Opća skupština Ujedinjenih naroda postigla je konsenzus o pregledu svjetskih aranžmana upravljanja internetom i očuvala trenutni model s više dionika, što znači kako su vlade samo jedan od mnogih glasova koji raspravljaju o budućnosti interneta. Time je završen proces započet 2003. godine, kada je UN sazvao Svjetski summit o informacijskom društvu (WSIS), forum za raspravu o ulozi tehnologije u društvu.

U prvom sazivu države sudionice obvezale su se "izgraditi informacijsko društvo usmjereno na ljude, uključivo i razvojno orijentirano, gdje svatko može stvarati, pristupati, koristiti i dijeliti informacije i znanje". Također su pristale na aranžmane upravljanja internetom s više dionika koji traju do danas, a u kojima organizacije poput Engineering Task Force (IETF), Internet Cooperation for Assigned Names and Numbers (ICANN), Internet Society (ISOC) i konzorcija World Wide Web (W3C) igraju svoju ulogu.

U okviru WSIS-a, vlade, akademici, skupine civilnog društva i drugi dionici imaju pravo glasa o pitanjima vezanim uz digitalni svijet. WSIS također povezuje upravljanje internetom s drugim ciljevima UN-a vezanim uz ljudska prava, pravedni razvoj i održivost.

WSIS je također doveo do stvaranja organizacije Internet Governance Forum (IGF), tijela za raspravu o pitanjima javne politike koja se odnose na internet. Posljednjih godina IGF je bio glavni pokretač prvog vala međunarodne rasprave o zakonima koji reguliraju umjetnu inteligenciju.

Zadnji put UN je razmotrio WSIS 2015. godine i ostavio ga uglavnom nepromijenjenim, ali se obvezao kako će ga ponovno razmotriti 2025. godine. Sad se to i dogodilo, odobrenjem rezolucije WSIS+20. Osim što i dalje više glasova odlučuje o budućnosti interneta, jedna od najvažnijih promjena je to što je IGF postao stalnim tijelom s odgovarajućim financiranjem.