Rekordan broj predsjednika uprava optimističan je u vezi gospodarskog okruženja diljem svijeta, barem kratkoročno. To je jedan od ključnih nalaza PwC-ova 21. istraživanja koje je objavljeno na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. PwC je za svoje istraživanje proveo 1.293 intervjua s predsjednicima uprava u 85 zemalja, između kolovoza i studenoga 2017. godine. Uzorak je ponderiran nacionalnim BDP-om kako bi se osiguralo da stajališta predsjednika uprava budu pravedno predstavljena u svim važnijim zemljama. 40% tvrtki, s čijim su predsjednicima uprava rađeni intervjui, imalo je prihode od 1 milijarde američkih dolara ili više: 35% tvrtki imalo je prihode između 100 milijuna i 1 milijarde dolara; 20% tvrtki imalo je prihode do 100 milijuna dolara; 56% tvrtki bilo je u privatnom vlasništvu.

Optimizam u svjetski rast više se nego udvostručio u SAD-u (59%) nakon razdoblja nesigurnosti oko izbora (2017. 24%). U Brazilu se također uvelike povećao udio predsjednika uprava koji su optimistični da će se svjetski rast poboljšati (+38% na 80%). Čak i u manje optimističnim zemljama, kao što su Japan (2018. 38% nasuprot 2017. 11%) i Velika Britanija (2018. 36% nasuprot 2017. 17%), optimizam u svjetski rast više se nego udvostručio od prošle godine.

Uvjerenost u kratkoročni rast prihoda u porastu

Optimizam u gospodarstvo potiče i uvjerenost predsjednika uprava u očekivanja za njihove tvrtke, čak i kad povećanje nije tako veliko. 42% predsjednika uprava kaže kako su vrlo uvjereni u izglede za rast vlastitih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci, što je rast s prošlogodišnjih 38%.

Promatrajući rezultate prema zemljama, stanje je raznoliko. Očekivanja predsjednika uprava narasla su na nekoliko ključnih tržišta, uključujući Australiju (povećanje 4%, na 46%) i Kinu (4%, na 40%), gdje je narastao udio predsjednika uprava koji navode kako su vrlo uvjereni u izglede za rast vlastitih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci.

Uvjerenost predsjednika uprava vratila se u SAD-u. Nakon izborne groznice prošle godine, rana usredotočenost nove administracije na regulativu i poreznu reformu potaknula je značajan porast uvjerenosti u izglede za poslovni rast u narednoj godini – s 39% u 2017. na 52% u 2018. godini. Sjeverna Amerika jedina je regija gdje je većina predsjednika uprava vrlo uvjerena u vlastite izglede tijekom sljedećih 12 mjeseci.

U Velikoj Britaniji, gdje su pregovori oko Brexita tek nedavno došli do značajnog pomaka, pad kratkoročne uvjerenosti poslovnih lidera ne iznenađuje (2018. 34% nasuprot 2017. 41%).

Tri sektora koja su najuvjerenija u vlastite 12-mjesečne izglede ove godine su tehnološki sektor (48% vrlo uvjereni), poslovne usluge (46%) te farmaceutika i bioznanosti (46%) – gdje svi premašuju globalnu razinu vrlo uvjerenih od 42%.

Strategije za rast ostaju uglavnom nepromijenjene u odnosu na prošlogodišnje istraživanje – predsjednici uprava oslanjat će se na organski rast (79%), smanjenje troškova (62%), strateške saveze (49%) te spajanja i stjecanja (42%). Došlo je do malog povećanja interesa za partnerstva s poduzetnicima i startupima (33% nasuprot 28% prošle godine).

Zabrinutost zbog nedostatka digitalnih vještina

Uvjerenost predsjednika uprava na tržištu SAD-a proteže se i u prekomorske zemlje pa ga predsjednici uprava koji nemaju sjedište u SAD-u još jednom proglašavaju glavnim tržištem za rast u sljedećih 12 mjeseci. Ove godine SAD pojačava svoje vodstvo ispred Kine (46% SAD nasuprot 33% Kina, s povećanjem vodstva SAD-a ispred Kine od 2% u usporedbi s 2017. godinom).

Njemačka (20%) ostaje na trećem mjestu, a slijede je Velika Britanija (15%) na četvrtom mjestu, a Indija je istisnula Japan, kao peto najatraktivnije tržište u 2018. godini.

Uvjerenost u kratkoročni rast prihoda potiče porast broja radnih mjesta pa 54% predsjednika uprava planira povećati broj zaposlenika u 2018. godini (2017. 52%). Samo 18% predsjednika uprava očekuje smanjenje broja svojih zaposlenika.

Zdravstvo (71%), tehnologija (70%), poslovne usluge (67%) komunikacije (60%) i turizam (59%), sektori su s najvećom potražnjom za novim zaposlenicima.

