Ova godina sasvim je neka druga priča pa sam napravila neke analize i odradila dosta razgovora s većim IT kompanijama kako bismo dobili odgovore na pitanja što se točno događa te što nas čeka do kraja godine. Na kraju dajem i listu TOP 100 izvoznika u sektoru J62.

Počnimo s analizom poslovanja za 2022. godinu. Bitno je reći da se Ericsson Nikola Tesla d.d. napokon registrirao u J62 u 2022. godini (prije je imao iskazanu proizvodnu djelatnost kao glavnu pa nije ulazio o ove godišnje analize za J62, koje radim od 2011. godine), a kako ta tvrtka predstavlja otprilike 10% ukupne veličine sektora, ove godine sve su analize prilagođene u odnosu na službeno objavljene podatke, kako bismo isključili efekt tog događaja i dobili realne usporedne podatke i stope rasta u odnosu na prethodne godine, kada nam Ericsson nije bio tu.

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza, na dobit čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Rast u skladu s očekivanjima

Kao i svake godine, evo osvježenih nekoliko bitnih informacija o strukturi poduzetnika u J62 za 2022.godinu, potrebnih za bolje razumijevanje sektora:

• Ukupni broj poduzetnika u J62: 5.934 (762 više nego u 2021.; rast 14,7%, dok je u 2021. rast bio 11,3%)
• Prosječni broj zaposlenika: jedva 5 (bilježi lagan rast od 4,5-4,85 zaposlenika prosječno)
• Poduzetnici koji posluju s dobiti: 79% (77,5% u 2021.; 75% u 2020.), s gubitkom posluje 21% IT poduzeća
• Broj poduzeća izvoznika: 2.715 tvrtki, odnosno 46%; u 2021. je bilo 42% tvrtki izvoznika; u 2020. tek 39%
• 503 IT poduzeća (8,5% ukupnog broja) zapošljavaju prosječno više od 10 zaposlenika (u 2021. bilo ih je 443; 8,8%, a u 2020. bilo je 395 takvih poduzeća; 8,6%), te u ukupnim rezultatima sektora ostvaruju:
  • 76,3% ukupnih prihoda IT sektora, 79% ukupnog izvoza te 73% ukupnog broja zaposlenika
  • Među njima je svega 38 gubitaša (u 2021. bilo ih je 29; u 2020. njih 32, ali uz manji broj tvrtki), a u ukupnoj neto dobiti sektora sudjeluju s 56%
  • 423 poduzeća ima evidentirane prihode od izvoza (u prethodnoj godini bilo je 370 izvoznika od 443 poduzeća u ovoj skupini tvrtki s više od 10 zaposlenika)
  • Ulaganje u razvoj novih proizvoda i dalje je u porastu, uz napomenu da se na jedno društvo odnosi veliki dio tog ulaganja
• Od ukupnog broja firmi koje su predale financijske izvještaje u NKD-u J62 (5.934 tvrtki), čak 1.482 tvrtke nemaju zaposlenika, 2.336 tvrtki ima jednog zaposlenog, a 1.622 tvrtki ima 2-10 zaposlenika. Najveći porast u broju tvrtki zabilježen je kod ovih s jednim zaposlenim, što je vjerojatno dobrim dijelom nastalo zbog limita paušalnog oporezivanja, koji su mnogi premašili pa su osnovali tvrtku. Firme bez zaposlenika bilježe lagani pad prihoda od prodaje, iako im je izvoz veći 25% nego u prethodnoj godini. Ovi s jednim zaposlenim također ostvaruju 33,7% rast prihoda, dok se broj tvrtki u tom segmentu povećao 25% što znači da raste i prosječan prihod po firmi, ali manjom stopom od prosjeka IT sektora.

