Od niza tehnoloških rješenja ovogodišnjih Ljetnih olimpijskih igara u Parizu, najveću pozornost privukla je neobična ljubičasta olimpijska staza. Dosad su atletske staze bile uobičajene boje hrđe ili cigle, samo je staza za Olimpijske igre u Riju 2016. godine bila neuobičajene, plave boje. Najvažnija tehnička odlika staze na Olimpijskom stadionu u Parizu je ta da ima novi inovativan geometrijski dizajn u donjem sloju, namijenjen poboljšanju performansi sportaša.

Stazu je razvila talijanska tvrtka Mondo, koja isporučuje stazu glavnog stadiona za sve Olimpijske igre još od 1992. godine. Mondo je u parišku stazu ugradio kalcijev karbonat iz ljuštura mekušaca, poput dagnji i školjki, koje je osigurala sardinijska ribarska zadruga Nieddittas, koja prenamjenjuje ljušture dagnji, kako bi pomogla održivosti.

Špijunski dron

Staza za trčanje ima cilj poboljšati performanse sportaša i spriječiti njihove ozljede. Njena tehnička rješenja nastala su uz Mondovo partnerstvo s Laboratorijem za polimerno inženjerstvo Politehnike u Milanu. Za razliku od gornjeg sloja, koji je u dodiru sa sportskom obućom, donji sloj staze je s nižom gustoćom, koji je namijenjen za komprimiranje kada sportaši trče. Staza nije potpuno gumena na dnu, već je ispunjena zračnim ćelijama eliptičnog oblika. Naime, glavna razlika između nove staze i prethodno korištenih, jest oblik zračnih ćelija u donjem dijelu staze. Nova staza ima eliptične oblike, razvijene tradicionalnim dizajnom i numeričkim modeliranjem. Ubuduće se planira koristiti umjetnu inteligenciju (artificial intelligence, AI) kako bi se pronašli odgovarajući geometrijski oblici koji bi mogli donijeti novu generaciju staze na Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. godine za što bolje sportske rezultate.

No, primjena tehnologije nije samo u predvidljivim okvirima. Prije službenog početka Olimpijskih igara u Parizu, kanadska ženska nogometna reprezentacija bila je upletena u skandal s dronom koji je nadlijetao protivnički trening. Naime, predstavnici Novog Zelanda, prvog protivnika Kanade u grupnoj fazi turnira u ženskom nogometu, prijavili su francuskoj policiji da je njihov trening, 22. srpnja, poremetio dron, a francuska policija brzom je reakcijom utvrdila da je dron odletio do analitičara kanadskog nogometnog tima Josepha Lombardija. 

Na slučaj špijuniranja protivničke ekipe reagirala je i FIFA te su Lombardi, te glavni trener ženske nogometne reprezentacije Kanade Bev Priestman i pomoćna trenerica ženskog nogometa Jasmine Mander, dobili jednogodišnju suspenziju od bilo kakve aktivnosti vezane uz nogomet. Priestman se branio tvrdnjom da je špijuniranje dronom uobičajena tehnika koju koriste i muški i ženski nogometni timovi, objavio je Associated Press. 

Uz suspenzije, kanadska ženska nogometna reprezentacija kažnjena je i s oduzimanjem šest bodova u svojoj kvalifikacijskoj skupini na Olimpijskom turniru, te je nacionalni nogometni savez kažnjen s 214.845 eura.

Pokušaji prijevara

Nezakonita uporaba tehnologije u sportskim natjecanjima, uključujući Olimpijske igre, nije novost. Takvi incidenti događaju se već desetljećima. Jedan od poznatijih primjera zabilježen je na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, kada je sovjetski sportaš Boris Oniščenko, tada kapetan momčadi Sovjetskog Saveza u mačevanju, izazvao sumnje zbog nekoliko kontroverznih bodova protivnika. Isprva se pretpostavljalo da je problem bio u kvaru softvera za bilježenje bodova. Međutim, kada se incident ponovio, Olimpijski odbor odlučio je pregledati Oniščenkov épée (mač) i otkrio da je ožičen prekidačem koji je omogućavao registriranje udaraca po volji, čak i kada mač nije dotaknuo protivnika. Oniščenko je odmah diskvalificiran s Olimpijskih igara 1976. te mu je zabranjeno sudjelovanje na svim budućim natjecanjima.

Oscar Pistorius, južnoafrički trkač i dvostruki amputirac, natjecao se na svojim prvim Paraolimpijskim igrama 2004. godine. Nakon što je na tim Igrama osvojio brončanu medalju, pozvala ga je Međunarodna atletska federacija (IAAF), da se natječe u nadolazećim utrkama uoči Olimpijskih igara 2008. godine. No, do ožujka 2007. godine, Svjetska atletska federacija revidirala je svoja pravila i zabranila korištenje bilo kakvih tehničkih uređaja u trkačkim natjecanjima za sportaše bez invaliditeta. U to se vrijeme vjerovalo da su proteze Cheetah Flex-Foot korištene na obje Pistoriusove noge davale prednost u odnosu na redovne trkače. 

Proteza, izumljena 1980-ih, umjetna je noga od karbonskih vlakana u obliku slova J, koja je dizajnirana za elitne paraolimpijske sportaše, prema profilu njezina osnivača u New York Timesu iz 2008. godine. 

"Jedinstveni oblik Cheetaha omogućuje protetici da se savija, kako bi oponašao ligamente stopala i muskulaturu", navodi u opisu patenta te dodaje da "kinetička energija iz koraka nositelja… omogućuje okomite pokrete prema naprijed". 

Sportski arbitražni sud odlučio je južnoafričkom sportašu zabraniti nastup na Olimpijskim igrama 2008. godine. Pistorius je kasnije poništio tu presudu i nastavio se natjecati na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama 2012. godine za Južnu Afriku. Islandska tvrtka Ossür sada proizvodi Cheetah blades za paraolimpijske sportaše, koji su osvojili ukupno 28 medalja na Igrama u Tokiju 2020. godine.

Tenisice Nike Vaporfly

Trkači Eliud Kipchoge, Feyisa Lilesa i Galen Rupp nosili su novi par tenisica za trčanje na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine: prototip Nike Vaporfly, koje još nisu bile dostupne na tržištu. Sva trojica završila su na postolju u muškim maratonskim disciplinama na tim Olimpijskim igrama. 

Nike je javnosti predstavio Zoom Vaporfly 4% cipelu 2017. godine. Nike Vaporfly ima međupotplat od pjene, koji se smatra lakšim i manje gustim od ostalih cipela na tržištu, zajedno s karbonskom pločom dizajniranom za poboljšanje energetske učinkovitosti trkača od najmanje četiri posto. 

Kipchoge je 2019. godine, noseći Vaporfly tenisice, završio maraton za manje od dva sata. Još jedna kenijska trkačica, Brigid Kosgei, koristila je iste tenisice kako bi oborila svjetski rekord u ženskom maratonu. Ubrzo nakon Kipchogeova postignuća, Svjetska atletska federacija zabranila je upotrebu ploča od ugljičnih vlakana i određenih šiljaka na tenisicama koje se koriste u profesionalnim natjecanjima, ali nije potpuno zabranila Vaporfly tenisice prije Olimpijskih igara u Tokiju 2021. godine. (G. K.)