Do Pariza su atletske staze bile uobičajene boje hrđe ili cigle, samo je je staza za Olimpijske igre u Riju 2016. godine bila neuobičajeno plave boje. Najvažnija tehnička odlika staze na Olimpijskom stadionu u Parizu je da ima novi inovativan geometrijski dizajn u donjem sloju, namijenjen poboljšanju performansi sportaša.

Stazu je razvila talijanska tvrtka Mondo, koja isporučuje stazu glavnog stadiona za sve Olimpijske igre još od 1992. godine. Mondo je u parišku stazu ugradio kalcijev karbonat iz ljuštura mekušaca, poput dagnji i školjki, koje je osigurala sardinijska ribarska zadruga Nieddittas, koja prenamjenjuje ljušture dagnji kako bi pomogla održivosti.

Staza za trčanje ima za cilj poboljšati performanse sportaša i spriječiti njihove ozljede. Njena tehnička rješenja nastala su kroz Mondovo partnerstvo s Laboratorijem za polimerno inženjerstvo Politehnike u Milanu. Za razliku od gornjeg sloja koji je u dodiru sa sportskom obućom donji sloj staze je s nižom gustoćom koji je namijenjen za komprimiranje kada sportaši trče. Staza nije potpuno gumena na dnu već je ispunjena zračnim ćelijama geometrijskog oblika. Naime, glavna razlika između nove staze i prethodno korištenih je oblik zračnih ćelija u donjem dijelu staze. Nova staza ima eliptične geometrijske oblike razvijene tradicionalnim dizajnom i numeričkim modeliranjem. Ubuduće se planira koristiti umjetnu inteligenciju (artificial intelligence, AI) kako bi pronašli odgovarajući geometrijski oblici koje bi mogle donijeti novu generaciju staze na Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. godine za što bolje sportske rezultate.

Špijunski dron

No, primjena tehnologije nije samo u predvidljivim okvirima. Prije službenog početka Olimpijskih igara u Parizu, kanadska ženska nogometna reprezentacija bila je upletena u skandal s dronom koji je nadlijetao protivnički trening. Naime, predstavnici Novog Zelanda, prvog protivnika Kanade u grupnoj fazi turnira u ženskom nogometu, su prijavili francuskoj policiji da je njihov trening 22. srpnja poremetio dron, a francuska policija je brzom reakcijom utvrdila da je dron odletio do analitičara kanadskog nogometnog tima Josepha Lombardija. 

Na slučaj špijuniranja protivničke ekipe reagirala je i FIFA tako da su Lombardi, te glavni trener ženske nogometne reprezentacije Kanade Bev Priestman i pomoćna trenerica ženskog nogometa Jasmine Mander dobili jednogodišnju suspenziju od bilo koje aktivnosti vezane uz nogomet. Priestman se branio tvrdnjom da je špijuniranje dronom uobičajena tehnika koju koriste i muški i ženski nogometni timovi, objavio je Associated Press. 

Uz suspenzije kanadska ženska nogometna reprezentacija kažnjena je i s oduzimanjem šest bodova u svojoj kvalifikacijskoj skupini na Olimpijskom turniru te je nacionalni nogometni savez kažnjena s 214.845 eura.

Pokušaji prijevara

Nezakonito korištenje tehnologije u sportskim natjecanjima, pa tako i na Olimpijskim igrama nije nešto novo. Događa se već decenijama. Jedan od primjera je i to što je na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine sovjetski sportaš Boris Oniščenko, tadašnji kapetan momčadi Sovjetskog Saveza u mačevanju, imao nekoliko sumnjivih udaraca protivnika. Isprva se mislilo kako je uzrok nepostojećim poenima bio kvar softvera za snimanje poena. Kako se incident ponovio više puta Olimpijski odbor je odlučio ispitao épée (mač), ruskog takmičara te je utvrđeno da je ožičen prekidačem koji bi registrirao udarce kad god bi takmičar htio unatoč tome što nije dodirnuo protivnika. Oniščenko je odmah diskvalificiran s Olimpijskih igara 1976. i svih budućih takmičenja. 

