Ekosustav tvrtki okupljenih oko kompanije King ICT približio se tijekom prošle godine iznosu od jedne milijarde kuna ukupnog prihoda te je ostvario rast od 20 posto. Tvrtka danas ima više od 500 stalno zaposlenih stručnjaka. King ICT nije više samo integrator informatičkih rješenja, već i programerska tvrtka te isporučitelj raznih konzalting usluga. U King ICT-u smatraju kako bi navedeni poslovni rezultati bili bolji da se realizirala strategija e-Hrvatska 2020. i projekti koje je trebala pokrenuti i realizirati.

Pritom, hrvatskoj informatičkoj industriji, pa tako i tvrtki King ICT, načelno je svejedno tko je politički autor te strategije, tko ju je ažurirao, a tko i kako provodio. “Sada bi trebalo vidjeti što je učinjeno, a što nije učinjeno, ako ni zbog čega drugoga, onda da se na temelju rezultata te strategije dobije mjerilo oko kojeg bi se gradio novi konsenzus industrije i administracije, nužan za sljedeće razvojno razdoblje – do 2030. godine”, izjavio je Plamenko Barišić, predsjednik uprave tvrtke King ICT, na otvorenju ovogodišnje, četrnaeste po redu, konferencije Dan otvorenih integracija.

Upečatljivu ilustraciju današnjeg stanja šef King ICT-a predstavio je kratkom usporedbom hrvatske informatičke industrije i informatičke industrije samo jednog jedinog europskog grada – Beča (brojem stanovnika i površinom manjeg od cijele naše zemlje). Evo što kažu neki od najvažnijih parametara. Beč ima više informatičkih tvrtki nego cijela Hrvatska. U tom gradu na informatičkim radnim mjestima zaposlenih je dvostruko više nego u Hrvatskoj, a prihodi bečke IT industrije gotovo su sedam puta veći od prihoda hrvatske IT industrije. Prosječan prihod po zaposlenom u IT industriji Beča je tri i pol puta veći nego prosječan prihod po zaposlenom u našoj zemlji te ujedno i znatno viši od prosjeka Europske unije. “Dakle, produktivnost je ono što stvara tu razliku – i jaka ekonomija Beča, koja stvara potražnju za informatičkim tehnologijama”, istaknuo je Barišić.

Možemo li i mi to postići? Može li hrvatska informatička industrija doseći bečku? Pa, sama – vrlo teško. No, uz pomoć cijelog hrvatskog društveno-političko-ekonomskog ekosustava to bi bilo moguće. “Želimo državu koja će stvoriti održiv sustav razvoja digitalnog društva. Želimo državu u ulozi snažnog i pouzdanog kreatora strateškog okvira za poslovanje. Želimo državu koja će biti regulator tržišta u svim domenama, a ne izravni sudionik tržišnih utakmica. Želimo državu koja će imati obrazovni sustav primjeren digitalnom dobu – takav da na tržište rada izbacuje već pripremljenu radnu snagu, koja je tijekom školovanja već iskusila poslove koje će raditi. Želimo stimulativno inovacijsko okruženje – ne smije se događati da dobitnici državnih nagrada za znanost nemaju baš nikakav doticaj s poduzetništvom. Želimo državu s atraktivnom poduzetničkom klimom koja će privlačiti poduzetnike i investitore, a ne odbijati ih i kočiti”, zaključio je Plamenko Barišić, u svojem uobičajeno upečatljivom govoru na tradicionalnoj konferenciji King ICT-a, održanoj u zagrebačkom hotelu Antunović.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.