Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge postali su prijeko potrebni u svakodnevnom životu Europljana, a važni su i za zaštitu europskih strateških interesa. Zahvaljujući velikim ulaganjima, EU snažno predvodi u svemirskim aktivnostima, a europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih. No mnogo je novih izazova, a globalna konkurencija sve je oštrija. Novi svemirski program EU predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama, uz istodobno jačanje autonomnog pristupa Europe svemiru.

“Ulaganja EU u svemir već su donijela vrhunske rezultate u korist europskih građana i poduzeća. Više od 10 posto BDP-a proizlazi iz usluga koje se temelje na svemirskoj tehnologiji, a velika ulaganja EU omogućila su napredak koji nijedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno. No, moramo dodatno razvijati svemirski sektor. Upotrebom svemirskih podataka naša industrija može preuzeti vodeći položaj u tehnologijama kao što su Internet stvari i automatizirana vožnja. Svemirski podaci mogu nam pomoći u točnijem praćenju emisija stakleničkih plinova, a time i u izradi djelotvornije klimatske politike”, rekao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

“Svemir je važan za Europu. Vrijednost svemirskih aktivnosti EU za naše društvo, naše gospodarstvo i našu sigurnost, iznimna je. Naš je plan jasan: održavati i nadograđivati postojeću infrastrukturu za Galileo i Copernicus, povećati upotrebu svemirskih podataka, poticati inovativna novoosnovana poduzeća koja čine privatni segment svemirskih letova, odnosno europski ‘novi svemir’, i povećati sigurnost Europljana. Danas tu ambiciju i viziju pretvaramo u konkretan program tako da Europa ostane svjetski predvodnik u svemirskom sektoru, i ima kapacitete bolje odgovoriti na korjenite promjene u tom sektoru”, rekla je povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Europske komisije Elżbieta Bieńkowska.

Europska komisija predlaže da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program. Novi svemirski program oslanja se na postojeću infrastrukturu i postojeće usluge, ali i uvodi neke novine.

Poticanje snažne i inovativne svemirske industrije: novi svemirski program poboljšat će pristup rizičnom financiranju za novoosnovana poduzeća u području svemirskih tehnologija.

Europska komisija usto će istražiti mogućnost uspostave namjenskog vlasničkog instrumenta u okviru programa InvestEU. Novi svemirski program uspostavit će inovacijska partnerstva za razvoj i kupnju inovativnih proizvoda i usluga, olakšati pristup ispitnim i proizvodnim postrojenjima za novoosnovana poduzeća te promicati certifikaciju i standardizaciju. Program će se provoditi s Obzorom Europa i osigurati suradnju u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa svemirom.

Zadržavanje autonomnog, pouzdanog i ekonomski isplativog pristupa EU svemiru: posebno je važno da Europa bude strateški autonomna kad je riječ o ključnoj infrastrukturi, tehnologiji, sigurnosti i obrani. Budući da je EU najveći institucijski korisnik, Komisija će objediniti potražnju EU za uslugama lansiranja te će ulagati u taj sektor i podupirati upotrebu inovativnih tehnologija, kao što su ponovno upotrebljive rakete, ali i podupirati prilagodbu potrebne zemaljske infrastrukture.

Jedinstven i pojednostavnjen sustav upravljanja: EU će zbog većih financijskih ulaganja prilagoditi postupak odlučivanja tako da bude učinkovitiji te kako bi se sve svemirske aktivnosti EU provodile na vrijeme i u skladu s proračunom. Europska komisija i dalje će biti odgovorna za upravljanje ukupnim programom. Zbog svoje neosporne stručnosti, međuvladina Europska svemirska agencija (ESA) ostat će važan partner u tehničkoj i operativnoj provedbi svemirskog programa EU. Europska agencija za globalne navigacijske satelitske sustave, koja će se preimenovati u Agenciju EU za svemirski program, intenzivnije će podupirati iskorištavanje rezultata svemirskih aktivnosti EU i njihovo prihvaćanje na tržištu te imati važniju ulogu u osiguravanju sigurnosti svih komponenti programa. (G. K.)

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.