ITU-ovo godišnje izvješće o globalnom stanju digitalne industrije prati niz podataka i pokazatelja. Ove godine izvješće je obogaćeno novim pokazateljima o globalnoj pokrivenosti 5G mrežom i podacima o internetskom prometu. ITU je izvijestio nešto ranije da je procijenjenih 2,6 milijardi ljudi, ili jedna trećina svjetske populacije, ostati izvan mreže u 2023. godini.

Siromašni još na 3G

Podaci Međunarodne telekomunikacijske unije (International Telecom Union, ITU), specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije, pokazuju da je globalna 5G pokrivenost narasla na 38%, no usvajanje nove generacije telekomunikacijske tehnologije u svijetu je izrazito neujednačeno. U zemljama s visokim dohotkom 89% ljudi ima dostupnost 5G mreža, a u zemljama s niskim dohotkom takve dostupnosti skoro i da nema.

Prema podacima ITU-a u većini zemalja s niskim prihodima 3G je najnaprednija dostupna tehnologija za povezivanje s internetom, no to je nedovoljno za pristup svim mogućnostima digitalnih tehnologija i prednostima koje donose.

3G nije dovoljan za pristup, na primjer, uslugama kao što su daljinska medicinska dijagnostika i online učenje. 4G usluga ostaje put do značajne povezanosti, ali doseže samo 39 posto stanovništva u zemljama s niskim prihodima. 

Digitalni jaz sve veći

U zemljama s niskim dohotkom ne samo da je manje ljudi na mreži, već i one koje jesu koriste manje podataka. Globalno, mjesečni prosjek za korištenje podataka iznosio je 257 GB po pretplati na fiksnu širokopojasnu mrežu, u usporedbi s 11 GB po pretplati na mobilnu širokopojasnu vezu 2022. godine. Međutim, u zemljama s niskim prihodima to pada na prosječnih 161 GB fiksne širokopojasne mreže prometa i samo 1 GB mobilnog širokopojasnog interneta.

U izvješću se navodi i kako je stopa rasta digitalnih tehnologija zemalja s visokim dohotkom u odnosu na zemlje s niskim dohotkom izraženo neujednačen, digitalni jaz se i dalje produbljuje što je vidljivo na primjeru pokrivenosti 5G mrežom i internetskim prometom.

Fiksno i mobilno

Analiza upotrebe internetskih podataka, koja je prvi put predstavljena u ITU-ovom godišnjem izvješću o povezanosti, pokazuje da su fiksne širokopojasne usluge činile više od 80 posto globalnog internetskog prometa u 2022. godini. 

Količina internetskog prometa preko fiksnih širokopojasnih mreža, koje su i dalje uobičajene u uredskim i kućnim postavkama, daleko premašuje one mobilnih širokopojasnih mreža. 

Ali dominacija fiksnih mreža naglašava globalnu razliku u povezivanju između zemalja s visokim i niskim dohotkom, sa samo jednom fiksnom širokopojasnom pretplatom na 100 ljudi u zemljama s niskim dohotkom zbog visokih cijena i nedostatka infrastrukture. 

Korištenje Interneta

Korištenje interneta raste globalno i u svim regijama u svijetu tako da sada 5,4 milijarde ljudi, odnosno 67 posto svjetske populacije, koristi Internet. U Europi, Zajednici Neovisnih Država i Sjevernoj i Južnoj Americi oko 90 posto stanovništva koristi Internet. Otprilike dvije trećine stanovništva u arapskim državama te u Aziji i na Pacifiku koristi se internetom, što je u skladu s svjetskim prosjekom. Međutim, samo 37 posto stanovništva Afrike danas koristi Internet. 

Globalno, 70 posto muškaraca koristi Internet, u usporedbi sa 65 posto žena – oboje je blago povećanje u odnosu na brojke iz 2022. godine – ali žene čine nerazmjeran udio globalne offline populacije, brojčano nadmašujući muškarce koji nisu korisnika za 17 posto. 

U svim regijama mladi su povezaniji od ostatka stanovništva. Diljem svijeta 79 posto ljudi u dobi između 15 i 24 godine koristilo se internetom 2023. godine, 14 postotnih bodova više od ostatka populacije. 

U svijetu ove godine 81 posto urbanih stanovnika koristi Internet, što je 1,6 puta više od postotka korisnika interneta u ruralnim područjima. 

Posjedovanje mobitela

Globalno, 78 posto ljudi u dobi od 10 i više godina posjeduje mobilni telefon 2023. U prosjeku, u svakoj regiji i svakoj prihodovnoj skupini, postotak pojedinaca koji posjeduju mobilni telefon veći je od postotak korisnika interneta.

Pretplate na fiksnu širokopojasnu vezu rasle su po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,7 posto u prošlom desetljeću. Razlike u prihodima za aktivne mobilne širokopojasne pretplate su velike, sa 148 pretplata na 100 stanovnika u zemljama s visokim dohotkom u usporedbi sa samo 33 na 100 stanovnika u zemljama s niskim dohotkom.

2023. godine i mobilna širokopojasna veza samo za podatke i fiksna širokopojasna mreža postale su pristupačnije u svim regijama i za sve prihodovne skupine. Međutim, cijena je i dalje glavna prepreka povezivosti i ključni čimbenik u globalnom digitalnom jazu. U gospodarstvima s niskim dohotkom, srednja cijena početne pretplate na mobilnu širokopojasnu mrežu iznosi 8,6 posto prosječnog dohotka, što je udio 22 puta veći nego u zemljama s visokim dohotkom (0,4 posto).