Viktor Olujić na poziciju člana Uprave Asseco SEE Hrvatska imenovan je u siječnju ove godine. U dvadeset godina karijere radio je na brojnim pozicijama unutar tvrtke. Posljednjih sedam godina upravljao je Odjelom za razvoj proizvoda i rješenja iz područja sigurnosti i kartičnog poslovanja, koje koristi većina banaka u Hrvatskoj i regiji. Zaslužan je za razvoj najuspješnijih internacionalnih proizvoda unutar Asseco SEE Grupe.

Vodio je razvoj sigurnosnog rješenja SxS, koje je danas najprodavaniji internacionalni produkt unutar Asseco SEE Grupe, i koji koristi više od 100 banaka i bankarskih grupacija diljem svijeta – rješenja koje služi za zaštitu sigurnosti korisnika prilikom online plaćanja. Sa svojim timom, Viktor je prošle godine razvio inovativno rješenje HCE za beskontaktno plaćanje preko mobilnog uređaja, čija je implementacija u tijeku u više banaka u regiji.

Digitalna transformacija

Vi ste tvrtka koja iz prvog reda gleda procese digitalne transformacije u bankama – kako to ide u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi kao regijama, i naravno, kako to ide u Hrvatskoj?

U posljednjih nekoliko godina digitalizacija i digitalna transformacija vrlo su popularne riječi, no tu govorimo o procesu koji traje već više desetljeća. Prvi ozbiljniji procesi digitalizacije dogodili su se krajem prošlog stoljeća, uvođenjem podatkovnih i pozivnih centara, a danas nemamo tvrtke, posebno u financijskom sektoru, koja se ne koristi tom infrastrukturom. Prebacivanje poslovnih procesa u bankama iz fizičkih u virtualne prostore traje već dugo, samo se sada, primjenom najnovijih tehnologija, sve to još više intenziviralo.
Što digitalizacija znači za front-office, a što za back-office funkcionalnosti u današnjim bankama?

Na front-officeu, puno se radi na poboljšanju korisnikova iskustva – na poboljšavanju njegova doživljaja pri korištenju bankarskih usluga. Koliko god te usluge bile dobre, ne smiju biti komplicirane. Korisnik mora odmah uvidjeti sve prednosti usluge, ili će je prestati koristiti. S druge strane, na back-officeu, upotrebljava se sve ono što korisnik ne vidi, a odlučujuće je za funkcioniranje banke. Evo vam jedan primjer…

Nedavno smo s jednom domaćom bankom radili na projektu koji je u tehničkom smislu izgledao dosta jednostavan – trebalo je omogućiti non-stop izdavanje kredita, u bilo koje doba dana ili noći, bilo koji dan. Međutim, interni proces unutar te banke bio je tako konfiguriran da je cijeli postupak odobravanja kredita nužno morao “proći” kroz jednu živu osobu. Banka nije imala treću smjenu – što znači da nije imala osobu koja bi se time bavila u noćnim satima. Zato smo pomogli banci da napravi ekspertni sustav koji će u svakom trenutku moći provesti proces odobravanja kredita, točno kada to korisniku treba.

Kako gledate na tehnologije za koje svi kažu da će poremetiti sadašnje stanje u industriji: blockchain, kriptovalute, umjetnu inteligenciju i tome slične?

Drago mi je što su upravo banke predvodnice u uvođenju novih tehnologija. Bile su prve korisnice pozivnih i podatkovnih centara, sigurnosnih rješenja i drugih novih tehnologija, uključivo i ovih koje ste sad naveli. Primjerice, danas se u Europi dosta govori o tehnološkim, posebno o sigurnosnim zahtjevima direktive PSD2 – a hrvatsko financijsko tržište već je odavno spremno za to. Sve naše banke godinama koriste tokene, dvostruku autentikaciju i druge tehnologije kojima će poboljšati sigurnost svog poslovanja. Kako bi se sve nove tehnologije primijenile u praksi, mora ih pratiti odgovarajuća regulativa.