Svemirska tehnologija

Nisu sve nove tehnologije u sportu bile namijenjene varanju. Bilo je slučajeva da je, na primjer, sportska odjeća ili tehnologija nakon korištenja kasnije zabranjena jer daje veću prednost  takmičarima koji ju koriste u odnosu na druge takmičare. Naime, proizvođač sportske opreme Speedo koristio je tehnologiju NASA-e za smanjenje viskoznog otpora, odnosno trenja koje usporava pokretni otpor kroz vodu, zrak kod proizvodnje kupaćeg kostima nazvanog LZR Racer za američke plivače na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. LZR Racer koristio je kompresiju hidro forme "kako bi uhvatio tijelo poput korzeta", smanjujući trenje kože u vodi do 24 posto. Čak su 23 od 25 svjetskih rekorda u plivanju postavljenih tijekom Olimpijskih igara 2008. postavili plivači koji su nosili LZR Racer odijelo, uključujući i Amerikanca Michaela Phelpsa, koji je osvojio povijesnih osam zlatnih medalja. Nakon toga 2010. godine Olimpijski odbor zabranio je visokotehnološka odijela i nakon toga se, za razliku od LZR Racera, muška odijela smiju se protezati samo od struka do koljena, a ženska odijela su od ramena do koljena. 

Karbonska vlakna

Oscar Pistorius, južnoafrički trkač i dvostruki amputirac, natjecao se na svojim prvim Paraolimpijskim igrama 2004. godine. Nakon što je na tim Igrama osvojio brončanu medalju, pozvala ga je Međunarodna atletska federacija (IAAF), da se natječe u nadolazećim utrkama za Olimpijskih igara 2008. godine. No, do ožujka 2007. godine, Svjetska atletska federacija je revidirala svoja pravila i zabranila korištenje bilo kakvih tehničkih uređaja u trkačkim natjecanjima sposobnih osoba. U to se vrijeme vjerovalo da su proteze Cheetah Flex-Foot korištene na obje Pistoriusove noge davale prednost u odnosu na redovne trkače. 

Proteza, izumljena 1980-ih, umjetna je noga od karbonskih vlakana u obliku slova J koja je dizajnirana za elitne paraolimpijske sportaše, prema profilu njezina osnivača u New York Timesu iz 2008. godine. 

"Jedinstveni oblik Cheetaha omogućuje protetici da se savija i savija kako bi oponašao ligamente stopala i muskulaturu", navodi u opisu patenta te dodaje da “Kinetička energija iz koraka nositelja … omogućava okomite pokrete prema naprijed”. 

Sportski arbitražni sud odlučio je južnoafričkom sportašu zabraniti nastup na Olimpijskim igrama 2008. godine. Pistorius je kasnije poništio tu presudu i nastavio se natjecati na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama 2012. godine za Južnu Afriku. Islandska tvrtka Ossür sada proizvodi Cheetah blades za paraolimpijske sportaše koji su osvojili ukupno 28 medalja na Igrama u Tokiju 2020. godine.

Tenisice Nike Vaporflys

Trkači Eliud Kipchoge, Feyisa Lilesa i Galen Rupp nosili su novi par tenisica za trčanje na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine: prototip Nike Vaporflys koje još nisu bile dostupne na tržištu. Sva trojica završila su na postolju u muškim maratonskim disciplinama na tim Olimpijskim igrama. 

Nike je javnosti predstavio Zoom Vaporfly 4% tenisicu 2017. godine. Nike Vaporfly ima međupotplat od pjene koji je lakši i manje gust nego kod ostalih tenisica na tržištu, zajedno s karbonskom pločom dizajniranom za poboljšava energetske učinkovitosti trkača za najmanje 4 posto. 

U 2019. godini Kipchoge sa svojim Vaporflysima tenisicama završio maraton za manje od dva sata. Još jedna kenijska trkačica, Brigid Kosgei, koristila je Vaporflys tenisice kako bi oborila svjetski rekord u maratonu za žene. 

Ubrzo nakon Kipchogeovog rekorda 2019. godine, Svjetska atletska federacija zabranila je upotrebu ploča od ugljičnih vlakana i nekih šiljaka na stazama na tenisicama koje se koriste u profesionalnim natjecanjima bez potpune zabrane Vaporflya tenisica prije Olimpijskih igara u Tokiju 2021. godine.