Što je bila glavna motivacija osnivanja udruge UBIK?

Prva nam je zadaća pokretanje dijaloga s regulatorom i sa svima drugima koji su zainteresirani za blockchain tehnologije te organizacija zajednice koja svakim danom raste i ima sve više članova – sad nas je nešto manje od tri stotine.

Uz to, UBIK treba biti i jedinstveni, središnji forum za sve relevantne informacije o blockchainu i kriptovalutama.

Kakvo je sadašnje stanje dijaloga s regulatorom?

Zasad smo obavili nekoliko sastanaka, s Ministarstvom financija, Poreznom upravom, Odborom za financije Hrvatskoga sabora. Svugdje smo naišli na razumijevanje, ali i na očekivane prepreke, od kojih je glavna ona da se sadašnja regulativa ne može promijeniti prije prethodnog suglasja s EU. Mi smo na svim sastancima potencirali nastavak započetih razgovora, a predložili smo i nekoliko novih tumačenja postojećih hrvatskih zakona kroz koja bi se moglo regulirati područje kriptovaluta. Problem s kriptovalutama je u tome što kod nas ne znamo tko je regulator za to područje. Ljudi iz svijeta financija reći će da za kriptovalute ne treba poseban regulator jer je riječ o špekulativnoj robi, a ne novcu.

Zato bi trebalo odvojiti blockchain i kriptovalute. Blockchain je tehnologija koja obećava i ima mnoštvo korisnih primjena i drugdje, a ne samo u financijskom sektoru. Kriptovalute zasad su područje velikih špekulacija s rizicima mnogo većim od trgovine drugim robama na burzama roba. Strah financijskog sektora od kriptovaluta dobro ilustriraju odluke središnjih banaka zemalja u Europi, primjerice, Središnje banke Francuske, koja je zabranila financijskim ustanovama da se bave kriptovalutama. Banke potiču blockchain, no zabranjuju kriptovalute. Sustav kriptovaluta oblikovan je tako da spriječi banke da zarađuju, i to je razlog njihova protivljenja.

Pisanje zakona

Želite li sudjelovati u pisanju zakona o kriptovalutama u Hrvatskoj?

Apsolutno. Smatramo da bi nam tako bila ukazana velika čast. Planiramo sami napraviti jedan nacrt, prijedlog takvog zakona. Tim više, što nam se u udrugu učlanio veći broj odvjetnika i odvjetničkih društava. To znači da ćemo imati sasvim dovoljno kapaciteta za pisanje zakona. Rad smo organizirali kroz niz radnih grupa, a jedna od najaktivnijih je upravo radna grupa zadužena za pravna pitanja. Praktično svaki dan pojavi se neko novo pitanje na koje nemamo precizan odgovor i koje se mora riješiti.
Predložili ste i nekoliko svojih tumačenja naših zakona, kroz koje bi se moglo regulirati područje kriptovaluta – o čemu je riječ?

U nekim hrvatskim zakonima već postoje stavci kojima se može regulirati kriptovalute.

Zakon o obveznim odnosima regulira ugovore – a to znači da može obuhvatiti i pametne ugovore. Pametni ugovor je ugovor koji provodi kompjutorski program. Kriptovalute su špekulativna roba, a Porezna uprava tretira bitcoin kao instrument tržišta novca. Tu vrijedi ispitati i mogućnost da se kriptovalute kategoriziraju kao platni instrumenti, prema Zakonu o platnom prometu. To bi omogućilo da se kriptovalute u Hrvatskoj neometano koriste za plaćanje roba i usluga. Takvih primjera ima još, i trenutačno smo u procesu popisivanja i analize svih mjesta gdje nam se čini da postoji prostor za suradnju s regulatorima da se, umjesto pisanja potpuno novih propisa, u praksi primijene postojeći zakoni.

Koliko, trenutačno, u Hrvatskoj ima blockchain projekata i onih vezanih uz kriptovalute?

Točan broj teško je utvrditi jer se doslovno svaki dan pojavljuje neka nova ideja. Preko našeg biltena zatražili smo od svih ljudi koji se bave blockchainom u svom poslovanju, da nam se jave. Zasad, na našem popisu imamo dvadesetak tvrtki, i taj broj raste tjedno. Međutim, veliki broj blockchain projekata ne funkcionira kroz tvrtke, a imate i velik broj blockchain projekata koji su započeti u Hrvatskoj i koji su se formalizirali kroz osnivanje tvrtke u nekim drugim zemljama, najčešće u Sloveniji – u kojoj je blockchain definiran kao strateško područje razvoja, i Švicarskoj. Nadamo se da će djelovanje UBIK-a pomoći da se više lokalnih blockchain i kriptovalutnih projekata registriraju kao tvrtke u Hrvatskoj.

Zanimljivi projekti

Možete li nam izdvojiti barem neke novije, domaće, zanimljive blockchain projekte?

Početkom lipnja u Zagrebu je održan Balkan ICO Express, prezentacija ICO-ova iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Na tom događaju predstavljeni su i hrvatski projekti Beyond Seen Screen, Equinox, Enasol, Tolar.io i Vayla. Neki od tih projekata zaista obećavaju, vjerujemo da će se za njih čuti u bliskoj budućnosti. Osim projekata koji planiraju ICO, postoji određeni broj blockchain projekata koji se financiraju bez ICO-a pa nisu toliko vidljivi u javnosti. Iznimka je AMPnet, hrvatski blockchain projekt koji ne planira ICO, a koji je nedavno prošao u finalni krug (prvih 10) natjecanja za financiranje Æternity Venture fonda, u iznosu od 250 tisuća eura. Kolege su pritom dobili nagradu publike. Osim ovih blockchain projekata, u Hrvatskoj djeluje još nekoliko tvrtki koje se bave programiranjem pametnih ugovora, mjenjačkim poslovima, medijskim radom, edukacijom, konzaltingom i slično.
Što je glavna motivacija ljudi koji rudare kriptovalute – špekulacija cijenom, i, ili?

