Povezivanje tehnologija blockchain, IoT i AI nije samo marketinški atraktivno. Sve tri tehnologije sjajno se nadopunjuju i kombiniraju u nizu poslovnih scenarija i scenarija iz svakodnevnog života. Primjerice, pouzdano praćenje lanca nabave namirnica “food provenance”, može se osigurati IoT senzorima i blockchainom, koji omogućuju očitavanje i zapis geolokacijskih, temperaturnih i drugih podataka (koji se više ne mogu promijeniti) u gotovo realnom vremenu prilikom transporta namirnice od proizvođača do potrošača. Na to se može dodati AI, koji će pomoći u optimizaciji ruta, automatskom održavanju senzora i osiguravanju dodatnih informacija za smanjenje troškova i zaštite od prevare. Takvih primjena u fintechu, lancu nabave, energetici i drugim djelatnostima ima sve više. Veliki broj tvrtki u izložbenom dijelu konferencije nudilo je implementacije sličnih scenarija.

Trostruka konferencija

Trostruka konferencija nema slučajno naziv Expo u imenu svake svoje sastavnice. Srce ove konferencije jest izložbeni prostor na kojem je svoje usluge i proizvode pokazalo više od 250 tvrtki. Ono što se tamo moglo vidjeti i čuti bilo je toliko zanimljivo da sam zbog toga izostao s niza predavanja. Organizatori su smislili sjajan način kako privući što više ljudi, a istovremeno omogućiti prisustvovanje predavanjima i boravak u izložbenom prostoru. Naime, pristup izložbenom dijelu bio je besplatan, uz obveznu registraciju. Pristup ostalim sadržajima plaćao se s obzirom na količinu sadržaja, a uz izbor od 18 “trackova” i atraktivan izložbeni prostor, nije bilo fizičke mogućnosti da se prate svi sadržaji, tako da je optimalan izbor bio izabrati (i platiti) samo dio ponuđenog. Dodatno, organizatori su niz predavanja stavili baš unutar izložbenog prostora pa su sudionici besplatno mogli i slušati predavanja i biti uz štandove. Hvalevrijedan koncept koji bi trebala koristiti svaka konferencija koja želi dati više vrijednosti izlagačima i sudionicima.

Konferencija je sadržajno bila podijeljena na cjeline blockchain, IoT i AI, koje su se dalje dijelile na podsadržaje, no u mnogim predavanjima i panelima, zbog očite isprepletenosti tih triju tehnologija, te podjele nisu bile relevantne. Cjelina blockchain imala je najviše predavanja i panela s temama scenarija upotrebe blockchaina u enterpriseu, kriptovalute i Initial Coin Offering (ICO) način prikupljanja kapitala, strategije blockchain, tehnologije blockchain, blockchain u fintechu te razvoj blockchain aplikacija. Blockchain tehnologija i dalje plijeni pozornost prije svega zbog nevjerojatnog bubblea koji se stvorio oko kriptovaluta, no potencijal tehnologije svakim danom sve se više realizira kroz najrazličitije projekte iz područja fintecha, energetskog sektora, lanca nabave, transporta, eZdravstva, javnih servisa, marketinga i ostalih djelatnosti. Kao rezultat inovativne primjene nastao je niz blockchain platformi koje su prilagođene tim scenarijima. Ambrosus, KeyChain, Sovrin, VeChain, IOTA, R3 Corda, pa i bitcoin samo su neke od blockchain implementacija koje se fokusiraju na primjenu u pojedinim djelatnostima i ne spadaju u tzv. blockchain platforme opće namjene poput Ethereuma ili EOS-a. Zbog aktualnih problema skalabilnosti i brzine izvršavanja transakcija koje opterećuju vodeće blockchain platforme, značajan broj predavanja i panela bio je posvećen upravo tome, a ponuđačima drugih blockchain platformi bila su puna usta obećanja o brzinama od 5.000 do više stotina tisuća izvršenih transakcija u sekundi (Tx/sec). No, to tek treba dokazati na razini volumena transakcija te broja i geografske rasprostranjenosti nodeova koje imaju Ethereum ili bitcoin. Za usporedbu, trenutačna brzina bitcoin blockchaina je ispod 7 Tx/sec, a Ethereuma oko 9.
Nekoliko predavača iznijelo je svoje stajalište o burzama valuta (Binance, Kraken, Bitfinex itd.), od toga da zarađuju ogromne količine novaca, preko očitih sigurnosnih propusta koji je doveo do gubitka stotina milijuna USD, do činjenice da centraliziraju proces plaćanja u ekosustavu koji je dizajniran kako bi podržao decentralizirani način obavljanja transakcija. Kao logična konkurencija nastaje niz decentraliziranih burzi valuta poput IDEX-a, no volumen trgovanja još je uvijek značajno manji.

