Boris Agatić, Bitcoin radionica - Osnovna škola za bitcoin poduzetnike i ulagače

Najjednostavnije rečeno, Bitcoin radionica podučava ljude koji ne poznaju svijet kriptovaluta svim vještinama i znanjima koja su im potrebna da se u svemu tome što bolje snađu i profitiraju

Zvonko Pavić četvrtak, 1. veljače 2018. u 00:00
Boris Agatić, Bitcoin radionica
Boris Agatić, Bitcoin radionica

O projektu Bitcoin-radionica.com i fenomenu kriptovaluta razgovarali smo s Borisom Agatićem, web-programerom i poduzetnikom, bitcoin entuzijastom, ulagačem u ICO & altcoin i strastvenim igračem kompjutorskih igara. Boris je utemeljitelj tvrtke i predavač u Bitcoin radionici.

Recite nam, ukratko, što je Bitcoin radionica?

Bitcoin radionica skup je mladih poduzetnika iz različitih industrija koji vjeruju u potencijal bitcoina i drugih kriptovaluta. Bitcoin nije novac za Internet, već “Internet novca” te je revolucionarna tehnologija koja će približiti financijske servise i ljudima koji žele imati alternativu bankama, i onima koji, iz bilo kojih razloga, nemaju mogućnosti otvoriti bankovni račun. Naša misija je educirati polaznike o toj budućnosti financija. Osim edukacija, imamo i jedan od posjećenijih blogova u regiji na temu kriptovaluta, kriptoekonomiji i tokena.

Edukacija

U čemu se sastoji ta edukacija?

Najjednostavnije rečeno, podučavamo ljude koji ne poznaju svijet kriptovaluta svim vještinama i znanjima koja su im potrebna da se u svemu tome što bolje snađu i profitiraju. Problem svijeta kriptovaluta jest u tome što je još previše složen za običnog čovjeka. Korisničko iskustvo još je uvijek previše komplicirano. Nama je cilj to znanje tako pojednostaviti da svaki polaznik naših radionica ode s tečaja tako da mu sve bude u potpunosti jasno. To se, do jedne mjere, može usporediti s Internetom. I ta je mreža u početku običnim ljudima izgledala neobično i komplicirano.

Početkom, devedesetih godina prošlog stoljeća, Internet su koristili samo tehnički dobro potkovani ljudi, a danas tu mrežu koristi doslovno svatko. Isto tako, kako se na Internetu, posebno u početku postojanja te mreže, prenaglašavala tamna strana – svi oni načini na koji se ta mreža može zloupotrijebiti, tako se i u svijetu kriptovaluta danas dosta prenaglašava ta druga strana, ta mogućnost da kriptovalute koriste kriminalci za svoje raznorazne rabote. Ima toga, naravno, no kriptovalute su prije svega vrhunska tehnologija i zaživjet će, prije ili kasnije, za tri do pet godina. Ta tehnologija je fundamentalna i došla je kako bi i ostala.
Kakav profil ljudi se najčešće prijavljuju na vaše radionice?
Razni profili ljudi. Studenti ekonomije i informatike, poduzetnici, umirovljenici, trgovci dionicama, brokeri. Većinu zanima zarada, iako nudimo prilagođene edukacije pojedincima na temu tehnologije i programiranja. Rijetko koga zanima programiranje blockchaina, pametnih ugovora, ICO-a.
Kako polaznicima objasniti što je, zapravo, bitcoin?
Najčešće počnemo objašnjavati što bitcoin nije. Bitcoin nije tvrtka. Bitcoin nije organizacija niti postoji direktor Bitcoina. Bitcoin je internetski protokol i decentralizirana mreža poput torrenta (peer-to-peer). Istoimena kriptovaluta bitcoin (mala početno slovo b) samo je prva logična i očigledna aplikacija na ovoj mreži. Bitcoin je potpuno pogrešan naziv, puno više mi se sviđa internet of money ili trustnet!

Jedna od vaših djelatnosti je i bitcoin konzalting? O čemu je tu riječ?