Tu bih posebno istaknuo primjer tehnologije blockchain i kriptovaluta. Banke se time, zajedno s nama, eksperimentalno bave već nekoliko godina – mi radimo nekoliko pilot-projekata na toj tehnologiji te razrađujemo razne mogućnosti njene primjene. No činjenica je da banke još nisu spremne komercijalno ponuditi usluge utemeljene na blockchainu. Jedan od razloga za to je i različita regulativa u pojedinim zemljama, ili čak ponekad unutar iste zemlje različita državna tijela drugačije tumače tehnologiju blockchain. Danas su interesantne i primjene umjetne inteligencije i strojnog učenja pri komunikaciji s krajnjim korisnikom, primjerice, chatbot ili talkbot, međutim regulativa pojedinih zemalja zahtijeva da krajnjem korisniku takvih sustava bude eksplicitno navedeno da komunicira s UI sustavom umjesto sa živom osobom. Time pojedine usluge i servisi, za koje bi se mogla koristiti umjetna inteligencija, ponekad postaju manje atraktivni prosječnom korisniku.

Masovna pojava fintech startupa

U tom kontekstu, kako gledate na masovnu pojavu fintech startupa i njihov utjecaj na financijski i informatički sektor?
To je odlično. Postoje dva načina razmišljanja o tome. Mediji vole pisati o fintech tvrtkama kao o novim izazivačima koji će srušiti postojeći bankarski sektor, ili barem, da će te nove tvrtke postati nove banke, nove vrste banaka. S druge strane, banke mogu pomoći fintech tvrtkama tako da ih uključe u svoje ekosustave i tako brže dovedu njihove inovacije – aplikacije ili usluge – na samo tržište. Neke banke već preprodaju usluge raznih fintecha. Funkcioniraju kao svojevrsne tržnice financijskih aplikacija. Uz to, banke su pune podataka, no neke ih ne koriste u punom opsegu.
Koliko vi imate pristupa podacima koji se nalaze u bankama?

Asseco je softverska tvrtka koja se bavi razvojem aplikacija i softverskih rješenja, primarno za financijsko tržište. Podaci u bankama dostupni su isključivo njima. Općenito gledano, financijske ustanove, pa tako i banke, vrlo su nesklone davati pristup informacijama koje prikupljaju, jer su to u konačnici podaci njihovih klijenata. Tu ni uredba PSD2 neće donijeti mnogo promjena, jer je fokus uredbe više na provođenju plaćanja koja se obavljaju preko tekućeg računa. Uredba će omogućiti veću ponudu aplikacija za razne vrste plaćanja ili agregaciju podataka iz više banaka – primjerice, bolje aplikacije za plaćanje parkiranja, bolje aplikacije za plaćanje autobusne, tramvajske i željezničke karte, jedinstveno internetsko bankarstvo za sve račune klijenta u više banaka. Tome slično. Ali ne i puno više od toga.

U Assecu radimo na nizu PSD2 projekata, i sebe vidimo kao idealnog partnera i bankama i fintech tvrtkama. Dobro poznajemo poslovanje banaka, dobro razumijemo njihovu infrastrukturu, a fintechima pomažemo da zadovolje zahtjeve regulatora. Zato bankama nudimo novi proizvod – riječ je o svojevrsnom “skupu” većeg broja naših rješenja, koji smo već prezentirali bankama koje posluju u Hrvatskoj i šire, u EU zemljama, na koje se PSD2 odnosi. I Asseco je fintech, bavimo se razvojem naprednih tehnoloških rješenja za financijsku industriju. To je naš DNA.

Koliko u Hrvatskoj ima fintech tvrtki? Koliko ih je zaista dobrih?

U Hrvatskoj posluje nekoliko sjajnih tvrtki koje razvijaju servise i produkte u domeni fintecha. Također, nekoliko inozemnih tvrtki ima razvojne centre u Hrvatskoj, no posluju isključivo na globalnom tržištu. Kao primjer uspješne suradnje s domaćom fintech tvrtkom izdvojio bih našu suradnju s tvrtkom Microblink (poznatu i po aplikaciji za rješavanje matematičkih jednadžbi, Photomath). S njima radimo već dugo, i drago mi je da su prve implementacije svog rješenja “slikaj i plati” imali unutar aplikacije Asseco mobile banking. U Hrvatskoj postoji još nekoliko manjih fintech tvrtki s vrlo zanimljivim rješenjima, a nove fintech tvrtke za suradnju nalazimo i izvan naše zemlje, u široj regiji – od Zapadne, Srednje i Istočne Europe pa sve do Izraela. Na našoj posljednjoj konferenciji ugostili smo dvanaest fintech startupa koji su predstavili svoja rješenja bankarima. Zanimljive su nam fintech tvrtke koje bi se dobro uklopile u naš portfelj rješenja, i fintech tvrtke koje razvijaju nove koncepte koji su nama zanimljivi, a još nisu zaživjeli u našoj regiji.