Hype oko love

ICO tematici bio je posvećen cijeli “track”, što nije čudno s obzirom na hype vezan uz količinu pravog i virtualnog novca, ubačenog u novi model stjecanja kapitala potrebnog za razvoj poslovanja, a u nekim slučajevima i za osobne potrebe (model “take money and run”). Niz predavača i panelista isticao je važnost ICO-a za tvrtke koje imaju mogućnost globalnog pristupa manjim i većim investitorima te prikupljanju sredstva za razvoj poslovanja, uz relativno nizak trošak ICO projekta. Zaključak je da, unatoč izazovima poput prodavanja vizije bez ikakve stvarne podloge u proizvodu ili usluzi, problemima s regulatorima te laganom “hlađenju” tržišta (vidi sliku), ICO je kvalitetan način prikupljanja sredstava s nizom prednosti koji će startupovi i tvrtke koje već djeluju na tržištu sve više koristiti. Slažem se s tom tvrdnjom, no za detaljniju analizu stanja ICO ekosustava treba mnogo više prostora, pa ću to ostaviti za neku drugu priliku.

Niz panela bio je posvećen regulatornim izazovima koji se odnose na tretman kriptovaluta, ICO regulacije i GDPR, i više su ili manje prisutni u svim zemljama svijeta. Regulatornim tijelima nedostaje prije svega znanja o novim tehnologijama koje se lako nadovezuje na pomanjkanje volje i interesa, a pritom još lakše podliježu utjecaju postojećih lobija kojima kriptovalute i ICO predstavljaju opasnost za njihov poslovni model. Rezultat toga je, primjerice u Hrvatskoj, paušalna ocjena financijskog sektora kako je trgovanje kriptovalutama zapravo pranje novca, čime se a priori odbija bilo kakva daljnja inicijativa na području regulacije. No, pomaka u svijetu ima. Iskorak rade tehnološki napredne zemlje poput Švicarske, Estonije, Malte i Slovenije, a neke od njih poput Gibraltara, čak su se i reklamirale na konferenciji kao blockchain i ICO friendly destinacije. To dovodi do situacije da tvrtke koje žele prikupiti kapital pomoću ICO-a otvaraju sjedišta u spomenutim zemljama te tamo plaćaju poreze. Dovoljno za razmišljanje o tome što naši regulatori rade glede tog pitanja. Predlažem da krenu od edukacije. Hrvatska blockchain zajednica rado će im pomoći.

Fintech tvrtke i velike banke bile su snažno zastupljene na konferenciji. Javna je percepcija o stavu banaka, koju podgrijavaju i bankari proturječnim izjavama o važnosti kriptovaluta i blockchaina, takva da banke ne žele imati posla s valutama koje nemaju podlogu u uobičajenoj materijalnoj (roba, novac) i nematerijalnoj (IP, licence) imovini. No, tu priča postaje zanimljiva jer su upravo banke i financijske institucije, poput kartičara Mastera i Vise, do danas prijavili najveći broj patenata vezano uz blockchain tehnologiju, a iz niza objava na financijskim portalima jasno je da banke ubrzano investiraju u blockchain tehnologiju, stvaraju partnerstva te kupuju fintech tvrtke fokusirane na blockchain. Prema mojoj procjeni, predavača i panelista iz financijskog sektora bilo je nekoliko desetaka. Najčešće su iznosili svoja iskustva u radu s privatnim blockchain implementacijama u konzorcijskom okruženju, što zapravo znači da se banke koriste blockchain tehnologijom za poboljšanje učinkovitosti postojećeg sustava.

Uobičajeno, organizatori su na kraju prvog dana predvidjeli večernju zabavu, na kojoj su se dodatno dijelile nagrade za najbolji ICO. Nagradu je odnio projekt Cindicator, koji omogućuje novi pristup prediktivnoj analizi trgovanja valutama i kriptovalutama koristeći “hibridnu inteligenciju”, crpeći informacije iz ekosustava financijskih analitičara (sustava u koji se svatko može prijaviti) i AI tehnologije.

I za kraj, teško da se može naći bolje mjesto za održavanje konferencija poput ove od Amsterdama. Osim odličnog konferencijskog prostora, razvijene blockchain i IT zajednice te sjajne infrastrukture, pratilo nas je prekrasno vrijeme. Nadam se da će tako biti i iduće godine!

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.