Tvrtka Schneider Electric prošle je godine proglašena jednom od 40 najatraktivnijih poslodavaca svijeta koja zapošljava talente s tehnoloških fakulteta, ima svoju podružnicu i u Hrvatskoj i učinkovito razvija rješenja za upravljanje energijom i automatizaciju kućanstava, zgrada, podatkovnih centara, infrastrukture i industrije, a prisutna je u sto država svijeta.

Boris Njavro voditelj je prodaje naprednih mreža u Schneider Electricu, a s njim smo razgovarali u povodu prezentacije “Paradoks budućnosti" na ovogodišnjem Bug Future Showu.

Što se promijenilo u elektroprivredi nekad, u doba kad nije bilo računala i Interneta u odnosu na današnjicu, kad govorimo o Hrvatskoj?

Za početak, spomenimo da je Hrvatska druga zemlja u svijetu koja je još 1895. izgradila komercijalni sustav proizvodnje i prijenosa električne energije na temelju Teslinih trofaznih generatora u HE Krka kod Šibenika (iza SAD-a, koji je to napravio samo tri dana ranije na Nijagarinim slapovima). Otad do danas najviše se promijenio način na koji upravljamo energijom, tj. mrežom koja energiju transportira i distribuira do krajnjih kupaca. Osnovne postavke elektroprivrede ostale su nepromijenjene. I danas imamo izvore energije, vodove koji energiju prenose, i kupce koji energiju koriste za svoje potrebe. Tradicionalno su se gradila velika postrojenja za proizvodnju električne energije, kao primjerice, nuklearne elektrane Krško ili hidroelektrane Zakučac, naše najveće elektrane, a danas imamo veliki broj (u Hrvatskoj više od 1000) manjih postrojenja i na razini samih kućanstava. Rezultat je to određenja u smjeru korištenja što više obnovljivih izvora energije i europske direktive da svatko ima pravo birati od koga i kako će se snabdjeti energijom. To je znatno promijenilo tijekove energije i zbog toga je za upravljanje bilo nužno uvesti nove računalne i komunikacijske tehnologije.

Kako tehnologija utječe na električne instalacije?

Tehnologija i povećana količina uređaja koji trebaju napajanje cjelokupni sektor električne energije stavljaju pred velike izazove. Sjetimo se samo koliko često vidimo razvodnike za struju sa šest i više utičnica u koje su prikopčani dodatni razvodnici. Nedostatak utičnica, kako u kućanstvu, tako i u radnim prostorima, uobičajena je pojava koja direktno pokazuje kako naši stambeni prostori nisu predviđeni za toliku količinu potrošača. Nevjerojatno je da su uređaji znatno učinkovitiji nego prije (imaju manju potrošnju za isti obavljeni rad), no potrošnja je globalno i dalje u porastu. Tehnologija je tome vodeći uzrok. Želimo živjeti komotnije, povezanije i brže, pa naša potrošnja sukladno tome raste. Maksimalna dozvoljena snaga za današnje prosječne stanove je 4,6 kW, a u realnosti trebamo znatno veću snagu. Međutim, unatoč tome, naš elektrosustav i dalje funkcionira sa zavidnom pouzdanošću i raspoloživošću, a djelomično ulogu u tome ima i nova tehnologija koja se koristi za njegov pogon. Činjenica je da potrošači u većim gradovima Hrvatske bez struje ostaju jedanput ili dva puta godišnja, što traje nekih 2-3 sata, no sutra niti to neće biti dovoljno dobro za naš način života.

U kolikoj mjeri data centri zagađuju okoliš?

Klijenti podatkovnih centara traže brzinu, integritet podataka i sveprisutnu uslugu. Manje-više centri ispunjavaju te zahtjeve, no isto je vezano uz povećanu potrošnju energije, kako zbog hardvera visokih performansi i dostupnih sustava za neprekidno napajanje, tako i zbog snažnih sustava za održavanje potrebne temperature u prostorima u kojima se hardver nalazi. Zato se procjenjuje da će podatkovni centri u budućnosti činiti trećinu povećanja potrebe za električnom energijom, a već danas su odgovorni za 17 posto CO₂ emisije na svijetu. Trebamo li se zabrinuti? Mislim da ne, jer postoje rješenja i da podatkovni centri budu “zeleni” u smislu korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Kad je riječ o kriptovalutama, što to znači za potrošnju struje i utjecaj na okoliš?

