Samo u Europi održani su izbori za EU parlament, nacionalni izbori u Finskoj, Portugalu, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Gruziji, Mađarskoj, Islandu, Irskoj, Litvi, Moldaviji, Slovačkoj i Rumunjskoj te parlamentarni izbori i prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. 

Stručnjaci za dezinformacije, koje je anketirao Euronews Next, smatraju da su mnoge zemlje uspjele ograničiti širok raspon lažnih ili pogrešnih informacija digitalnim kanalima dok su glasači diljem svijeta ove godine izlazili na birališta. Pri tome je, kako smatraju stručnjaci, sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (artificial intelligence, AI) imao manji utjecaj od očekivanog.

Manje AI dezinformacija

Uoči najveće izborne godine u povijesti, stručnjaci u području dezinformacija bili su zabrinuti zbog uloge koju će generativna umjetna inteligencija imati u širenju dezinformacija povezanih s izborima. No, bilo je manje od očekivanih deepfakeova stvorenih sa namjerom lažnog informiranja, a umjesto toga više videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom koji su ili ponižavali ili veličali kandidate, rekli su stručnjaci za Euronews Next.

Bilo je nekoliko izoliranih primjera korištenja umjetne inteligencije za stvaranje deepfakeova za dovođenje u zabludu, kao što je AI generirani zvuk nacionalne himne u znak podrške francuskom Jordanu Bardelli, lažne video reklame s bivšim britanskim premijerom Rishijem Sunakom ili AI generirane slike Taylor Swift i njezini obožavatelji podržavaju novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, no brzo su prepoznati i razotkriveni. 

Stručnjaci su uoči ovogodišnjih izbora bili zabrinuti da bi donositelji odluka mogli upotrijebiti napredniji, autentičniji i teže detektirani sadržaj generiran umjetnom inteligencijom kako bi prevarili glasače, ali to se nije dogodilo, prema političkom suradniku Europskog vijeća za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations, ECFR) Giorgosu Verdiju. 

Druge metode širenja dezinformacija koriste se češće od umjetne inteligencije i još uvijek su učinkovite, rekla je Licinia Güttel s Oxford Internet Institutea. 

Neke su zemlje također imale zakone za ograničavanje širenja dezinformacija koje generira umjetna inteligencija. 

U EU-u su neke velike tehnološke i AI tvrtke potpisale Kodeks prakse o dezinformacijama (Code of Practice on Disinformation, CoP) prije izbora u kojem su se obvezale na uvođenje sustava brzog odgovora za prepoznavanje i zaustavljanje širenja lažnih informacija, prema EU-ovom Centru za transparentnost za kodeks dezinformiranja. 

Više demokracije, manje dezinformacija

Općenito, zemlje bez demokracije ili s novijim, krhkijim demokracijama imale su veće stope dezinformacija tijekom izborne godine, rekla je Güttel. 

Rusi, koji su glasovali na svojim predsjedničkim izborima u ožujku prošle godine, vidjeli su više pro-Putinovih narativa koji su doveli do glasovanja iako je bilo "zajamčeno" da će on pobijediti na izborima, dodala je Güttel. 

Programski direktor Europskog opservatorija za digitalne medije (European Digital Media Observatory, EDMO) Paolo Cesarini rekao je da postoji cijeli ekosustav podrške u etabliranijim demokracijama poput EU koji je bio prilično uspješan u borbi protiv stranog uplitanja u obliku dezinformacija uoči izbora.

Dodane zakonske zaštite kao što su Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA) prisilile su neke velike internetske platforme, poput TikToka, Instagrama, Facebooka i drugih, da naprave sustavne procjene rizika kako bi procijenili kako se dezinformacije šire na njihovim platformama i pronašli načine da ublažiti ih, rekao je Verdi iz ECFR-a.

Finska dobar primjer

Finska je u siječnju izašla na izbore kako bi izabrala svog sljedećeg predsjednika. Dok je dan prije glasanja bio uglavnom bez napetosti, iz Finske stranke stigle su optužbe za operaciju "hibridnog utjecaja" na društvenim medijima kako bi se umanjio značaj njihovih kandidata. 

Računi koji iznose ove tvrdnje također su pokušali diskreditirati Yle, javnu radioteleviziju u zemlji, i dijelili su antiimigrantski, antimuslimanski sadržaj, prema izvješćivanju Euronewsa u to vrijeme. 

