U nedavnom radu objavljenom u časopisu Environmental Research Letters, istraživači na Državnom sveučilištu Pennsylvania u SAD-u ispitali su kako nuklearni rat može poremetiti sigurnost hrane širom svijeta, usredotočujući se posebno na globalnu proizvodnju kukuruza. U najgorem scenariju, nuklearno oružje bi smanjilo godišnju proizvodnju te žitarice do 87 posto.

Autori su razmotrili 38.572 lokacije za proizvodnju kukuruza u šest različitih scenarija nuklearnog rata. Simulacije su se odvijale u nuklearnim zimskim uvjetima, hipotetičkom klimatskom scenariju nakon nuklearnog rata velikog razmjera.

Tijekom nuklearnih zima, ugljik iz požara pokrenutih nuklearnim detonacijama napunio bi nebo, opstruirajući sunčevu svjetlost. Rezultirajući pad globalnih temperatura mogao bi trajati više od desetljeća - dovoljno dugo za desetkovanje poljoprivrednih sustava širom svijeta.

Rezultati su bili uznemirujući. U najboljem scenariju (regionalni nuklearni rat) nastalo bi dovoljno čađe u atmosferu za godišnje smanjenje proizvodnje kukuruza za sedam posto. Rat globalnih razmjera unio bi ogromnih 165 milijuna tona čađe u atmosferu, obuzdavajući globalnu proizvodnju kukuruza za 80 posto.

Eksplozija i vatrena kugla atomske eksplozije proizvode dušične okside u stratosferi što bi, u kombinaciji sa čađom koja apsorbira toplinu, brzo uništavalo ozon i povećalo razinu zračenja UV-B na površini Zemlje. Zemljini ozon obično blokira ovu vrstu zračenja, ali ovaj bi zaštitni sloj oslabio nakon nuklearnog rata. Kako UV-B zračenje uzrokuje oštećenje DNK i ometa fotosintezu biljaka, istraživači su modelirali kako to može utjecati na sustav atmosfere tla i biljke koji pokreće rast usjeva. Šteta od zračenja bi kulminirala tijekom osme i devete godine nakon početne detonacije bombe, smanjujući prinose za dodatnih sedam posto.

Za one koji se žele pripremiti za mogući neželjeni razvoj događaja, dobro je pri ruci imati, primjerice, sjemenke za usjeve koje mogu rasti u hladnijim uvjetima.