Može li Meta naplaćivati pravo na privatnost?

U praksi, većina ljudi, navode iz austrijske nevladine organizacije noyb, jednostavno nema izbora nego prihvatiti iskorištavanje svojih podataka, kada se suoče s naknadom internetskih platformi

Mreža četvrtak, 14. ožujka 2024. u 06:00
📷 ilustracija noyb
ilustracija noyb

Nakon što je Europski sud pravde (Court of Justice of the European Union, CJEU) prošlog srpnja proglasio nezakonitim Metinu obradu korisničkih podataka, Meta je prešla na sljedeću opciju za zaobilaženje GDPR-a, smatraju u europskim nevladinim organizacijama za zaštitu privatnosti, i implementirala sustav „Plati ili u redu“ (Pay or Okay). 28 organizacija za građanska prava (uključujući Wikimedia Europe, Bits of Freedom i Norveško vijeće potrošača) poziva europske agencije za zaštitu podataka (DPA) da onemoguće praksu konzorcija meta Pay or Okay, to jest da onemoguće njihove platforme Instagram i Facebook da primjenjuju godišnju naplatu od korisnika od 251,88 eura umjesto prikupljanja podataka za ciljni marketing. Europski odbor za zaštitu podataka (European Data Protection Bord, EDPB) uskoro će odlučiti što učiniti s takvom praksom Mete, odnosno imaju li Europljani i dalje realnu opciju da zaštite svoje pravo na privatnost na internetu.

Meta je u studenom 2023. godine usvojila pristup Pay or Okay te je, kako smatraju u europskim nevladinim organizacijama za zaštitu privatnosti, dovela korisnike u poziciju da su prisiljeni platiti 'naknadu za privatnost' od 251,88 eura godišnje ili pristati na praćenje. Nizozemska, norveška i hamburška tijela za zaštitu podataka (DPA) stoga su zatražila obvezujuće mišljenje Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) o tom pitanju. Ako se legitimira Pay or Okay, tvrtke u svim industrijskim sektorima mogle bi slijediti Metin primjer – što bi moglo označiti kraj istinskog pristanka na korištenje europskih podataka, upozoravaju iz nevladinih organizacija. 

U praksi, većina ljudi, navode iz austrijske nevladine organizacije noyb, jednostavno nema izbora nego prihvatiti iskorištavanje svojih podataka, kada se suoče s naknadom. Učinak je jasno ilustriran znanstvenim studijama: Na primjer, izvršni direktor pružatelja usluga pregledavanja web stranica bez oglasa contentpassa Dirk Freytag rekao je da 99,9 % posjetitelja pristaje na praćenje kada se suoče s naknadom od 1,99 €. U isto vrijeme, objektivna istraživanja sugeriraju da samo 3-10 % korisnika želi da se njihovi osobni podaci koriste za ciljano oglašavanje.