Nagli rast rješenja za Internet stvari (Internet of Things IoT) sve više zaoštrava tržišnu utakmicu. U Europi i svijetu na stotine je tvrtki koje nude platforme za Internet stvari te je, prema procjenama na kraju 2018. godine, preko Interneta bilo oko 7 milijardi povezanih uređaja.

IoT rješenja na tržištu u pravilu su vertikalna, uglavnom ciljaju jednu specifičnu domenu, poput pametnih domova. Mogu se još više specijalizirati, kao što su rješenja pametnih rasvjetnih tijela za pametne gradove. Štoviše, takva vertikalna rješenja su zatvorena, što znači da im sustavi ili aplikacije trećih strana ne mogu pristupati i imati utjecaj na povezane uređaje, podatke u razmjeni, ili imati utjecaj na usluge koje se nude tim rješenjima.

Simbiotika Interneta stvari

No, kako bi se iskoristile sve mogućnosti Interneta stvari, postojeća vertikalna rješenja, ograničena na određeni prostorno ograničen dio ili na određenu vrstu uređaja ili stvari, morali bi komunicirati na uređen, kontroliran i siguran način. Zbog toga je pokrenut projekt symbIoTe, i njegov je cilj, kako objašnjava tehnička voditeljica projekta Ivana Podnar-Žarko, “rješavanje izazova interoperabilnosti u Internetu stvari tako što rješenjima Interneta stvari na kontrolirani i jedinstven način izlažu resurse Interneta stvari koji bi mogli imati koristi od interesnih skupina trećih strana”. Naravno, projekt financira EU kroz program Horizon 2020.

Projekt je pokrenut početkom 2016. godine, i završen krajem prošle godine. Financiran je kroz H2020-ICT-30-2015 – Internet of Things and Platforms for Connected Smart Objects, s nešto preko 7 milijuna eura. Koordinator projekta bio je grčki Intracom SA Telecom Solutions, a od četrnaest partnera u projektu, čak su dva bila iz Hrvatske: Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i A1 Hrvatska. Ostali partneri bili su raznoliki (kao što i je slučaj u projektima Horizon) – od istraživačkih instituta poput austrijskog AIT-a, njemačkog Fraunhofer IoSB-a, poljskog PSNC-a i talijanskog CNIT-a, sveučilišta u Beču i Zürichu, velike međunarodne IT tvrtke Atos, talijanskog telekom operatora Unidata te nekoliko SME tvrtki – talijanski Navigo Systems i Nextworks, španjolski Sensing & Control i portugalski Ubiwhere.

Praktično rješenje je softverski alat (middleware) za interoperabilnost inače zatvorenih IoT sustava. Ono omogućuje modernim IoT platformama da dijele IoT resurse (senzore, aktuatore, servise) s drugim platformama ili sustavima trećih strana, kako bi surađivali i imali koristi od ponude drugih. Implementacijom symbIoTe kôda u vlastitu platformu, ona postaje otvorena i sposobna dijeliti svoje resurse s drugim platformama ili aplikacijama.

Tri načina rada

Prvi način rada je registracija resursa vlastite IoT platforme na zajednički portal, koji omogućuje pretraživanje i pristup reklamiranim resursima na jedinstven i siguran način korištenjem semantičkih web-tehnologija.

Drugi je način formiranje federacija dviju ili više IoT platformi kako bi se olakšalo partnerstvo između pružatelja rješenja za Internet stvari, nudeći sigurnu suradnju i razmjenu resursa na decentraliziran način.

Treći je način siguran protokol međusobnog rada između IoT pristupnika (gatewaya) i pametnih uređaja za lokalne interakcije i donošenje odluka.

Namjenska web-lokacija open source middleware rješenja za suradnju između IoT mreža pruža savjete za početak rada s otvorenim kôdom i njegovu dokumentaciju te detaljne upute za instalaciju, implementaciju i eksperimentiranje sa softverom koji je dostupan na platformi Github.

Kako rješenje isprobati u praksi

“Partneri koji su radili na projektu isprobavali su svoj alat u nekoliko heterogenih slučajeva uporabe, od pametnih kuća i pametnih zgrada (kampusa i stadiona), do pametnih jahti i pametnih gradova”, rekao nam je Zvonimir Zelenika iz A1 Hrvatska, partnera u projektu, dodajući: “Kroz OpenCall financiranje, 15 dodatnih partnera, uglavnom startupova i malih i srednjih poduzeća, imalo je priliku koristiti symbIoTe open source kôd u svojim vlastitim platformama, ili izgraditi aplikacije za više platformi / domena, čime su potvrdile njegovu upotrebljivost i jednostavnost integracije u vlastite platforme i rješenja. Povratne informacije pridonijele su poboljšanju ponude alata za povezanost IoT mreža”.

Test proveden u Zagrebu krajem prošle godine (u kojem su, osim partnera projekta Fakulteta elektrotehnike i računarstva i A1 Hrvatska, sudjelovali i udruga Sindikat biciklista i tvrtka GDi kao vanjski Open Call partneri) demonstrirao je aplikaciju (razvijenu od partnera iz Portugala) za pametnije i zelenije kretanje kroz grad za bicikliste i pješake, koja uzima podatke iz fiksnih senzora zagađenja, podataka o gustoći prometa na određenim prometnicama, te podatke iz nosivih senzora zagađenja, kako bi sugerirala kretanje kroz grad zelenijim putevima.

“Dodatni test upotrebljivosti i brzine integracije kôda proveden je kroz dva hackaton događaja – prvi održan u listopadu prošle godine u Barceloni, tijekom IoT Solutions World Congress konferencije, a drugi održan nakon formalnog kraja projekta, u siječnju u Zagrebu, u organizaciji s udrugom studenata EESTEC, gdje se pokazalo da je uz nešto pripreme moguće unutar jednog dana izgraditi aplikaciju koja koristi podatke iz više IoT platformi, ili omogućiti komunikaciju IoT platformi korištenjem symbIoTe kôda”, rekao nam je Zelenika.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.