Podatkovni centri i njihova potrošnja uvjetovano su povezani s aktivnostima na Internetu. Primjerice, on-line pretraživanje proizvede 0,2 g CO₂, a osobni automobil za 1 km vožnje proizvede kao 1000 on-line pretraživanja. Ako uzmemo da u 60 sekundi samo jedna od svjetski poznatih internetskih tražilica ima 2,4 milijuna pretraživanja, dolazimo do CO₂ koji proizvede osobni automobil u 240.000 prijeđenih kilometara. Čini se puno. S kriptovalutama je slična situacija. Prema posljednjim podacima, procjenjuje se kako upotreba kriptovaluta, iza čijih se transakcija skrivaju složene matematičke radnje i algoritmi, na godišnjoj razini potroše zabrinjavajućih 47 tWh godišnje. Usporedbe radi, Grčka sa svojih 11 milijuna stanovnika troši 57 tWh godišnje. Dodatni problem je to što se 58 posto transakcija provodi u Kini, gdje još uvijek prevladavaju termoelektrane na ugljen. U svakom slučaju, riječ je o gorućoj temi za koju se brzo mora pronaći rješenje.

Poboljšavaju li hrvatske tvrtke energetsku učinkovitost? Koje su, zapravo, naše obaveze za održivu budućnost?

Krajem 2008. godine Europska unija usvojila je tzv. energetsko-klimatski paket “20-20-20” zakona, koji bi do 2020. trebao rezultirati s 20 posto manjim emisijama stakleničkih plinova, 20 posto udjela obnovljivih izvora energije i 20 posto povećanjem energetske učinkovitosti. Sektorski promatrano, najveći doprinos smanjenju CO₂ ima elektroenergetika, potom zgradarstvo, pa industrija i promet. Hrvatska je na dobrom putu i veliki dio vezan uz elektroenergetiku je ispunjen. Na području zgradarstva i industrije ima pozitivnih primjera, no pred nama je još dug put, jer velik broj sudionika učinkovitost mjeri uštedom energije, a ne kroz obnovljivost i energetsku učinkovitost.

Naime, naši podaci pokazuju kako je u zgradama najveći potencijal za povećanje učinkovitosti u potrošnji energije, što je donekle i rezultiralo velikim fokusom na sufinanciranje raznih oblika obnove zgrada i kuća u Hrvatskoj, te očekujemo i daljnji porast takvih projekata. U tom pogledu Schneider Electric sa svojom ekspertizom i rješenjima nudi maksimalnu podršku partnerima i klijentima, a za one koji se i sami žele pripremiti i uključiti u nove energetske trendove pokrenuli smo i besplatno online učilište na http://www.schneideruniversities.com/energy-university/ koje do danas broji više od 400.000 polaznika u svijetu.

Mnoge tvrtke hvale se održivim razvojem, izostajanjem stakleničkih plinova, CO₂ neutralnošću... Što to znači za vašu kompaniju?

Nedavno istraživanje koje je Schneider Electric proveo u 240 korporacija svijeta, pokazalo je kako mnoge od njih provode konvencionalne projekte koji naglasak stavljaju na uštedu energije i vode, i na smanjenje količine otpada. Ponašati se kao odgovoran potrošač svakako je pozitivan trend u kontekstu klimatskih promjena, no posve nedovoljno ako tvrtke dugoročno žele opstati i uspjeti. Osim obnovljivih izvora energije, samo mali broj tvrtki provodi naprednije strategije i uvodi naprednije tehnologije upravljanja energijom i emisijama. Za nas, kao predvodnike digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacijom, to znači kako je pred nama dugi put senzibiliziranja kompanija na paradoks budućnosti, tj. izazova koji se skrivaju iza urbanizacije, digitalizacije i industrijalizacije. Naime, do 2050. očekujemo 2,5 milijarde ljudi u gradovima, do 2020. 50 milijardi povezanih uređaja i povećanje potrošnje energije od 50 posto do 2050. Nadodamo li činjenicu da emisiju CO₂ moramo upola smanjiti, nalazimo se u paradoksu koji matematički kaže da u zadanim okvirima moramo postati 3x učinkovitiji.

Koji je okvir vašeg tretmana energije, kako upravljate energijom, tko su vaši najčešći klijenti u Hrvatskoj?

Mi vjerujemo kako je energija osnovno pravo čovjeka i da trenutačno upravljanje energijom nije održivo. Svijet postaje više električan, digitaliziran, dekarboniziran i decentraliziran, pa se traži poboljšana povezanost, upravljanje u stvarnom vremenu, pametna analitika, poboljšana sigurnost i zaštita, i pri tome pouzdanost i učinkovitost. Puno riječi i pojmova koji bez redefinirane distribucije energije nisu izvedivi. Zato su naša rješenja poput #EcoStruxure jedan od odgovora na izazove budućnosti u području automatizacije i upravljanja energijom. Kako smo sa svojim rješenjima aktivni u različitim područjima od kućanstava, preko zgradarstva, podatkovnih centara, infrastrukture i industrije, tako su i naši klijenti neki od vodećih hrvatskih kompanija poput Valamara, Podravke, Žita, Belja, Brodosplita, Zračne luke Dubrovnik, HEP-a, Končara…

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.