Većina ljudi koji nam se jave u tom kontekstu, ljudi su koje zanima špekuliranje cijenom bitcoina. Oni dolaze s nadom u relativno brzu zaradu. Zanima ih kako što jednostavnije kupiti i prodati kriptovalute, i, naposljetku, kako s tim valutama trgovati na burzama kriptovaluta. Imamo trgovce s burzi vrijednosnica koji se žele uključiti i u taj svijet. Špekulacije o cijeni bitcoina djeluju na cijenu te kriptovalute, čega smo svjedoci u posljednjih nekoliko mjeseci. Jedan bitcoin u jednom je trenutku vrijedio više od 20 tisuća dolara. Međutim, financijska vrijednost kriptovaluta samo je jedna strana te priče. Riječ je o tehnologiji koja okuplja golem broj programera koji na raznim kriptovalutnim projektima zapravo volontiraju. Bitcoin je i počeo kao open source projekt, a danas se oko toga i blockchaina, kao tehnologije koja se nalazi u podlozi svega toga, radi veliki biznis.

Rudarenje

Zašto cijena bitcoina tako raste, baš sad, u posljednjih nekoliko mjeseci?

Mislim da je razlog to što su se u trgovanje tom kriptovalutom počeli sve više uključivati i vrlo veliki ulagači. Uz to, i mediji su se raspisali o tome. Kako s pozitivne, tako i s negativne strane. Evo, recimo, neki ekonomisti starije generacije tvrde da je bitcoin balon koji se može usporediti s balonom tulipana – nevjerojatno brzim rastom, a onda i padom cijena lukovica za tulipane prije nekoliko stotina godina. Mislim da nije o tome riječ. Jer ako je bitcoin “balon”, onda je to balon koji traje već skoro deset godina. Jedna stvar je špekuliranje na cijenu kriptovalute, a sasvim druga stvar je dizati vrijednost te mreže ulaganjima u tu tehnologiju i u nove poslovne modele te infrastrukture koje ta tehnologija omogućuje. Na to treba staviti fokus, a ne na špekulacije financijskom protuvrijednošću bitcoina, ethereuma i drugih kriptovaluta.
Bavite li se i rudarenjem bitcoina?
Rudarenje prije svega služi kao sigurnosni mehanizam bitcoin mreže. Što više ljudi rudari, recimo, bitcoin, tim je ta valuta pouzdanija. Što više resursa u to uložite, više ćete od toga i dobiti, a uz to, stvarate i mrežu koja svakodnevno raste i time postaje sve sigurnija pa ju je teže napasti i hakirati. Dakle, za angažiranje svojih računalnih resursa zauzvrat, kao nagradu, dobivate određenu količinu kriptovalute. U prosjeku, svakih deset minuta netko izrudari jedan blok koji sadrži transakcije, i taj netko dobije za svoj uloženi rad (algoritam proof-of-work) nagradu u obliku kriptovalute, u našem slučaju 12,5 bitcoina. Rudarenje čini bitcoin mrežu planetarno samoupravnim sustavom. I ja se bavim rudarenjem, ali tek kao hobijem i više zbog proučavanja sigurnosnog aspekta tehnologije.
 

Kako biste nagovorili Hrvatsku narodnu banku na osmišljavanje vlastite kriptovalute?
Vjerujem da u Hrvatskoj narodnoj banci pomno promatraju sve što se događa s kriptovalutama. Mislim da bi našoj državi dobar primjer u kojem smjeru treba ići, kad su kriptovalute u pitanju, mogle biti Slovenija i Japan, koje su dosta otvorene prema toj tehnologiji i ohrabruju banke i regulatore da prouče tu inovativnu tehnologiju. Kao što sam već naglasio, riječ je o jednoj posve novoj industriji koja može imati znatan utjecaj i na bruto društveni proizvod. Mogućnosti su velike: riječ je o razvijanju novih financijskih, decentraliziranih aplikacija, osmišljavanju novih financijskih derivata i drugih financijskih instrumenata. U svijetu kriptovaluta gotovo svaki tjedan pojavljuje se barem jedan projekt ili ideja koji vas natjeraju na ozbiljno razmišljanje.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.