Budući da je na Mjesecu manja gravitacija, vrijeme teče samo malo brže u usporedbi sa Zemljom, za 58,7 mikrosekundi svaki dan. Mikrosekunda je jedan milijunti dio sekunde. Iako je ta vremenska razlika svaki dan mala, s vremenom postaje velika.
Do sada se za svemirske operacije koristi UTC (srednje vrijeme po Greenwichu). Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) i Mornarička zvjezdarnica Sjedinjenih Američkih Država (USNO) službeni su čuvari UTC-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Ali kako se promet prema Mjesecu povećava - na primjer, s planiranim NASA-inim projektom uspostave baze na Mjesecu – neusklađenost vremena između letjelica neće funkcionirati. Naime. Sve letjelice na Mjesecu trebaju usklađeno vrijeme zbog potrebe koordiniranih aktivnosti. Moglo bi biti opasno ako razne svemirske letjelice koje idu prema Mjesecu nemaju usklađeno vrijeme.

Neovisno od Zemlje

2. travnja, Ured za znanost i tehnološku politiku Bijele kuće objavio je memorandum koji poziva na lunarno vrijeme, ili, kako su rekli, “da uspostavi vremenske standarde na i oko nebeskih tijela osim Zemlje kako bi napredovali Nacionalna Cislunarna strategija za znanost i tehnologiju.” Cislunar znači između Zemlje i Mjeseca, ali vremenske zone će se primjenjivati ​​i na mjesečevu površinu. 

Takva nova vremenska zona moći će se pratiti prema koordiniranom univerzalnom vremenu (UTC), vrlo precizna, otporna "na gubitak kontakta sa Zemljom" i skalabilna "na svemirska okruženja izvan sustava Zemlja-Mjesec". Jedan problem s postojećim sustavom je taj što ne reagira pravilno na relativnost kada se mjeri na Mjesec i druga nebeska tijela. To je problem za tehnologije koje zahtijevaju precizna mjerenja.

LunarNet

Svemirske agencije već su započele Rasprave o lunarnom vremenu već su započele u Europskoj svemirskoj agenciji. Svemirske agencije raznih nacija imale su raspravu o toj temi u Nizozemskoj u studenom 2022. kao dio šire rasprave o LunaNetu, predloženom "okviru međusobno dogovorenih standarda, protokola i zahtjeva za sučelje koji omogućuju zajednički rad budućih lunarnih misija." To će uključivati ​​suradnju između dva predložena satelitska sustava, američkog “Lunar Communications Relay and Navigation Systems” i europskih satelita “Moonlight”.

Projekt lunarnog vremena provodit će NASA "uz potporu partnerskih odjela i agencija". NASA bi trebala Bijeloj kući dostaviti vremenski okvir za ovaj projekt do kraja 2024. godine.

Nacionalna cislunarna Z&T strategija predlaže međuagencijsku i međunarodnu suradnju za aktivnosti u cislunarnom svemiru, uključujući i sam Mjesec. Prema ovom dokumentu, “NASA procjenjuje da će tijekom sljedećih deset godina ljudska aktivnost u cislunarnom svemiru biti jednaka ili premašiti sve ono što se dogodilo u toj regiji od početka svemirskog doba 1957. godine.” Strategija sugerira da će u budućnosti biti ljudske prisutnosti na Mjesecu i da će ljudi moći nabavljati minerale s Mjeseca.

Primjenjivo i za Mars

NASA radi na odlasku na Mjesec putem svoje misije Artemis. Prva faza, Artemis I, bila je testiranje leta bez posade tijekom kojeg je svemirska letjelica Orion putovala izvan Mjeseca. Sljedeća faza, Artemis II, nosit će četiri astronauta (tri Amerikanca i Kanađanina) oko Mjeseca. Artemis III će poslati astronaute na južni pol Mjeseca, gdje će provesti određena znanstvena istraživanja. Namjera je da će ljudi u budućnosti nastaviti ići na Mjesec, često na duže vrijeme. NASA također želi poslati ljude na Mars - planet koji će do tada koristiti lunarno vrijeme.