Miro Vidoš direktor je i vlasnik tvrtke ING servis d.o.o. iz Zagreba, specijalizirane za satelitske i bežične komunikacije. Tvrtka radi u Hrvatskoj, ali i na projektima diljem svijeta, pružajući konzultantske usluge, instalaciju opreme, integraciju sustava i tehničku podršku. ING servis surađuje s tvrtkama iDirect, Hughes Network Systems, Eutelsat, među ostalima. ING servis je instalirao više od stotinu satelitskih komunikacijskih sustava u svijetu (satelitski hub), a u našoj zemlji mnogo radi s tvrtkama iz industrije nafte i plina. Razgovarali smo s Mirom Vidošem o poslovanju njegove tvrtke, tržištu satelitskih komunikacija u našoj zemlji i projektima koje izvode u svijetu.

Dajte nam kratki uvod u satelitske komunikacije kojima se bavite.

Bavimo se komunikacijama preko satelita još od davnih dana, gotovo trideset godina. Počeli smo prvo s tehnologijama jednosmjerne komunikacije, a onda smo prešli na dvosmjernu komunikaciju – i prijam i odašiljanje signala na satelit i sa satelita. Taj posao je u početku bio i tehnički i zakonski težak, a i u svakom drugom pogledu dosta intenzivan. Satelitska komunikacija u to doba nije bila financijski dostupna običnom čovjeku pa čak ni za manje tvrtke. To su tada, početkom devedesetih i ranije, koristile samo velike tvrtke. Vremenom, tehnologija je postajala sve dostupnija, posebno od trenutka otkad se i Kina uključila u proizvodnju satelitskih uređaja. Tako je dvosmjerna komunikacija preko satelita postala dostupna prvo srednje velikim, a onda i manjim tvrtkama, a danas, s najnovijom integracijom te tehnologije i znatnim padom cijena – i pojedincima.

Tvrtku sam preuzeo od oca, koji je započeo naš satelitski biznis, prije više desetljeća. Posao sam prihvatio nakon studija na FER-u i Fakultetu prometnih znanosti, a u posljednjoj fazi studirao sam praktično uz rad. Uz mene, ključni ljudi u tvrtki su Julia Čulina i Peđa Čanak. Posao smo podijelili tako da se ja bavim razvojem poslovanja i vođenjem projekata, Peđa je naš glavni čovjek za tehnologije, a za marketing i prodaju naših rješenja zadužena je Julia.

Što čovjek pojedinac može dobiti s tom tehnologijom?

Može dobiti mogućnost prijenosa podataka do 30 megabita pri preuzimanju (download) i šest megabita u odašiljanju (upload) podataka te mogućnost glasovne, telefonske komunikacije, ako to želi. Naši korisnici se manje koriste samim uređajem – telefonom, a više nekim softverom za VoIP telefoniju (poput Skypea, primjerice) na svojim stolnim i prijenosnim računalima.

Potpora hrvatskom biznisu

Osnovna oprema za dvosmjernu satelitsku komunikaciju košta 3000 kuna (bez PDV-a), a cijena servisa je od sto kuna do nekoliko tisuća kuna, ovisno o zahtjevnosti posla i paketa usluge. Same usluge podijeljene su na usluge za obične i poslovne korisnike, a cijena im ovisi o kapacitetima koje koriste. Primjerice, osnovni paket za obične korisnike, od 10 gigabajta (brzina je trideset megabita za preuzimanje, a šest megabita za odašiljanje podataka), stoji 130 kuna, a najviše ga koriste iznajmljivači apartmana na Jadranu kao tehnologiju kojom osiguravaju bežični Wi-Fi pristup Internetu svojim gostima. To je jednom manjem iznajmljivaču, čiji gosti koriste Internet, umjereno, dovoljno za mjesec dana pružanja te usluge.

Želim naglasiti da niti jedan naš paket nije tzv. “flat” paket, no imamo klauzulu o fer korištenju usluge. Osim u turizmu, naše usluge dosta se koriste u svim tvrtkama koje moraju obavljati fiskalizaciju računa negdje na terenu, gdje nemaju pristupa Internetu pomoću nekih drugih tehnologija. Zatim, to je tehnologija koja služi kao potpora tehnologijama za udaljeni nadzor prostora (SCADA sustavi, primjerice) te u tvrtkama kao što su, primjerice, kamenolomi, planinarski domovi, naftne platforme, nacionalni parkovi, tvrtke na otocima, brodovi, zapravo, bilo gdje – gdje se radi neki posao za koji je potrebno imati pristup širokopojasnom Internetu, a nije dostupan preko klasične žice ili optičke infrastrukture. Više o samim modelima i paketima usluga možete pronaći na našoj web-stranici: ing-servis.com.

