OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) objavio je da su se članice te organizacije složile s mapom puta za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva te su se obvezale nastaviti raditi na dugoročnom rješenju međunarodnog okvira, kako bi se postigao globalni konsenzus o ključnim elementima oporezivanja digitalnog gospodarstva do kraja 2020. godine. To je jedno od ključnih globalnih pitanja koje umnogome utječe na brzinu daljnjeg razvoja digitalnog gospodarstva, kao i sve izraženijeg trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija SAD-a i Kine. Europa u tom odnosu ostaje nešto kao kolateralna žrtva.

129 članica OECD-a te članice G20 (države koje čine dvije trećine svjetske populacije i 85% svjetske proizvodnje dobara i usluga: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Republika Koreja, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Turska, Velika Britanija, SAD i Europska unija) usuglasile su dokument pod nazivom Inkluzivni okvir o eroziji baza i promjeni profita (Inclusive Framework on Base Erosion and Profit Shifting BEPS) koji definira poremećaje u oporezivanju koje je izazvalo digitalno gospodarstvo u odnosu na klasično gospodarstvo, te naznačuje smjernice za pravednije oporezivanje. Usuglašen je i radni program (Work Program) za postizanje novog globalnog sporazuma za oporezivanje multinacionalnih poduzeća u digitaliziranoj ekonomiji. Planirano je intenziviranje usuglašavanja o novom okviru globalnog oporezivanja kroz OECD i G20.

Predložene opcije

Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria predstavio je ministrima financija zemalja G20 na sastanku u Fukuoki u Japanu, 8. i 9. lipnja, dvije predložene opcije globalnog oporezivanja digitalnog gospodarstva. Prvi prijedlog podrazumijeva plaćanje poreza prema sjedištu tvrtke, uz određeni dio poreza koji bi se plaćao u mjestu klijenata ili korisnika usluga. Drugi prijedlog podrazumijeva minimalno oporezivanje digitalnih multinacionalnih kompanija u njihovom sjedištu te mogućnost da svaka država za sebe oporezuje takve tvrtke. U OECD-u su skloniji drugom prijedlogu, jer smatraju kako on omogućuje državama zaštitu njihovih poreznih prihoda i onemogućavanje registriranja regionalnih sjedišta digitalnim multinacionalnim tvrtkama u zemljama s manjim poreznim stopama.

Upozorio je kako je “digitalni porez” usmjeren na uklanjanje poreznog natjecanja među zemljama članicama ukidanjem nekih poreznih postupaka koji se temelje na fizičkoj prisutnosti tvrtki. “Ta stoljetna pravila zastarjela su u ovom digitalnom dobu jer internetske i softverske tvrtke s više milijardi dolara svoje fiskalne centre zasnivaju na teritorijima s niskim porezima kako bi izbjegle plaćanje poštenog udjela poreza na mjestu poslovanja”, rekao je Gurria.

“U budućnosti, porezno opterećenje koje tvrtka mora ispuniti bit će definirano prema tome gdje ima ‘značajnu gospodarsku prisutnost’ i prisutnost korisnika, dajući vladama ‘više fiskalnih prava’ i prihode, rekao je glavni tajnik OECD-a.

Prema priopćenju s tog sastanka, nije bilo novih usuglašavanja stavova članica G20, niti dogovora oko daljnjih konkretnijih aktivnosti na izradi regulative, samo je ponovljena odlučnost na ubrzanju donošenja “digitalnog poreza”: “Pozdravljamo nedavni napredak u rješavanju poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije, i podržavamo ambiciozan program koji se sastoji od pristupa s dva stupa. Udvostručit ćemo naše napore za rješenje na temelju konsenzusa s konačnim izvješćem do 2020.”.

U suštini, ministri G20 potvrdili su opredjeljenje da se novi postupci oporezivanja moraju provoditi koordinirano, kako bi se spriječilo da tvrtke bježe iz zemalja i izbjegne da se vlade međusobno natječu smanjenjem svojih troškova. Trenutačne razine oporezivanja daleko su od dogovora kako bi trebalo definirati digitalno poslovanje, i kako bi porezna uprava trebala biti raspoređena među različitim zemljama. 

Neujednačen stav

Europska unija nema ujednačen stav o oporezivanju digitalnog gospodarstva. Na sastanku u Fukuoki francuski i britanski ministri financija Bruno Le Maire i Philip Hammond izvijestili su da njihove zemlje već primjenjuju svoja nacionalna pravila oporezivanja velikih digitalnih tvrtki te kako su spremni odustati od njih kada se dogovori multinacionalni dogovor za oporezivanje u G20. U Francuskoj se oporezuju prema tzv. GAFA porezu (Google, Apple, Facebook, Amazon) samo digitalne tvrtke s globalnom godišnjom prodajom većom od 750 milijuna eura i prodajom u Francuskoj od najmanje 25 milijuna eura.

Primjera radi, iznos od 3% poreza na digitalnu bruto prodaju u Francuskoj od 1. siječnja 2019. premašio je 500 milijuna eura (566 milijuna američkih dolara). Kako je u pitanju ogroman novac jasno je iz službenih podataka Europske komisije, prema kojima je, primjerice, Apple za 2014. godinu u EU platio efektivnu stopu poreza na dobit od samo 0,005% na europsku dobit, ili beznačajnih 50 eura za svaki zarađeni milijun eura.

Oporezivanje digitalnog gospodarstva najveći je ekonomski problem u Europi, odnosno Europskoj uniji, u kojoj djeluju sve najveće digitalne tvrtke iz SAD-a i Kine, i uglavnom izbjegavaju plaćanje poreza, a, usto, Europska unija nema reguliran sustav oporezivanja digitalnog gospodarstva. Uvođenje oporezivanja digitalnog gospodarstva u Europskoj uniji kroz prijedlog Europske komisije za oporezivanje digitalnih usluga EU DST (digital services tax) nema suglasnost svih njenih članica. Protive mu se prije svega Irska i Luksemburg, članice EU čije su ih “privlačne” porezne sustave pretvorile u europska sjedišta tvrtki kao što su Facebook ili Amazon. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.