Konkretno, kad su u pitanju digitalne vještine, više od četvrtine (28%) predsjednika uprava izražava iznimnu zabrinutost za njihovu dostupnost u državi u kojoj su im sjedišta, što se povećava na 49% iznimno zabrinutih u Južnoj Africi, 51% u Kini i 59% u Brazilu.

Ukupno gledajući, 22% predsjednika uprava iznimno je zabrinuto za dostupnost ključnih digitalnih vještina kod radne snage, 27% u vlastitoj industriji i 23% na razini vodstva.

Ulaganja u moderna radna okruženja, programe za učenje i razvoj, i partnerstva s drugim dobavljačima, glavne su strategije za privlačenje i razvoj digitalnih talenata koji su im potrebni.

Učinak tehnologije na zapošljavanje i vještine

Iako je nedavno istraživanje PwC-a pokazalo kako su radnici vrlo optimistični zbog toga što im tehnologija poboljšava izglede za rad, predsjednici prava priznaju kako im pomaganje zaposlenicima u prekvalifikaciji i povećanje transparentnosti o načinu na koji automatizacija i umjetna inteligencija mogu utjecati na radna mjesta, postaje sve važnije pitanje.

Dvije trećine predsjednika uprava vjeruje da imaju odgovornost prekvalificirati zaposlenike čije uloge zamjenjuje tehnologija, uglavnom u sektorima inženjerstva i građevine (73%), tehnologije (71%) i komunikacija (77%). 61% predsjednika uprava izgrađuje povjerenje sa svojim zaposlenicima stvaranjem transparentnosti, barem u određenoj mjeri, o načinu na koji automatizacija i umjetna inteligencija utječu na njihove zaposlenike.

Digitalni i automatizacijski prijelaz naročito je oštar u sektoru financijskih usluga. Gotovo četvrtina (24%) predsjednika uprava u bankarstvu i tržištima kapitala te osiguranju, planira smanjenje radne snage, pa će 28% radnih mjesta u bankarstvu i tržištima kapitala vjerojatno nestati, uvelike zbog tehnologije i automatizacije.

Strah od terorizma, klimatskih promjena i cyber kriminala

Unatoč optimizmu u svjetsko gospodarstvo, raste zabrinutost zbog niza mnogo širih poslovnih, društvenih i gospodarskih prijetnji. Predsjednici uprava iznimno su zabrinuti zbog geopolitičke nesigurnosti (40%), kibernetičkih prijetnji (40%), terorizma (41%), dostupnosti ključnih vještina (38%) i populizma (35%). Te prijetnje nadmašuju poznate brige oko izgleda za poslovni rast, kao što su volatilnost tečaja valuta (29%) i promjene ponašanja potrošača (26%).

Promjenu dobro prikazuje činjenica da se iznimna zbrinutost zbog terorizma udvostručila (2018. 41% nasuprot 2017. 20%) te terorizam ulazi u 10 najvećih prijetnji rastu. Prijetnja prekomjerne regulacije ostaje glavna briga za predsjednike uprava (42% iznimno zabrinutih), a više od trećine (36%) i dalje ih je zabrinuto zbog sve većeg poreznog opterećenja.

Dostupnost ključnih vještina glavna je briga predsjednika uprava u Kini (2018. 64% iznimno zabrinutih, nasuprot 2017. 52%). U SAD-u (63%) i Velikoj Britaniji (39%), kibernetika je postala glavna prijetnja za predsjednike uprava, svrgnuvši pretjeranu regulaciju, a u Njemačkoj kibernetika je skočila s petog mjesta prijetnji u 2017. godini na treće mjesto (28%) ove godine.

Godinu dana nakon što je više od 190 nacija potpisalo Pariški sporazum, prema kojem se zemlje obvezuju na dobrovoljno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama i ulaganje u smanjenje emisija ugljikova dioksida, zabrinutost predsjednika uprava zbog prijetnje klimatskih promjena i štete za okoliš izgledima za rast sada se udvostručila, na 31% predsjednika uprava (2017. 15%).

Ekstremne vremenske nepogode i povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma značajno su povećale profil poslovnih djelovanja vezanih za rizik od klimatskih promjena, regulaciju i otpornost. U Kini, više od polovine (54%) poslovnih lidera iznimno je zabrinuto zbog klimatskih promjena i štete za okoliš kao prijetnje poslovnom rastu, što je jednako razini njihove zabrinutosti zbog geopolitičke nesigurnosti i protekcionizma.

Klimatske promjene i šteta za okoliš navodi se kao jedna od pet najvećih prijetnji za tvrtke u regiji Azija-Pacifik i zapadnoj Europi te kao jedna od pet najvećih prijetnji za izglede za rast tvrtki u sektorima energetike i komunalnih usluga, inženjerstva i građevinarstva, prometa i logistike. (R. I.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.