Kako se vaša tvrtka pripremila za uredbe PSD2 i GDPR, koje se, u nekim aspektima, suprotstavljaju jedna drugoj?

Te uredbe suprotstavljene su samo na površini. Vrlo su usklađene na konceptualnoj i tehnološkoj razini. S jedne strane, GDPR zabranjuje upotrebu tuđih podataka bez odobrenja vlasnika podatka, a PSD2 dopušta pristup precizno definiranoj vrsti podataka. Primjerice, ako vam dopustim pristup do mojeg tekućeg računa, kako biste preko neke aplikacije inicirali plaćanje – to je moja odluka. Preciznije, to sam dopustio samo vama, a ne svima s kojima vaša tvrtka ili banka surađuje. Dobra stvar u tim regulativama jest to što su podigle razinu osviještenosti o vrijednosti i čuvanju osobnih i financijskih podataka. Prije svega kod građana, a onda, posljedično, i kod tvrtki.

Izdvajanje poslovanja

Prošle godine izdvojili ste dio poslovanja. Možete li nam objasniti o čemu je riječ?

Krajem prošle godine, dio smo kompanije koji se odnosi na razvoj, prodaju i podršku rješenjima za kartično poslovanje izdvojili u novu tvrtku Payten. Riječ je primarno o proizvodima koje možemo ponuditi tržištu na drugačiji način, i izvan regija u kojima smo to dosad radili. Primjerice, nudimo rješenja za bankarstvo u Kazahstanu. Kako bismo u tome uspjeli, morali smo napraviti cijeli set izvještavanja onako kako to zahtijeva kazahstanska Narodna banka. To je dugotrajan i skup proces. S druge strane, područje plaćanja drukčije je regulirano – pa je takva rješenja lakše nuditi globalno. Smisao naše nove tvrtke jest snažan fokus na područje plaćanja i outsourcing rješenja, koje su banke od nas do sada kupovale, a sada bi ta rješenja od nas lako mogle iznajmiti s nižim troškom inicijalne investicije.
Kako stojimo s cloud tehnologijama u hrvatskom financijskom sektoru?

Ima ga iznimno malo. Recimo, u Hrvatskoj su banke dosta zatvorene, što se tiče primjene eksternalizacije. Banke u našoj zemlji znaju biti prilično konzervativne kad su neki novi poslovni modeli u pitanju, a u inozemstvu je trend da se dosta procesa outsourcea. Primjerice, u Belgiji postoji tvrtka koja za banke obavlja uslugu autorizacije korisnika pri prijavi u Internet i mobilno bankarstvo, a to kod nas danas možemo teško zamisliti. Očekujem da s uredbom PSD2 doživimo pozitivne promjene kad su u pitanju primjene cloud tehnologija, odnosno outsourcing pojedinih procesa. Pritom regulator igra vrlo važnu ulogu i treba jasno definirati koja su područja odgovornosti pojedinih sudionika u procesu..
Opišite nam jedno vaše novije rješenje, kojim se želite pohvaliti?

Prošle smo godine razvili inovativan sustav za mobilno plaćanje koji smo implementirali u Zagrebačku banku. To je proizvod i rezultat rada naših inženjera u Zagrebu, Varaždinu i Koprivnici. Na razini svijeta, četvrta smo tvrtka koja je razvila i certificirala takvo rješenje, s Mastercardom. Isto rješenje implementirali smo još u tri banke u regiji. Riječ je o virtualizaciji – emulaciji kreditne kartice u mobitelu. Sljedeći korak je da se korisnicima više ne izdaju fizičke, plastične kartice, već digitalne, koje će biti smještene u njihovim prijenosnim uređajima, i osim plaćanja, mogu biti korištene i u raznim programima vjernosti. Posebno sam ponosan na naš tim stručnjaka koji svakodnevno rješava u tehnološkom smislu tzv. nerješive zadatke, i pritom razvija inovativna rješenja.

  NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.