Konvenciju protiv kibernetičkog kriminala Ujedinjenih naroda, prvi svjetski sporazum za borbu protiv online kriminala, dosad su potpisale 72 države. Kritičari i dalje ne odustaju. 

Razvoj Konvencije trajao je pet godina i ima tri cilja:

• promicati i jačati mjere za učinkovitije i djelotvornije sprječavanje i borbu protiv kibernetičkog kriminala
• promicati, olakšavati i jačati međunarodnu suradnju u sprječavanju i borbi protiv kibernetičkog kriminala 
• promicati, olakšavati i podržavati tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta za sprječavanje i borbu protiv kibernetičkog kriminala, posebno u korist zemalja u razvoju.

Kritičari upozoravaju kako će, iako će Konvencija pomoći u sprječavanju i borbi protiv kibernetičkog kriminala, imati nenamjerni nuspojavu ograničavanja slobode govora. Takav su stav podržale organizacije poput Electronic Frontier Foundation, Human Rights Watch i Privacy International, koje su zajednički kritizirale Konvenciju jer "obvezuje države na uspostavu širokih ovlasti elektroničkog nadzora bez odgovarajućih mjera zaštite ljudskih prava".

Neočekivano, na toj strani našla se i tvrtka Cisco, u kojoj vjeruju kako konvencija ne štiti dovoljno osnovna ljudska prava i predstavlja rizik za vladavinu prava. Stoga su pozvali države neka ju ne potpišu. 

Jedan od najvećih koraka naprijed za UN je mogućnost dijeljenja digitalnih dokaza preko granica, što je dosad bila glavna prepreka organima gonjenja. Kako bi to zaživjelo, države potpisnice trebaju ratificirati i pretočiti u zakone.