Prihodi IT sektora u 2022. premašili su 3 milijarde eura (2,9 milijardi bez Ericssona), uz izvoz od 1,47 milijardi eura (odnosno 1,3 milijarde bez Ericssona). U 2022.godini J62 drži udio od 5% ukupno ostvarenog izvoza u RH, evidentiranog u gospodarskim subjektima koji su do ovog trenutka predali financijske izvještaje (prihodi od prodaje u inozemstvu na razini RH umanjeni su za prihode od trgovine na međunarodnom tržištu, bez stvarnog izvoza roba ili usluga). Otvoreno je gotovo 4.000 novih radnih mjesta (u 2021. otvoreno je oko 3.000, u 2020. otvoreno je 1.400 novih radnih mjesta) pa ukupni broj zaposlenika prema satima rada broji 31.361 za J62 za 2022. (s Ericssonom).

U analizi prošle godine najavila sam da očekujem veliki rast, tako da sve ovo nije neko iznenađenje.

U nastavku dajem analizu ključnih pokazatelja poslovanja za J62.

Tablica 1: J62 u brojkama (prilagođeno bez Ericssona)

Izvor: InfoBIZ; Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering; Konter

Izvještaj u gornjoj tablici prilagođen je bez podataka najveće IT tvrtke, s obzirom na to da ona, kako sam navela, nije bila uključena u "brojke" prethodnih godina, kako bismo dobili realniji i usporediv trend rasta. U nastavku dajem analizu tako prilagođenih podataka, ali se i referiram u apsolutnim iznosima i na cijeli J62 s Ericssonom.

Izvoz sudjeluje s 47% u prihodima od prodaje (43% u 2021.), a u apsolutnom iznosu rastao je otprilike za 357 mil. eura, što je opet rekordna stopa rasta od 38%. Ako uključimo Ericsson u kalkulaciju, onda govorimo o rastu izvoza za 372 mil. eura, odnosno 34%, uz isto učešće izvoza u prihodima od prodaje (47%).

Rast izvoza TOP 100 IT izvoznika, uključujući i Ericsson u 2022., iznosio je 34%, a bez Ericssona iznimno visokih 40% (popis u prilogu na kraju teksta), a za uvrštenje na tu listu bilo je potrebno ostvariti prihod od izvoza od 2,4 mil. eura. Za usporedbu, u 2021. bilo je dovoljno imati izvoz od 1,8 mil. eura da biste se našli na popisu TOP 100. Ovih 100 tvrtki ostvaruje 67% ukupnog izvoza sektora J62. Ove godine na popisu se našlo čak 15 novih tvrtki koje lani nisu ulazile u TOP 100, a od "ponavljača", njih 33 ima niži rang na listi nego lani, 17 ih održava isti rang ( +-1) te njih 35 zauzima više mjesto nego u prethodnoj godini. U svakom slučaju, uz takav rast izvoza, nije mala stvar biti u TOP 100 IT izvoznika za 2022. godinu. Iako je nezahvalno ikoga imenovati, ipak bih izdvojila SPAN, koji je obje godine odmah iza Ericssona prema izvozu te daleko od prvog sljedećeg na listi, bravo!

Ukupni prihodi rasli su 26% na razini sektora (s Ericssonom 24,3%), nastavlja se trend rasta broja tvrtki u pretežito stranom vlasništvu te takve tvrtke najčešće bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza.