Faktabaari, finska nevladina organizacija koja provjerava činjenice, također je otkrila da je "učinak toka" na YouTubeu usmjerio mnoge finske birače prema krajnje desničarskim videozapisima tijekom izborne kampanje koji su "potencijalno utjecali na njihove perspektive". 

Glavna tajnica EDMO-a Paula Gori rekla je da je Finska poznata po svojoj otpornosti na dezinformacije jer je vlada pokrenula snažnu inicijativu protiv lažnih vijesti u školama još 2014. Nordijska zemlja također je redovito na vrhu ljestvica medijske pismenosti. 

Gori vjeruje da sustavi koje ima Finska čine društvom koje je "otporno" na dezinformacije i dobar su primjer onoga što je funkcioniralo u izbornom ciklusu. 

Loš primjer Rumunjske

Na nedavnim izborima u Rumunjskoj šokantno je u prvom krugu pobijedio Călin Georgescu, osoba s političke margine u zemlji. Izbori su otkazani zbog obavještajnih izvješća o agresivnom uplitanju Moskve kroz protuzapadnu propagandnu kampanju, uglavnom na TikToku, kako bi se promijenilo glasovanje. Moskva tvrdi da se nije miješala u izbore, izvijestio je BBC. 

Paolo Cesarini iz EDMO-a kaže da je ono što se događa u Rumunjskoj potvrda da je stavljanje zakonodavnog pritiska na tvrtke društvenih medija prava igra s obzirom na val dezinformacija koje dolaze s tih platformi. 

"Ono što je Georgescu napravio je točno repliciranje onoga što Rusi... [su] radili godinama stvarajući lažne račune, kupujući lažni angažman", rekao je Cesarini. 

No, prema Güttelu s Oxford Internet instituta, prerano je znati je li ono što se dogodilo u Rumunjskoj nešto što bi se moglo dogoditi negdje drugdje. 

Za nju je zemlja već bila osjetljiva na ovu vrstu rezultata zbog niske razine medijske pismenosti i dubokog nepovjerenja u tradicionalne medije. 2022.  godine Rumunjska je bila predzadnja po medijskoj pismenosti u EU-u i 29. od 38 po povjerenju u tradicionalne medije, prema neprofitnom EU Disinfo Labu. 

Izazov 2025. godine

Ova godina bit će još jedna velika za izbore, s nacionalnim izborima koji se očekuju u Bjelorusiji, Albaniji, Češkoj, Njemačkoj, Kosovu, Norveškoj, Poljskoj i drugim pokušajem na izborima u Rumunjskoj. 

Iako umjetna inteligencija nije nužno imala tako veliku ulogu kao što se mislilo prošle godine, Verdi vjeruje da je to nešto što stručnjaci tek trebaju regulirati jer će se tehnologija nastaviti poboljšavati. 

Domaće dezinformacije nastavljaju se i nakon izbornog ciklusa, rekao je Cesarini, pa se treba sjetiti dugoročne strategije zlonamjernih aktera koji ih stvaraju. Dodao je "To je lekcija da sada ne iznevjerimo gard, već da krenemo snažnije i s više energije... kako bismo otkrili te kampanje". 

Medijska pismenost

Finska je na vrhu novog europskog indeksa medijske pismenosti 2023. godine, s ocjenom od 74 boda od 100, što pokazuje izvanredan uspjeh Finske kao vodeće u šestom uzastopnom izdanju indeksa od 2017. godine. Indeks, koji uključuje 41 državu, mjeri potencijalnu ranjivost na dezinformacije diljem Europe, s višim rangovima i rezultatima koji ukazuju na bolju otpornost društva na utjecaj dezinformacija i povezanih pojava.

Danska je na 2. mjestu sa 73 boda, a odmah je prati Norveška na 3. mjestu sa 72 boda. Estonija i Švedska dijele 4. odnosno 5. mjesto, a obje su osvojile pohvalne ocjene od po 71 bodova.

Na drugom kraju spektra, Gruzija na južnom Kavkazu nalazi se na dnu ljestvice s rezultatom od 20 bodova, osiguravajući 41. mjesto. Ispred Gruzije, Kosovo zauzima 40. mjesto s 21 bodom, Sjeverna Makedonija zauzima 39. mjesto s 23 boda, a Bosna i Hercegovina zauzima 38. mjesto s 24 boda. Prema indeksu, te su zemlje najosjetljivije na učinke dezinformacija.