Koliko imate korisnika u Hrvatskoj?

Ovisno o godišnjem dobu za koje pitate. Poslovanje možemo podijeliti na zimsko i ljetno razdoblje. U doba turističke sezone drastično nam raste broj običnih korisnika, iznajmljivača privatnog smještaja, a što se tiče tvrtki, imamo dvjestotinjak tvrtki s kojima stalno radimo u Hrvatskoj. Posao je skočio desetak posto od doba kada se uvodila fiskalizacija. Uglavnom, korisnike dijelimo na pojedince, manje tvrtke i sektor velikih korisnika. Bez obzira na to u kojoj je kategoriji, svaki je korisnik dužan kupiti opremu.

To naglašavam, jer opremu ne iznajmljujemo. Pokušali smo s tim poslovnim modelom, no to u našoj zemlji jednostavno ne ide. Oprema – satelitska antena, radiouređaj i modem – kao što sam već naglasio, košta samo 3000 kuna, što je cijena jednog boljeg pametnog telefona. Mislim da to nije preskupo. Kako biste pružali usluge davanja pristupa Internetu, morate uzeti barem osnovni biz-paket, u kojem dobivate javnu IP adresu i možete držati server, a pojedinačni korisnici imaju pristup Internetu, ali ga ne mogu distribuirati dalje. Imamo videopriručnik na YouTubeu u kojem su i rad s našom opremom i uporaba naših usluga vrlo jednostavno objašnjeni. Aplikacija za mobitel upućuje vas na lokaciju satelita s kojim je naša oprema spojena. Naravno, imamo i korisničku podršku, za one kojima zatreba dodatna pomoć. 



Eutelsat, KA-SAT

Iako ima ljudi koji sami instaliraju svoju opremu, i to je OK, draže nam je da to mi napravimo – pomoću mreže naših instalatera koje imamo u svim hrvatskim županijama, jer tako izbjegavamo eventualne dodatne tehničke probleme. Satelit preko kojeg pružamo pristup Internetu je Eutelsat, KA-SAT, koji radi isključivo u frekvencijskom pojasu Ka-band, na položaju od devet stupnjeva istočno. To je prvi satelit tog tipa (potpun HTS, “High Throughput Satellite”) koji je postavljen u orbitu iznad ovog dijela svijeta. Danas ima još nekoliko sličnih satelita, no niti jedan od tih novih satelita ne nudi ovu vrstu usluge. Štoviše, mi u Hrvatskoj praktično nemamo konkurencije. Bio je jedan pokušaj ulaska u taj segment tržišta nedavno (tvrtka Intersat, nap.a.), no nije im uspjelo. Možda su imali prevelike ambicije. Rekli smo im to. Nisu nam vjerovali, no praksa ih je uvjerila. Kako bilo, njihovi korisnici sada prelaze nama.

Možete li nam dati malo pojedinosti o svom poslovnom modelu? Kako stvarate novac?

Pa, kao što rekoh, iako imamo dosta posla u satelitskoj komunikaciji za obične korisnike, pojedince i manje tvrtke – puno veći dio prihoda, recimo više od dvije trećine, dolazi nam od konzultantskih te sistem-integratorskih poslova za velike kompanije. Iako nam broj malih korisnika, posebno u posljednjih nekoliko godina, konstantno raste, tu je manja margina i iznosi su osjetno manji nego u integracijskim poslovima. Uglavnom, nas “outsourcaju” za integraciju centralnih satelitskih sustava i procesne telekomunikacijske opreme preko konstelacije satelita Intelsat, SES, Arabsat itd. Radimo to po cijelom svijetu.

Ilustrirajte nam to opisom nekoliko važnijih projekata koje ste radili.

Radili smo to, što se domaćih tvrtki tiče, najviše za INA-u i Crosco. Za njih smo instalirali dvadesetak satelitskih terminala u Libiji i Egiptu te na dvije naftne platforme u Sredozemlju. Posebnost tog sustava je u tome što se radi o jednom telekomunikacijskom rješenju koje smo instalirali na više naftnih platformi. Sustav koji smo instalirali pruža veze prema satelitu, pristup korporativnom intranetu, na kojem imaju svoje poslovne softverske sustave i telefonske veze. Sama konfiguracija sustava razlikuje se u ovisnosti o tome je li riječ o fiksnom objektu ili platformi koja pluta morem (recimo, platforma Zagreb-1), gdje morate staviti antenu koja autonomno prati satelit. INA ima te svoje operacije u Sredozemlju, u Africi i u Meksičkom zaljevu, a mi smo im osigurali komunikaciju sa svim tim pogonima i veze prema Hrvatskoj.