Profitabilnost je u blagom plusu, ali generalno, nije nešto. Neto marža u 2022. godini na razini sektora (bez Ericssona) iznosi 12,7%, što je sitno više (praktički na razini statističke greške) u odnosu na godinu ranije, kad je bila 12,5%. EBITDA također neznatno raste, sa 17,8% na 18,3%, što je premala razlika da bismo sa sigurnošću mogli zaključiti kako je došlo do rasta profitabilnosti. Ipak, značajnije raste neto dobit po zaposleniku (za 10%) te iznosi 12,7 tisuća eura, jer je apsolutni iznos neto dobiti rastao 27%, dok je broj zaposlenika rastao 16%. Također, iz toga proizlazi i kako je došlo do značajnijeg rasta prihoda po zaposleniku (broj zaposlenika izražen prema satima rada, realno je veći), koji sada prvi put iznosi preko 100 tis. eura. Ipak, izgleda mi kao da se taj rast prihoda i dobiti po zaposleniku većim dijelom odnosi na rast cijena, koji je bio nešto veći od rasta troškova (jer su i IT firme povećale svoje cijene lani, što je super), a u manjoj mjeri riječ je o povećanju produktivnosti po zaposleniku, u smislu boljih procesa i "utilizacije". Također, moguće je da produkti i skalabilni poslovni modeli grabe veći udio u prihodima, iako je to teško utvrditi jer je gotovo nemoguće doći do preciznih podataka o tome na razini sektora. No, u području produktivnosti i profitabilnosti, mogli bismo vidjeti neke veće pomake u ovoj godini, jer ovo nije godina kad ćemo bilježiti nove rekorde pa se tvrtke više okreću mjerenju produktivnosti, upravljanju troškovima, praćenju po profitnim centrima i slično.

Plaće i dalje rastu, značajno je povećanje neoporezivih isplata radnicima te je otvoreno 25% više novih radnih mjesta nego prethodne godine, njih gotovo 4.000. Prema podacima DZS-a, IT sektor u 2022. godini imao je prosječnu neto plaću od 1.546 eura (prosjek 12 mjeseci prema JOPPD obrascima), čemu se svakako treba pridodati 150-200 eura neoporezivih isplata na mjesečnoj razini, pa možemo reći da je prosječni mjesečni neto primitak u J62 po radniku iznosio oko 1.700 eura, što otprilike odgovara prosječnoj neto isplati za Mid-level developere (info od TABU-a prije nekoliko mjeseci). Tijekom 2022., neto plaća je rasla otprilike 10%, dok su neoporezive isplate rasle malo više, jer su se povećali neoporezivi iznosi.

Zanimljivo je da je neto plaća narasla 12% u prvom kvartalu 2023. u odnosu na 12/2022, unatoč vrlo izazovnoj godini za IT sektor (podaci DZS-a prema JOPPD obrascima).

Rekordi su to za domaći IT; trebamo li i možemo li biti zadovoljni? Apsolutno ne. Dakle, za domaći IT prošla godina bila je jako dobra ako je usporedimo s prethodnim godinama, no nemamo objektivno neki preveliki razlog za slavlje. Plaće su nam i dalje puno niže od europskog prosjeka plaća, a prihodi po zaposleniku i dalje su niski (naravno da je ovo dvoje u direktnoj vezi). Ako uzmemo u obzir da su neke svjetski poznate i najveće globalne IT korporacije (u pravilu produktne kompanije) još 2020. godine imale prihode od 200-900 tis. USD po zaposleniku (Statista), te relevantni analitičari spominju neki globalni prosjek od 400 tis. USD prihoda po zaposleniku, ne možemo biti zadovoljni s naših 100 tis. eura. Pozitivno je to što i dalje rastu ulaganja u R&D u IT sektoru, pa tako "izdaci za razvoj" u J62 rastu te nose 21% ukupnih izdataka za razvoj. Možda pomogne u tome nova Strategija pametne specijalizacije, pa kapne nešto love EU za R&D projekte u području digitalnih proizvoda i platformi (iako para nikad manje u tom segmentu).

Znam, priča o produktima vs prodaja čovjek/sati nije ništa novo, ali moramo to ponavljati, i moramo ići jače prema produktima i visokospecijaliziranim uslugama, jer samo tako možemo postizati veće prihode "po glavi" i dostići europske plaće u sektoru.

