Ima li budućnost poslovanje mikro, malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj bez digitalizacije?
Ako žele (p)ostati konkurentna na tržištu, mala poduzeća trebala bi prigrliti nove trendove, a u tome im može pomoći Mastercardov projekt Uplift jedinstvenim edukativnim programom
Prema posljednjem IMD-u – svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti koja mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije – Hrvatska je na 55. mjestu od ukupno 64 vodeće svjetske ekonomije. U odnosu na 2020. godinu, radi se o pogoršanju za tri mjesta te o vrlo jasnom pokazatelju kako Hrvatska nije dovoljno digitalizirana. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošiji u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).
Indikatori koji su izdvojeni kao slabost su obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija i javno-privatno partnerstvo.
Velika prilika za bolje rezultate, kad je riječ o digitalizaciji, leži upravo u poslovanjima mikro, malih i srednjih poduzeća, kojih u Hrvatskoj ima gotovo 140 tisuća, i neupitno su jedni od stupova hrvatskog gospodarstva.
Primjena tehnoloških platformi za bolje poslovne uspjehe
U Hrvatskoj je u 2020. godini u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786 mikro, malih i srednjih poduzeća, a zapošljavali su 609 tisuća ljudi, što je čak 76% ukupne zaposlenosti korporativnog sektora. Krizi usprkos, u 2020. godini bilo je 3.317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. godini. Ta poduzeća imala su 34,5 milijardi kuna više imovine, i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. S druge strane, ukupan gubitak onih privatnih malih poduzetnika koji su i prije ostvarivali gubitke povećao se, pak, značajnih 30,8%.
Pandemija je istodobno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća, a kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj šok, smanjili su broj zaposlenih, povećali dugoročne i kratkoročne obaveze, smanjili ukupne rashode poslovanja te reducirali investicijsku aktivnost. Sve to pokazuju rezultati studije zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja je provedena za Mastercardov projekt Uplift, a govori o poslovanju privatnih mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Rezultati pokazuju da su najsnažniji udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Zašto? Zato što su imala najlakšu moć preoblikovanja svog poslovanja i prilagodbe novonastalim uvjetima.
Upravo su digitalna transformacija te stvaranje održivosti i otpornosti poslovanja među temama kojima se bavi Uplift, Mastercardov projekt koji nastoji pružiti mikro, malim i srednjim poduzetnicima znanja i inspiraciju za prilagodbu digitalnom dobu, u sklopu kojeg je pokrenuta i Uplift akademija.
"Manje tvrtke ranije su prije svega razmišljale o potrebi rasta kroz investicije koje će im omogućiti otvaranje još koje fizičke lokacije, odnosno poslovnog prostora, ili zapošljavanje novih ljudi, a danas te tvrtke možda taj iznos (ili manje!) mogu uložiti u tehnologiju koja će im omogućiti da dosegnu mnogo veći broj ljudi primjenom novih tehnoloških platformi i rješenja", istaknuo je Senad Kulenović, predavač Algebre u sklopu Uplift akademije, koju je upisalo 40 mikro, malih i srednjih poduzetnika iz sektora turizma.
Digitalizacijom do novih gostiju i nezaboravnih iskustava
Uplifteri su se u okviru Uplift akademije bavili primjerima digitalne transformacije koji im omogućuju da s novim digitalnim tehnologijama i platformama svojim tvrtkama osiguraju iskorak u poslovanju. Taj iskorak, u prvom se redu odnosi na doseg do većeg broja kupaca, povećanje profitabilnosti i učinkovitosti te racionalizacije kada su u pitanju procesi ili troškovi.
Jedna od polaznica akademije je i Jelena Pavlović Svetina, vlasnica agencije DU2Remember, koja je upravo u fazi razvoja aplikacije koja bi gostima u Dubrovniku trebala ponuditi dosad nepostojeće iskustvo.