Većina naših profesionalnih sustava koristi iDirect platformu, koja, sama za sebe, ne uključuje samo jedan satelit, već može raditi preko više satelita. To rješenje, koje je radilo na frekvencijskim pojasevima Ku-band i C-band, primijenili smo na sustavima koje smo radili za tvrtku Crosco. Osim tih poslova, naši sustavi su pomogli ljudima koji su bili aktivno angažirani u Libiji, za vrijeme rušenja Gadafijeva režima. Naš sustav je jedini radio i pomogao je u njihovu izvlačenju iz opasne zone. Radili smo nešto poslova i po Mađarskoj, jer se INA-i i Croscu u toj zemlji više isplatilo koristiti satelitsku opremu nego lokalnu telekom mrežu. Radili smo još i za tvrtke Viadukt i Geofizika u Maroku i Libiji. To su poslovi kojima se bavimo najmanje desetak godina. Radili smo i jedan posao za tvrtku Rotary u Kurdistanu.

Daleko je “posljednja milja”

Što je novo u satelitskim tehnologijama u posljednje vrijeme? Što je sljedeća velika stvar u tome?
Nema tu nekih spektakularnih tehnoloških novosti. Mi smo nedavno počeli raditi s tehnologijama dvosmjerne (TooWay) komunikacije. Riječ je o rješenju koje je cjenovno mnogo dostupnije od ostalih rješenja, praktično svatko to može kupiti, a propusnost veza vrlo je dobra. Uz to, dobavljači te usluge stalno povećavaju kapacitete, s ciljem da se promet podacima neće ograničavati, ne odmah, već u neko dogledno vrijeme. Cijena tih sustava u početku je bila pet tisuća kuna, sada je tri tisuće, a mislim da ćemo na tržištu uskoro imati i još jeftinije modele.

Tu nam je, za razliku od sistem-integracijskog dijela poslovanja, važno doprijeti do najvećeg mogućeg broja korisnika. Mislim da je u Hrvatskoj taj broj veći od deset tisuća korisnika – no vrlo je teško reći koliko je ta procjena bliska stvarnosti jer nezavisna istraživanja tog tržišta u našoj zemlji još nisu provedena. Uz to, u Hrvatskoj, ta “posljednja milja” – širokopojasni Internet u najzabačenijim krajevima – možda nikada neće biti u potpunosti ostvarena. Ljudi koji žive u tim područjima najčešće su ljudi koji nemaju visoke prihode pa cijena sustava, da bi njima bio dostupan, mora ići još dolje.

Ima tu još jedna stvar; prošle godine, kad je pala mreža najvećeg domaćeg telekomunikacijskog operatera, mnogi su ostali bez pristupa Internetu – počevši od nekih banaka čiji bankomati ni poslovnice nisu mogli raditi, do restorana, frizerskih salona, trgovina, koji nisu imali nikakvo rezervno, backup rješenje. Taj dan nas je nazvalo najmanje pedeset ljudi koji su tražili hitnu instalaciju našeg dvosmjernog rješenja za satelitski pristup Internetu. Pristupili smo nakon toga bankama koje su pretrpjele dosta velike štete od pada telekom sustava i ponudili im naše rješenje kao rezervno rješenje. Izuzetno nas je iznenadilo da nismo naišli na razumijevanje. Ja, kao inženjer, to jednostavno ne mogu shvatiti.

Imate i trening centar?

Radimo i kao trening centar za razne satelitske tehnologije. Organiziramo treninge na mjesečnoj bazi za ljude iz Hrvatske, uglavnom instalatere satelitskih televizijskih antena, koje podučavamo tako da mogu instalirati i naše sustave. Oni za to dobiju poseban Eutelsatov certifikat, što im povećava dijapazon usluga i umnaža broj potencijalnih poslova. Što se tiče nas, imamo desetak specijalističkih certifikata za razne segmente satelitskih tehnologija. O kakvoj je tu vrijednosti riječ, ilustrira podatak da je čovjek s nekoliko takvih certifikata u Americi – čovjek s godišnjom plaćom većom od 100 tisuća dolara.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.