Kad smo kod plaća, treba reći da ima tvrtki u RH koje već imaju plaće za seniore, softver arhitekte i sl. na razini onih u Njemačkoj ili Francuskoj (8-9.000 eura bruto). Nema ih baš jako puno, ali ih ima, te je najčešće riječ o tvrtkama u vlasništvu stranih korporacija i produktnim tvrtkama. Često se postavlja pitanje je li realno da naši IT poslodavci daju iste plaće kao u razvijenim zapadnim zemljama. Nije realno niti moguće, sve dok u većoj mjeri ne transformiramo sektor i pronađemo načine da prihod po čovjeku bude prosječno 200 tis. eura pa si onda firme mogu priuštiti prosječnu godišnju bruto plaću od 100-120 tis. eura. Dotad, takve plaće u našem domaćem IT-u bit će sporadične – iznimke, a ne pravilo.

Što se događa u 2023., jesmo li u krizi?

Domaći IT sektor počeo je osjećati tržišne poremećaje još u zadnjem kvartalu prošle godine, a nastavilo se intenzivnije u ovoj godini. Naravno, nije to samo situacija kod nas, već globalno, ovo nije godina koju će IT pamtiti po dobrom. Radila sam analize poslovanja prvih pet mjeseci ove godine na svojem uzorku firmi, koji je prilično relevantan (5% sektora) te sam dodatno razgovarala s 30-ak većih IT firmi o toj situaciji, njihovim predviđanjima, planu poslovanja za ovu godinu, kadrovskoj politici i umjetnoj inteligenciji, pa u nastavku dijelim s vama ono što su mi rekli.

Layoff and hiring freeze atmosfera definitivno je prisutna (svugdje, pa i kod nas), i ne treba bježati od toga. Nemoguće je pronaći svježe relevantne podatke na razini sektora, stoga sam radila analizu na svojem uzorku tvrtki, koje su lani imale rast broja zaposlenih od gotovo 30%, a ove godine u svibnju imale su svega 2% veći broj zaposlenika nego u prosincu 2022. Činjenica je da su te tvrtke lani rasle gotovo dvostrukom stopom od prosjeka industrije, pa bi se možda moglo zaključiti kako nisu relevantne jer su se "prekrcale" pa sada stagniraju, no mislim da nije tako, jer u uzorku ima puno onih koji su godinama među najpoznatijim i najbrže rastućim IT firmama pa njima prošla godina nije bila nikakav izuzetak, jer i inače rastu dvostruko od prosjeka sektora. Dakle, od ukupnog broja promatranih firmi, njih 67% je u 2022. imalo rast broja zaposlenika, a svega 33% imalo je stagnaciju ili pad (od toga 11% blagi pad). U prvih pet mjeseci ove godine, 43% njih stagnira u broju ljudi, 22% bilježi pad broja zaposlenika, a svega 35% ima rast broja zaposlenih (ali manji nego u usporedivom razdoblju prošle godine). Dakle, da – stagnacija je prisutna.

Tko su oni koje otpuštaju, jesu li juniori na udaru, što je sa seniorima, hoće li AI zamijeniti juniore – to su najčešća pitanja, pa sam i ja to pitala moje sugovornike. Pogađate – nema točnih ni jednoznačnih odgovora. Mnoge tvrtke iskoristile su ovu godinu za "čišćenje" pa su malo restrukturirale kadrovske pozicije, pri čemu su neki odlučili zamijeniti neki broj juniora s kojima nisu bili prezadovoljni, seniorima, do kojih se sada nešto lakše dolazi. Većina tvrtki koje su smanjile broj ljudi kažu mi da su otpuštali "underperformere", neovisno o razini senioriteta te kako im je to bila isključiva nit vodilja, pa je tu bilo administrativnog osoblja, seniora, midova, juniora. Mnogi ipak ne planiraju zasad smanjiti broj ljudi (tako kaže i rezultat mojeg uzorka, njih 43%), smatraju da imaju odlične ljude kao posljedicu pametne i kvalitetne politike zapošljavanja u prethodnim razdobljima te ne žele ostati bez ikoga. Otprilike svaka treća tvrtka s kojom sam razgovarala planira neka nova zapošljavanja još do kraja godine, ali ništa značajno.

