Potaknuti uspjehom prve konferencije 3T – Tourism, Travel and Tech, ovog ožujka idemo u drugo izdanje. Prvotna ideja bila je jednostavna – na jednom mjestu okupiti ljude iz dvije najuspješnije i najprobitačnije grane – turizma i informatike. Informatičari su legendarni po svom autizmu i nekomunikativnosti, a ni turističari u Hrvatskoj nisu mnogo bolji. Navikli – s pravom – da je njihova aktivnost motor čitavog gospodarstva, a i na to da je krajnje sezonski limitirana, obično ne pokazuju volju za komuniciranjem s ostatkom javnosti, osim kada se preko ministara treba tražiti neke povlastice, manji PDV, nekakve poticaje, olakšice i slično.

O tome što te dvije grane mogu ponuditi jedna drugoj vrlo je malo sistemskog promišljanja. Sa strane informatičara stvar se uglavnom svodi na klasičnu prodaju hardvera, tu i tamo s malo aplikativne nadogradnje. Turističari, pak, IT-jevcima nude uglavnom samo organizaciju konferencija.

U čitavom EU nema zemlje u kojoj turizam ima veći udio u BDP-u – 18%. Čak i otoci koje poistovjećujemo s turizmom, kao Cipar i Malta, nemaju toliki udio turizma u bruto društvenom proizvodu. Logično je da se na to orijentiraju i nakače i druge proizvodne i servisne djelatnosti, pa i IT.

Upravo bavljenje jednim od spomenutih problema ili karakteristika hrvatskog turizma, odnosno naglašenom sezonalnošću, bit će nit vodilja drugog izdanja konferencije 3T – Tourism, Travel and Tech. U ovom trenutku već imamo utanačen okrugli stol radnog naziva – Kako tehnologija može smanjiti sezonalnost u turizmu? Moderator će biti Ivan Ilijašić iz Oriolyja, jednog iz skupine uspješnih hrvatskih startupa koji uvode tehnologiju u turizam.

Donekle povezano s temom putovanja i tehnologije, kada budete čitali ovaj tekst, najvjerojatnije ću biti u Africi, sa Sašom Cvetojevićem i njegovom Teslom, u sklopu amaterskog relija Budapest – Bamako. O ovom suludom pothvatu pisao sam već na Bug On Lineu, a spominje ga se i u tekstu uz sliku mjeseca, na kojoj možete vidjeti naš auto, relijaški ukrašen naljepnicama. Ideja je, bez dileme, prilično blesava. Južno od središnjeg Maroka infrastruktura za električne aute praktično je nepostojeća. Kako bismo se i s time mogli nositi, plan je da u pratećem autu (maloj, teretnoj Daciji) nosimo generator za nužno napajanje. Kakva je onda uopće svrha sudjelovanja električnim autom, ako ćemo ga puniti preko motora s unutarnjim sagorijevanjem? Ideja, kao i mnoge pionirske, ili kako se to danas popularno kaže "proof of concept" zamisli, ima elemenata silovanja stvarnosti. Cilj je dokazati što sve električni auti mogu, a izgradnja infrastrukture nije na nama.

***

Nego, nevezano s ičim, vidim da se osniva nekakvo Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu. Odavno nisam vidio nešto tako nezgrapno i besmisleno, posve u skladu s onim citatom – ako NE želiš riješiti neki problem, osnuj komisiju.

Pazite tko bi sve trebali biti članovi tog vijeća: predsjednik Vlade Republike Hrvatske, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane, čelnik središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove uprave, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove regionalnog razvoja i fondova Europske unije, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za državnu imovinu, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove znanosti i obrazovanja, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za rad i mirovinski sustav, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za more, promet i infrastrukturu, ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet), predsjednik Uprave Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT d.o.o.), glavni direktor Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD), predsjednik Uprave Financijske agencije (FINA).

Spreman sam se kladiti da se svi nabrojani niti jedan jedini put neće naći u punom… ma što punom, niti u polovičnom sastavu. Vjerujem da će naknadu za “rad” u vijeću uredno skupljati. Tko smišlja ovakve debilane? Koja je svrha ovoga? Inače, u poplavi svih mogućih tijela i ureda, primjećujem da je iz nepoznatih razloga zaobiđen moćni HAKOM. Valjda je to samo previd, koji će biti ispravljen u sljedećoj verziji zakona o Vijeću.

A pazite obrazloženje: Temeljem članka 24. stavka 1. i 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14 i 93/16) i članka 4. stavka 1. Uredbe o uspostavljanju javnog Registra za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture (NN 134/14, 40/16), Vlada Republike Hrvatske odlukom osniva Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu u svrhu praćenja i koordinacije razvoja državne informacijske infrastrukture. Temeljem članka 25. stavka 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16 i 104/16), Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva pruža stručnu i administrativnu potporu Vijeću za državnu informacijsku infrastrukturu. Nastavno na navedeno, podnosimo Vladi Republike Hrvatske Prijedlog Odluke o osnivanju Vijeća za državnu informacijsku infrastrukturu.

Koji bolestan um smišlja ove stvari?

Završno, pazi ovo: S ciljem jednostavnijeg i učinkovitijeg praćenja projekata digitalizacije, upravljanja državnom informacijskom infrastrukturom i razvoja digitalnog društva, predlaže se Vladi Republike Hrvatske donošenje ove Odluke.

Jednostavnije i učinkovitije? Ma to je to… bitno je da i dalje ima onih koji će tvrditi da uhljebi i birokracija nisu problem…

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.