Motivacija je, prije svega, poslovna. Pojavio se veliki broj prilika za suradnju na projektima koji su se temeljili na kriptovalutama, prvo na bitcoinu, a poslije i na drugim sličnim valutama. Riječ je o rješenjima koja su uključivala blockchain “explorere”, payment gatewaye, analizu transakcija i slično. Mnogi ljudi koji su se bavili ili se bave kriptovalutama, nakon suradnje na drugim projektima počinju raditi i na vlastitim proizvodima i rješenjima.

Korištenje blockchaina i kriptovaluta kao samo još jedne vrste forexa je promašaj.

Što je to ICO?

ICO je novi, alternativni oblik financiranja poslovanja kojim male tvrtke izbjegavaju pretjeranu regulaciju i rigidnost standardnog financijskog tržišta. Prikupiti sredstva za pokretanje posla iznimno je kompliciran i zahtjevan proces, koji nije prikladan za projekte koji uvode neke potpuno nove ideje. ICO te procese zaobilazi tako da projekt koji pokreće ICO izda svoj vlastiti token (oblik kriptovalute) i zatim ga prodaje, slično kao dionicu. Tako prikupljeni kapital onda se koristi za razvoj projekta.

Zašto ICO?

Zašto nam je potreban ICO ako za financiranje projekata, osim banaka, imamo i poslovne anđele i crowdfunding servise?

Evo jednog primjera, hrvatska craft pivovara Nova runda financirala se pomoću crowdfunding kampanje – na svom blogu opisali su kako je izgledao taj njihov put do potrebnog novca. Ministarstvo poduzetništva tada nije shvaćalo o čemu je riječ. Nisu razumjeli crowdfunding kao metodu prikupljanja početnog kapitala. Negdje u isto vrijeme događao se i do tada najveći ICO – Ethereum. Ti momci nisu kuhali pivo, već su izmišljali pojam pametnih ugovora utemeljenih na blockchain tehnologiji. Zamislite da su oni s tom idejom došli u hrvatsko Ministarstvo poduzetništva – što bi se dogodilo? Naišli bi, najblaže rečeno, na nerazumijevanje, kao i pivari iz Nove runde. Jednaku reakciju doživjeli bi i od bankara ili tradicionalnih investitora.

No, Ethereum je preko ICO-a svejedno skupio više od 18 milijuna dolara, a novac je utrošen na razvoj revolucionarne blockchain platforme oko koje se danas okupljaju najveće svjetske banke kroz Enterprise Ethereum Alliance. I upravo u tome je stvar.

To je smisao kriptovaluta: omogućiti put do kapitala onima koji drukčije ne mogu doći do novca za razvoj ideje koju žele realizirati.

Kreator Ethereuma nikada ne bi uspio od bankara dobiti financiranje za razvoj svojeg projekta – jedini koji su ga htjeli financirati bili su vizionari koji su ga poduprli svojim kriptovalutama. Danas se i banke dosta bave blockchain tehnologijama.

OK, super. Zašto? Zato što su shvatile da to ima smisla. S druge strane, banke su najveći protivnici kriptovaluta, no blockchain tehnologije ne bi bilo da nema kriptovaluta. Izvrstan primjer za prethodni argument je projekt Tolar.io. To je hrvatski projekt (neka vas ime ne zavara), koji ima za cilj znatno unaprijediti postojeću blockchain tehnologiju. Detektirali su glavne probleme postojećih blockchaina i prema njihovim riječima, čini se da su ih riješili. Ako jesu, radi se o revolucionarnom projektu. Ako nisu, investiranje u taj projekt nema smisla. U svakom slučaju, radi se o visokorizičnom projektu, banke ga sigurno neće podržati financiranjem, projekt će se financirati kriptovalutama, kroz ICO. No, ako projekt uspije, budite sigurni da će banke vrlo rado prihvatiti tu tehnologiju nastalu u zagrebačkoj garaži. Osim Tolara, tu su i ostali projekti predstavljeni na spomenutom Balkan ICO Expressu. Svaki od njih je revolucionaran na svoj način, i svi oni teško da bi dobili financiranje standardnim metodama. Zato je tu ICO.

Kako među silnim blockchain ili kriptovalutnim projektima prepoznati one koji imaju smisla?

Jedna od ključnih pogrešaka koje smo uočili jest to da to što tehnički ICO prođe – prikupi postavljeni iznos – još ne znači da je riječ o suvislom projektu. To je tek početak i još ne znači uspjeh. ICO je uspio tek onda kada isporuči ono što je obećao da će isporučiti. To je metoda prikupljanja namjenskog iznosa u kriptovaluti, koji će biti uložen u posao koji će tijekom sljedećih tri do pet godina rezultirati zadovoljavajućim povratom. Budući da su ti projekti utemelji na blockchainu, svakome tko se u to uključi omogućeno je praćenje što radi ekipa kojoj ste dali novac.
U redu, uključimo se u neki ICO i nakon godinu dana vidimo da stvar ne ide kako je obećano – što tada učiniti? Doći u vašu udrugu i prosvjedovati? Ili?
Plakat ćemo zajedno. Ne možete ništa.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.