Prema podacima hotelske industrije, soba u hotelu s pet zvjezdica koristi 50 do 70 kW energije po danu, a luksuzna soba često i više od 80 kW energije dnevno. Dakako, taj se broj razlikuje ovisno o vrsti hotela, lokaciji i ostalim čimbenicima, no smanjenje potrošnje umnogome će utjecati na povrat investicije (ROI). Hotelski lanci i hoteli velik dio proračuna troše na energiju gostinjskih soba, a nezahtjevnim ulaganjem u pametno upravljanje energetskim resursima zasigurno bi povećali profitabilnost.

Procjena je da hoteli u južnoj Europi imaju potencijal za 25 do 30 posto uštede energije, osobito u hotelima s visokom godišnjom potrošnjom energije. Dosad je bilo teško uštedjeti na tom području, s obzirom na to da troškove energije nije lako kontrolirati. Budući da gosti i osoblje nisu izravno odgovorni za cjelokupni komunalni proračun hotela, onda gotovo da i nemaju poticaja za prihvaćanje energetski učinkovitih navika. Osim toga, udobnost gostiju prioritet je za hotelijere, jer je glavni cilj poslovanja da se gosti hotela ponovno vrate.

S druge strane, podaci pokazuju da gosti ostaju dugo izvan svojih soba za vrijeme boravka u hotelu. U Europi, primjerice, unajmljene su sobe zauzete 60 do 65 posto vremena tijekom dana. Upravo se tu gubi najveći dio energije. Stoga se sve više hotelijera odlučuje za samostalne i integrirane sustave upravljanja energijom koji mogu omogućiti smanjenje potrošnje energije u sobi bez gubitka na udobnosti gostiju.

AI u hotelima

Umjetna inteligencija, ugrađena u sustav, identificira eventualne probleme u različitim situacijama, a zatim nudi prijedloge i akcije za rješavanje situacije. Takva vrsta prevencije i automatskog otkrivanja kvara i dijagnostike šalje se u sustav pohrane podataka temeljen na cloudu. Podatke u cloudu analiziraju kvalificirani stručnjaci. Izvješća koja su tako generirana, identificiraju i prioritetni slijed operativnih poboljšanja i načine korištenja energije. Štoviše, moguće je izbjeći troškove ukupnom uštedom energije u unaprijed određenim razdobljima. Kako bi došli do te točke integracije, hotelijeri aktivno prate aktualne tehnološke trendove i najnovija postignuća u IoT sektoru, s ciljem bolje održivosti svojih objekata i osiguranja dugoročnosti poslovanja.

Sustavi upravljanja energijom u sobi koriste senzore i kontrole za namještanje topline, ventilacije i klimatizacije (tzv. HVAC), osvjetljenja i drugih čimbenika. Ti se sustavi manifestiraju na različite načine. Svatko tko je bio u boljim hotelima u Europi i Aziji u posljednjih desetak godina zacijelo je dobio ključ u obliku magnetske kartice. Kad gost uđe u svoju sobu, stavlja svoj ključ u poseban držač koji aktivira HVAC sobu i postavke osvjetljenja. Međutim, taj sustav ima slabost, jer može utjecati na udobnost gostiju. Čim je ključ uklonjen, svjetlo i HVAC su isključeni. U takvim okolnostima, kada se gost vrati nakon nekog razdoblja, soba nije na željenoj temperaturi, a isto tako nije mu moguće i puniti neki elektronski uređaj u odsutnosti gosta. Kao rezultat toga, iskusni gosti često zaobiđu tu “prepreku” stavljanjem neke druge kartice u utor kad nisu u sobi, što im hotelijer omogućava, osiguravanjem drugog ključa, ali nauštrb troškovima.

Senzori kao rješenje

Kako bi se izbjegao taj problem, mogu se instalirati pametniji držači ključeva koji i identificiraju karticu i položaj za povratak na željenu temperaturu. Više hotelijera okreće se prema sustavu otkrivanja prisutnosti gostiju na temelju kombinacije detektiranja pokreta i statusa vrata. Ti se sustavi oslanjaju na naprednu logiku kako bi identificirali prisutnost gostiju u sobi, što se spaja s konceptom upravljanja aktivacije grijanja i hlađenja u sobama. Te postavke omogućuju da se sobna temperatura automatski promijeni u unaprijed određenom temperaturnom rasponu. Hotelijer bira postavke i tako određuje raspon temperature različitih soba. Tako se osigurava ciljana temperatura za udobnost gostiju. Kada gost ulazi, temperatura se vraća na željene postavke gosta, s mogućnošću ručnog podešavanja. Kad sustav upravljanja energijom utvrdi da je soba prazna, šalje signal svakom svjetlosnom prekidaču i isključuje bilo koje svjetlo koje ostaje. Slično kao kod grijanja i postavka hlađenja, vremensko kašnjenje može se programirati prema želji operatera sustava. Čim se vrata ponovno otvore, goste se može dočekati toplom ljubaznom rasvjetom, a istodobno se povećava potencijal uštede energije.

Sustavi također mogu uključivati ​​senzore za otvorene prozore, kako bi se osiguralo da zagrijavanje ili hlađenje bude zaustavljeno kad je prozor otvoren, tako da se troši manje energije.

Strujni krugovi isključuju se kada sustav otkrije da je soba prazna (osim nekih utičnica koje mogu ostati aktivne kako bi gosti mogli napuniti prijenosna računala i uređaje u bilo kojem trenutku) i ponovno se priključuju kada se gosti vrate. U samostalnom sustavu, uređaji razmjenjuju informacije unutar sove, ali nisu povezani s drugim sustavima izvan prostorije. Čak i ovaj osnovni pristup može dati značajan povrat investicije, što je na mnogobrojnim slučajevima dokazala tvrtka Schneider Electric instalirajući takve sustave u hotele s pet zvjezdica. Jedan od brojnih uspješnih primjera je Hilton Copenhagen Airport, u kojemu rješenje za upravljanje gostinjskom sobom omogućuje gostima kontrolu nad uvjetima u sobi, istovremeno pomažući hotelu štedeći energiju u slobodnim sobama.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.