Toni je dio SAP-ova globalnog tima za razvoj financijskih usluga i predvodi projekte digitalizacije banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija primjenom tehnologija umjetne inteligencije, strojnog učenja, blockchaina i drugih. Uz to, Toni upravlja i strateškim inovacijskim projektima koje SAP izvodi sa svojim partnerima i korisnicima. Razgovarali smo s Tonijem na marginama konferencije “Bankarstvo nove generacije: vođeni inovacijama”, održane posljednjeg dana veljače ove godine u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Recite nam nekoliko riječi o sebi.

Ja sam klasično emigrantsko dijete. Roditelji su mi iz Hrvatske, no ja sam rođen u Njemačkoj, gdje sam i studirao ekonomiju u Essenu. Nakon studija, dosta sam godina proveo u strateškom konzaltingu, gdje sam radio na projektima poslovnog planiranja, reorganizacije i restrukturiranja za Adidas, T-Mobile, i slične tvrtke, a najveći dio karijere proveo sam u financijskoj industriji i vodio sektor osiguranja, kao konzalting partner. Od 2010. sam za SAP radio na raznim pozicijama i regijama. Danas sam kao potpredsjednik tvrtke SAP SE zadužen za globalni razvoj poslovanja i inovacija u sektoru financijske industrije. Obiteljski sam vezan za Zagreb, tako da živim između Njemačke i Hrvatske.

Kažu vaši kolege iz njemačkog SAP-a da ih, kada dođu u Hrvatsku, najviše iznenađuje percepcija SAP-a isključivo kao proizvođača ERP rješenja. Što vi mislite o tome?
S jedne strane ta percepcija nije netočna, jer mi smo i počeli kao proizvođač ERP rješenja, a to smo i sada – više od 350 tisuća tvrtki u svijetu koristi naš ERP. Međutim, danas je naša ponuda tako raznovrsna da imamo rješenja za svaki poslovni proces, za bilo koju vrstu kompanija u 25 industrijskih sektora. Recimo, kada dođete na Frankfurtski aerodrom, vidjet ćete veliki broj oglasa tipa Nissan runs SAP, PayPal runs SAP, Volvo runs SAP, i tako dalje.

Nije to sve ERP, naravno. Primjerice, u financijskim uslugama, u bankarstvu i osiguranjima smo barem petnaest godina, i u tom sektoru imamo instalirana razna naša rješenja, od ERP-a, CRM-a, BI-a do specifičnih aplikacija za bankarstvo i osiguranja te customiziranih aplikacija za umjetnu inteligenciju, Internet stvari, Big Data itd. Danas postoje banke i osiguranja, koji koriste SAP-ova rješenja za cjelokupni biznis. SAP-ov financijski sektor donosi dvije milijarde eura prihoda, što je deset posto SAP-ovih ukupnih prihoda. Imamo više od 700 ljudi koji svakodnevno rade na raznim financijskim rješenjima koja su do sada instalirana u više od 12 tisuća banaka diljem svijeta.

Milenijalci, fintech i novi igrači

Što su danas najveći izazovi bankarstva kao sektora?
Banke su uvijek bile tvrtke koje su među prvima prihvaćale nove tehnologije pa je to tako i danas. Međutim, od krize koja je počela 2008. godine, događa im se nešto što bi se moglo nazvati consumer experience gap. O čemu je riječ? O tome da im od tada do danas nije uspjelo svoje klijente angažirati onako potpuno i sveobuhvatno kako to uspijeva tvrtkama kao što su Facebook, Google ili Amazon.

Mlađe generacije imaju manje povjerenja u banke nego u društvene mreže. Prema istraživanju nazvanom Millennial Disruption Indeks iz prošle godine, 71 posto pripadnika te generacije radije ide zubaru nego u banku! Prema podacima Europske unije banaka, prošle godine je u Europi zatvoreno 9100 poslovnica i otpušteno 50 tisuća ljudi koji su bili zaposleni u bankama. Jedan od razloga za to upravo je to što se klijenti sve više koriste online i mobilnim uslugama banaka. Drugi razlog je snažan pad kamatnih stopa i negativni realni prinosi. I jedno i drugo utječe na to da banke zatvaraju poslovnice kako bi srezale troškove sustava.

Glavna prednost banaka – povjerenje klijenata – više nije (velika) prednost. Uz to, banke bi trebale brže osvježavati svoju naslijeđenu informacijsku infrastrukturu. Treća stvar – poslovima plaćanja i drugim bankarskim poslovima sve više se bave tvrtke koje dolaze iz drugih industrija. I to ne samo velike tehnološke tvrtke kao što su Alibaba, Google, već i tvrtke kao što su Discovery (južnoafričko zdravstveno osiguranje), Quantas (australijski avioprijevoznik) i druge. Volkswagen danas više zarađuje od financijskih usluga koje nudi, nego od prodaje automobila Golf i Porsche.