"Korisnik aplikacije koji na raspolaganju ima pet sati može odabrati između ponuđenih sadržaja koji ga zanimaju. Primjerice, može odabrati posjet Muzeju ili zidinama, obilazak craft pivovare ili kušanje vina, a aplikacija će mu kreirati itinerar boravka prema njegovim interesima u vremenu kojim raspolaže. Osim toga, aplikacija će nuditi virtualne ture za posjetitelje s pregršti zanimljivih i korisnih informacija o gradu, ugrađenom AR tehnologijom. Aplikacija je trenutačno u završnoj fazi izrade i trebala bi ugledati svjetlo dana i prije početka nadolazeće sezone. Uplift akademija došla mi je u pravom trenutku upravo zbog razvoja te aplikacije, jer su mi predavanja i nova znanja koja smo savladavali kroz module, pogotovo modul Digitalna transformacija, bila svojevrsnom provjerom za ideje i rješenja koje smo ugradile u aplikaciju", rekla je Jelena.
Prednosti digitalnih alata otkrila je i Barbara Lončarić Lučić, vlasnica agencija Dubrovnik Wall of Fame i Adriatic SeaChange.
"Adriatic SeaChange agencija je u kojoj nudimo digitalnim nomadima u Hrvatskoj usluge koje se odnose na njihovo apliciranje za vizu (odrađujemo umjesto njih taj posao), komuniciramo s institucijama, prevodimo i ovjeravamo dokumente, ugovaramo zdravstveno osiguranje, tražimo im dugoročni smještaj i ostalo. Naši klijenti, odnosno ciljna skupina, oni su koji ovamo dolaze na godinu dana, uz dozvolu za boravak za digitalne nomade", prepričava Barbara.
Kako uopće izgleda digitalizacija?
Male tvrtke koje su se digitalizirale, njih čak 300 posto više nego prije pandemije, bilježile su porast ukupnog prihoda od pet posto i 4,5 posto u povećanju broja transakcija, u usporedbi s malim poduzetnicima koji se nisu digitalizirali. Uz to, privukle su i više novih kupaca – čak 34 posto prodaje dogodilo se preko e-trgovačkih kanala.
Ubrzana digitalizacija poslovanja i relativno jednostavno pokretanje vlastite e-trgovine na Internetu doveli su i do golemog rasta konkurencije među onima koji se bave online prodajom. Broj takvih malih poduzetnika u svijetu porastao je približno 32 posto tijekom 2020. godine, u usporedbi s 2019. godinom.
Digitalizacija je proces transformacije daleko složeniji od jednostavnog uvođenja nekog dotad nepoznatog digitalnog rješenja. Ona zahtijeva cjelovit pristup koji otvara nove mogućnosti rada i poslovanja, a dugoročni cilj je maksimizirati poslovnu učinkovitost, prihvatiti nove prilike za rast i poboljšati krajnje rezultate većom učinkovitošću i osiguranjem poslovanja.
Za mnoge tvrtke digitalna transformacija započinje nadogradnjom IT infrastrukture tvrtke, kao i mobilne infrastrukture te podatkovnih oblaka. Proces zahtijeva IT arhitekte i vrijeme, ali obećava suvremene platforme s učinkovitijim alatima za pružanje usluga korisnicima, uz niže troškove održavanja te poboljšano zadovoljstvo zaposlenika i bolju poslovnu izvedbu.
Digitalizacija poslovnih procesa drugi je stup koji uključuje optimizaciju, pojednostavljenje i racionalizaciju postojećih procesa, i temelj je digitalne transformacije.
Treći vrlo važan stup transformacije je digitalni marketing, koji nudi digitalna rješenja za pronalazak novih klijenata, stvaranje svijesti o robnoj marki, profiliranje klijenata ili jednostavno online prodaju.
Posljednji, nimalo manje važan korak, novi su pothvati. Digitalizacija može pružiti priliku za stvaranje novih poslovnih modela, novih proizvoda i usluga, ili čak suradnju s velikim ekosustavom za nove mogućnosti rasta.
Koliko god da digitalna transformacija donosi dobrobit poslovanju, isto tako treba imati na umu da je to zahtjevan proces koji može značiti mnogo različitih stvari. Kao i na svakom putovanju, prvo morate odlučiti kamo želite doći, odnosno koji je cilj putovanja. Dugoročno gledano, mala i srednja poduzeća jednostavno moraju svladati nove tehnologije ako žele ostati konkurentni i razvijati se, a brojne korisne savjete, kao i inspirativne priče mikro, mali i srednji poduzetnici mogu pronaći na uplift.hr.