Visokorizične tvrtke su Huawei i ZTE. Jedna nova zemlja pridružila se popisu zemalja od prošle veljače, a još je nekoliko zemalja u procesu usvajanja zabrana, naveli su iz Europske komisije (EK).

Nakon što je EK 2020. godine usvojila 5G Cybersecurity Toolbox za zaštitu 5G mreža od kibernetičkih prijetnji i rizika države članice EU-a složile su se primijeniti ograničenja za dobavljače koji se smatraju visokorizičnim – poput kineskog Huaweija i ZTE-a – uključujući potrebna isključenja, zbog sigurnosnih razloga. 

Osim zabrana, većina zemalja EU-a uvela je pravila za ograničavanje pružatelja usluga: 21 ih je usvojilo pravila, a tri imaju zakone u tijeku usvajanja. To omogućuje nacionalnim tijelima da ograniče ili spriječe dobavljače koji se smatraju visokorizičnim za 5G mreže, kada to smatraju potrebnim. 

Međutim, napori koje su poduzele nacionalne vlade nisu dostatni, a prema službeniku EU-a, očekuju se daljnje radnje u slučaju nepoštivanja propisa.

2018. godine Huawei i njegov konkurent ZTE bili su pogođeni globalnim nepovjerenjem kada su vlade u Japanu, SAD-u i EU-u isključile proizvođače iz javnih natječaja i iz pokretanja telekomunikacijskih mreža, s obzirom na optužbe za špijuniranje i strah od kineskih državnih veza.

Švedska je među prvim zemljama zabranila mrežnim operaterima korištenje Huawei opreme. Vlada je također naredila Huaweiju da ukloni već instaliranu opremu do 1. siječnja 2025. godine. Huawei se žalio na slučaj, ali je švedski sud potvrdio odluku Švedske uprave za poštu i telekomunikacije (PTS).

Huawei je uvijek negirao te optužbe, tvrdeći da je neovisna tvrtka. “Kineska vlada se ne miješa u naše poslovanje ili sigurnost naših proizvoda. A ako bi se pokušalo natjerati na našu ruku – iz bilo koje zemlje ili organizacije – odmah bismo to odbili,” više puta ustvrdili su iz tvrtke.

Italija nije izričito potpuno zabranila kineske proizvođače, ali razmatra problem od slučaja do slučaja. Telekom operater Fastweb bio je, primjerice, spriječen u potpisivanju ugovora s kineskom tvrtkom za svoju 5G mrežu 2020. godine.

Talijanska premijerka Giorgi Meloni posjetila je Kinu prošlog mjeseca i potpisala sporazume o suradnji s tom zemljom u područjima poput sigurnosti hrane i energije. To također uključuje sporazum o poticanju strateškog partnerstva na električnim vozilima koji su postali simbol rastućih trgovinskih napetosti Kine i EU-a, pri čemu je EU početkom srpnja uvela privremene carine, uz podršku Italije, do 37,6% na električna vozila proizvedena u Kini.

Huawei i ZTE komponente morat će se ukloniti iz 5G jezgrenih mreža najkasnije do kraja 2026. godine, reklo je njemačko savezno ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju prošloga mjeseca (11. srpnja) nakon sporazuma s operaterima Deutsche Telekom, Vodafone i Telefonica.

Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da je ova odluka donesena nakon "pažljivog ispitivanja" rizika koje predstavljaju kritične komponente kineskih proizvođača u njemačkim 5G mobilnim mrežama. "Štitimo središnji sustav Njemačke za poduzeća i komunikaciju građana, tvrtki i države", ostaknula je Faeser.

Njemačka je u svojoj Strategiji nacionalne sigurnosti odlučila bolje zaštititi kritične infrastrukture kao što su javne 5G mobilne mreže i smanjiti ovisnost o pojedinačnim dobavljačima. 

“Telekomunikacijske mreže posebno moraju biti zaštićene od hibridnih i kibernetičkih napada, koji mogu brzo postati egzistencijalna prijetnja. Kako bi se izbjegle kritične ranjivosti i ovisnosti, stoga je važno osloniti se na pouzdane proizvođače”, priopćilo je ministarstvo.

Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja nije izravno zabranila Huawei. 2022. godine oporbene stranke odbacile su vladin prijedlog zakona – Zakon o elektroničkim komunikacijama – koji bi omogućio isključivanje visokorizičnih proizvođača s tržišta, navodeći da je zakon usmjeren na Huawei. 

Slovenska vlada rekla je da je glavni cilj prilagoditi nacionalni zakon kako bi bio u skladu s pravilima EU-a, te da je usmjeren na poboljšanje sigurnosti mreža.

Međutim, dvije godine ranije, 2020., Slovenija je sa SAD-om potpisala 5G sigurnosnu deklaraciju, pristajući na “promicanje robusnog 5G ekosustava, rigoroznu procjenu dobavljača i opskrbnih lanaca”. To je uslijedilo nakon što je Slovenija 2019. godine također potpisala Londonsku deklaraciju sa svojim kolegama članicama NATO-a, obvezujući se na osiguranje sigurnosti svojih komunikacija, uključujući 5G, prepoznajući potrebu oslanjanja na sigurne i otporne sustave.