U tom kontekstu, u vašem predavanju, najzanimljivija mi je teza bila da fintech revolucija neće promijeniti svijet – možete li nam to objasniti?

Fintech je tema o kojoj često raspravljam s raznim ljudima. Onima koji tvrde da će fintech revolucija promijeniti svijet – kažem da griješe. Fintech tvrtke do sada su uspjele preuzeti neke procese ili samo dijelove procesa, ili neku nišu u bankarskom poslovanju, no većina njih zapravo ne želi postati banka. Nemaju iskustva i resursa, a rekao bih ni interesa nositi se s propisima. Dogodilo se nešto drugo. Banke sve više surađuju s fintech tvrtkama, adoptiraju ih, uvlače u svoje sustave pa čak i asimiliraju. Pogledajte brojke.

Tijekom 2015. godine u fintech kompanije je investirano 46,7 milijardi dolara. Već 2016. ta su ulaganja pala na 24,7 milijarde dolara (KPMG International’s The Pulse of Fintech). Pogledajte što rade banke. Primjerice, Barclays banka. Oni su organizirali zajednicu “svojih” fintech startupa, u koju su uložili 400 milijuna dolara. Osiguravajuća kuća Allianz ima fond od 430 milijuna eura koji ulaže u udjele u raznim fintech (insurtech) tvrtkama i tako preuzima njihove inovacije. Banke koje uspješno surađuju s fintech tvrtkama, ostat će uspješne i na tržištu. A bankama koje ne prate digitalne trendove, niti su inovativne, niti surađuju s fintech tvrtkama, prijeti nestanak – pogotovo ako imaju mali udio na tržištu. Internetska revolucija prijetila je uništenjem banaka, i tada su mnogi rekli kako će banke u potpunosti nestati. No, uspješne banke prihvatile su Internet i dogodila se evolucija bankarstva, a ne krah.

Bankari strojevi

Bankari strojevi i blockchain. Koja od tih inovacija najviše mijenja današnje bankarstvo?

Umjetna inteligencija, i strojno učenje kao jedan oblik te tehnologije, danas su već standardna stvar u bankama. Prije godinu dvije, umjetna inteligencija bila je još u fazi raznih eksperimenata, no ove godine mnogi od tih projekata dorasli su do konkretnih rješenja koja su u egzekuciji. Te tehnologije poslužit će za automatizaciju mnogih, danas manualnih procesa u bankarstvu. Automatizacija, robotizacija, strojno učenje, dubinsko učenje i kognitivna analitika unaprijedit će korisničke servise, back office pa čak i savjetovanje klijenata o mogućim rizicima.

Što se tiče tehnologija blockchain, one će tek postati realnost. Tu još treba riješiti brojna regulatorna pitanja i napraviti konkretne poslovne primjene. Tu sada sve vrvi od raznih proof-of-concept projekata, no još nemamo niti jednu komercijalnu uslugu. Uz to, mislim da još dugo nećemo vidjeti neku globalnu primjenu te tehnologije u financijskoj industriji, već će blockchaina više biti u raznim specijalnim primjenama i na lokalnim razinama, gdje je postići dogovor oko regulative i komercijalnih uvjeta mnogo jednostavnije, primjerice, unutar Hrvatske ili EU.

SAP je jedan od najvećih dobavljača cloud rješenja u svijetu – kako to ide kad su banke u pitanju? Koliko znam, banke baš nisu brze u prihvaćanju te tehnologije...

To dosta ovisi o tome o kojem tržištu govorimo. U Americi je cloud općeprihvaćena tehnologija, pa i u razvijenijem dijelu Azije. U Europi i u Hrvatskoj cloud zaživljava dosta sporije prije svega zbog brojnih prepreka u propisima, dvojbi oko toga gdje se informacije koje su u cloudu zapravo nalaze, itd. Zato smo se fokusirali na privatna cloud rješenja u EU. Informacije u tom sustavu nalaze se kod nas u SAP-u, u našim podatkovnim centrima u Njemačkoj (ako to regulativa odobrava), ili u podatkovnim centrima tvrtki korisnika. Kako nemamo podatkovni centar baš u svakoj zemlji u svijetu, koristimo se infrastrukturama partnera, tvrtki kao što su IBM, Google, Amazon, Microsoft i druge.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.