Klasteri

Indeks medijske pismenosti također koristi analizu klastera kako bi grupirao zemlje sa sličnim karakteristikama na temelju njihovih rezultata, u rasponu od zemalja s najboljim učinkom u 1. klasteru do onih s lošijim učinkom u 5. klasteru .

Kada se vizualizira na karti, pojavljuje se jasan obrazac. Zemlje s najboljim rezultatima u 1. klasteru prvenstveno se nalaze u sjevernoj i zapadnoj Europi, uključujući nekoliko skandinavskih zemalja, Estoniju i Irsku. 2. klaster obuhvaća značajan dio zapadne i srednje Europe . 3. klaster čine zemlje južne i srednje Europe, Ukrajina i Grčka. 4. i 5. klaster čine „proširenu” balkansku regiju, pri čemu 4. klaster predstavlja zemlje od Rumunjske, Srbije i Bugarske do Turske i Moldavije. Peti klaster uključuje preostale balkanske zemlje , poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova i Gruzije na južnom Kavkazu.

Zanimljivo zapažanje leži u Ukrajini i Grčkoj, koje su se uspjele popeti s četvrtog klastera 2022. na treći klaster 2023. godine, dok je Nizozemska prešla s prvog na drugi klaster.

Takva geografska raspodjela klastera odražava podjelu na istok-zapad i sjever-jug, pri čemu balkanske zemlje i kavkaska regija zaostaju u smislu medijske pismenosti.

Uspoređujući rezultate indeksa za 2023. godinu s prošlogodišnjim izdanjem, pojavljuje se nekoliko značajnih razlika. Najznačajniji pad na ljestvici doživjele su Rumunjska, Poljska i Litva, koje su pale po tri mjesta, uz smanjenje svojih rezultata za 4, 3 i 4 boda. S druge strane, Belgija, Češka Republika i Latvija svjedočile su najznačajnijim poboljšanjima, popevši se tri mjesta na ljestvici.

Marin Lessenski, autor izvješća, komentirao je da je „zabrinjavajuće da su neke od najranjivijih zemalja koje su zabilježene po niskim rezultatima u Indeksu medijske pismenosti 2023. godine također najbliže ratu u Ukrajini koji je započela Rusija i među najizloženijima zloćudnim dezinformacijama”. Osim toga, balkanske zemlje, od kojih mnoge još uvijek doživljavaju unutarnju nestabilnost i međudržavne napetosti u 2023. godini, ostaju među zemljama s najvećim rizikom u indeksu.

Metodologija

Indeks je instrument za rangiranje društava u pogledu njihovog potencijala za otpornost u suočavanju s fenomenima postistine, dezinformacija i dezinformacija (npr. lažne vijesti). Model koristi nekoliko pokazatelja – kvalitetu obrazovanja, slobodu medija, povjerenje u društvu i korištenje novih alata participacije. Indeks pretvara podatke u standardizirane rezultate od 0 do 100 (od najniže do najviše) i rangira zemlje od 1 do 41 (od najviše do najniže pozicije). Indeks medijske pismenosti kreira i objavljuje od 2017. godine Institut Otvoreno društvo – Sofija.

Prošireni indeks

Izvješće također uključuje proširenu verziju indeksa sa šest dodatnih zemalja na ukupno 47 zemalja kako bi se omogućile međunarodne usporedbe. Kanada je na 7. mjestu od 47 zemalja sa 68 bodova, a Australija na 10. mjestu sa 63 boda najbolji su u dodatnoj skupini. Južna Koreja na 17. mjestu i SAD na 18. mjestu imaju identičan rezultat od 60 bodova, a Japan je na 22. mjestu sa 77 bodova. Kanada se pridružila 1. klasteru najboljih izvođača, uglavnom sjevernoeuropskih zemalja. Australija, Južna Koreja, SAD i Japan pridružile su se 2. klasteru , koji se sastoji uglavnom od zapadnoeuropskih i srednjoeuropskih zemalja. Izrael je na 32. mjestu sa 42 boda i u 3. klasteru sa zemljama južne i srednje Europe.