S obzirom na to da je u javnom prostoru i na društvenim mrežama prisutna teza/bojazan da će AI alati zamijeniti junior programere, pitala sam i to. Dobra je vijest da sam samo iz tri tvrtke čula kako ozbiljno razmatraju taj model, dok su baš svi ostali rekli da to ne vide kao scenarij. Dakle, kako trenutačno "dišu" domaći IT poslodavci, AI neće uzeti poslove juniorima u skoroj budućnosti.

S obzirom na to da su stala zapošljavanja u IT sektoru, odnosno značajno se smanjila potražnja za novim ljudima, to će imati najveći utjecaj na juniore, ne zato što se masovno otpuštaju postojeći (jer zasad nije tako), već što novi juniori koji se pojavljuju teže nalaze poslove, a izgleda i da se nešto smanjio broj juniora studenata (opet nemam službeni podatak, zaključila prema svojem uzorku). Dobrog seniora i sada bi mnogi rado uzeli, pa oni imaju i dalje solidnu poziciju za promjenu posla, iako ni blizu toliki izbor kao što je to bilo lani. Tu situaciju, navodno, koriste neki sektori, poput bankarskog i telekomunikacijskog, pa okrupnjavaju svoje interne IT odjele. Tako mi kažu tvrtke koje rade s takvim klijentima po EU i zapadnim tržištima, te se može očekivati da će se i kod nas ta pojava uskoro jače vidjeti. Ako je to tako, to bi moglo malo usporiti rast IT tvrtki koje rade u tim sektorima, jednom kad opet krene uzlazno, ali moji sugovornici nisu oko toga pretjerano zabrinuti.

Nemoguće je prognozirati rezultate sektora za ovu godinu, ni same tvrtke ne znaju kako će završiti, jer se i dalje "igra", mnoge kompanije (kupci IT usluga) imaju solidne budžete za IT, ali ih ne otpuštaju ili ih sporo otpuštaju, i sada čekaju svoje polugodišnje rezultate da vide što će s tim. Također, ove godine su i češće situacije da neki veliki klijent propadne ili otkaže uslugu, ovo je takva godina, nemoguće je planirati jer se okolnosti mijenjaju iznenadno i često. Nažalost, svega nekoliko tvrtki s kojima sam razgovarala očekuje rast prihoda kao u prošloj godini, dok ostali kažu kako će biti puno manji rast, neki će moguće imati i pad, ali nitko se još nije predao, prodajni timovi su "upregnuti" i optimizam je prisutan. U pravilu, nekako većina očekuje da će krenuti uzlazna putanja već najesen, a najkasnije početkom sljedeće godine. To je u skladu i s mojim očekivanjima, nekako vjerujem da ovo ne može trajati dugo, i možda i nije loše da imamo razdoblje u kojem možemo "stati na loptu", sagledati poslovanje, presložiti i optimizirati, uvesti neke metrike, mjeriti produktivnost, pozabaviti se troškovima… sve su to stvari koje se često zanemaruju u ludim godinama, kada narudžbe samo stižu i ljudi se samo gomilaju. Svako zlo za neko dobro, neka vam to ostane kao navika kada opet počne ludilo. Dobra stvar je ta da su nam IT firme nezadužene i dobro su kapitalizirane i likvidne, tako da bi sektor bez problema i bez većih drama trebao preživjeti ovo razdoblje suše.

Evo nam sada i liste izvoznika u 2022., bit će zanimljivo vidjeti kako će to izgledati za 2023.

Do sljedećeg čitanja, držim fige na najjače i "mantram" da vam klijenti otpuste te svoje budžete i "odriješe kese".

TOP 100 IT IZVOZNIKA (J62)

Napomena: Moguće da je netko izostavljen ako nema dostupnih podataka. "Welcome" umjesto ranga prethodne godine je za one koji lani nisu bili u TOP 100.