Predsjednik njemačkog federalnog antimonopolskog regulatora Bundeskartellamta Andreas Mundt ustvrdio je u početkom veljače kako Facebook iskorištava korisnike zahtijevajući od njih pristanak na prikupljanje svih vrsta podataka te da će mu se ubuduće u Njemačkoj zabraniti takvo ponašanje. Facebook ima mjesec dana za žalbu na odluku Bundeskartellamta Višem regionalnom sudu u Düsseldorfu, a ako ona bude odbijena, morat će promijeniti način poslovanja u Njemačkoj, a podatke korisnika u Njemačkoj moći će prikupljati samo uz njihov izričit pristanak. Iz Facebooka su već potvrdili kako se namjeravaju žaliti.

U slučaju odbijanja Facebookove žalbe, regulator bi imao rok od 12 mjeseci za izradu pravila o prikupljanju podataka. Za sada se zna da bi u slučaju nepridržavanja pravila Facebooku bila određena kazna do 10 posto godišnjih globalnih prihoda, koji su 2018. godine iznosili 55,8 milijardi američkih dolara. No, iz Facebooka su u slučaju negativne odluke njemačkog Višeg regionalnog suda najavili i žalbu Europskom sudu pravde u Strasbourgu.

Podaci koji nisu potrebni

Prema odluci Njemačkog antimonopolskog regulatora, Facebook više ne može prikupljati neograničeno podatke o korisnicima te društvene mreže koji nisu nužni za njeno funkcioniranje. Facebook se, naime, prilikom prikupljanja podataka pravda time da želi personalizirati oglašivačke poruke i učiniti ih korisnim za svakog korisnika te da podatke o korisnicima društvene mreže ne prodaje trećim stranama. Naime, Facebook prikuplja sve podatke o korisnicima te društvene mreže kao, primjerice, koje web-stranice korisnici posjećuju, gdje kupuju, što vole...

Bundeskartellamtova odluka uslijedila je nakon trogodišnje istrage i analize kako Facebook koristi korisničke podatke. Zabrinutost za zloporabu podataka u Europi posebno je izražena nakon skandala u slučaju Cambridge Analytice, kada se otkrilo da su nezakonito korišteni privatni podaci desetaka milijuna Facebook profila bez pristanka korisnika. Dodatno usvajanje Opće regulative o zaštiti privatnih podataka (General Data Protection Regulation, GDPR) osnažila je aktivnosti u reguliranju privatnih podataka na Internetu.

Iz Facebooka su ustvrdili kako su dodatno proširili informiranje korisnika svoje društvene mreže i Messengera o prikupljanju podataka kako bi zadovoljili kriterije GDPR-a.

Inače, zagovornici privatnosti već dulje vrijeme zamjeraju Facebooku na tome da nije dovoljno transparentan o načinu i količini prikupljanja korisničkih podataka te o njihovoj upotrebi. Upozoravaju kako većina korisnika ne razumije kakve posljedice ima njihov pristanak na prikupljanje osobnih podataka.

Prema Bundeskartellamtovim podacima, Facebook je krajem prošle 2018. godine u Njemačkoj imao 32 milijuna aktivnih korisnika, što je tržišni udio veći od 80 posto. Regulator tvrdi da mu ta tržišna dominacija daje ogromnu količinu podataka koju ne bi imao u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, odnosno da nema monopol te kako ima uvid u manje od 50 posto korisnika društvenih mreža.

“Kao dominantna tvrtka, Facebook podliježe posebnim obvezama prema pravu tržišnog natjecanja. U svom poslovnom modelu tvrtka mora uzeti u obzir da se korisnici Facebooka praktički ne mogu prebaciti na druge društvene mreže”, ustvrdio je Mundt, dodajući kako je “jedini izbor koji korisnik ima – prihvatiti sveobuhvatno prikupljanje podataka od Facebooka ili se suzdržati od korištenja društvene mreže. U takvoj situaciji izbor korisnika ne može se smatrati dobrovoljnim pristankom”.

“Bundeskartellamt podcjenjuje žestoku konkurenciju s kojom se susrećemo u Njemačkoj, pogrešno tumači našu usklađenost s GDPR-om i potkopava mehanizme koje europsko pravo osigurava osiguravanjem dosljednih standarda zaštite podataka diljem EU”, ustvrdili su iz Facebooka na odluku.

Tvrde i kako Bundeskartellamt pogrešno navodi da nemaju konkurenciju, navode kako su Snapchat, Twitter i YouTube njihovi izravni konkurenti, nadajući se kako će dokazati da ne postoji nedostatak konkurencije, te stoga Bundeskartellamt nema pravo primjenjivati ​​pravila temeljena na Facebookovoj dominaciji.

No, iz Bundeskartellamta odgovorili su kako Snapchat, YouTube i Twitter imaju različite funkcije od Facebooka te se stoga ne mogu smatrati održivim alternativama za njegovu uslugu. Jedini izravni konkurent Facebooku, naveli su iz Bundeskartellamta, jest Google+, koji je najavio gašenje

Problem web-stranica izvan Facebooka

Bundeskartellamt dobio je potporu njemačke ministrice pravosuđa i zaštite potrošača Katarine Barley, koja je ustvrdila kako se rigorozno trebaju regulirati prikupljanje podataka i njihova zloporaba. Dodala je da su u tom smislu 2017. godine proširene ovlasti Bundeskartellamta, koje uključuju zaštitu potrošača u slučajevima od javnog interesa, posebno u slučajevima gdje potrošači nemaju izbor na tržištu.

Nekada su se antitrust agencije bavile cijenama, odnosno kontrolom tržišta tako da se omogući tržišna konkurencija, no, kako sada ukazuju pravni stručnjaci, digitalizacija mijenja poslovne obrasce, tako da i ono što se na tržištu nudi besplatno (nekada se antitrust agencije nisu bavile onim što je na tržištu besplatno) može biti problem tržišne konkurencije, jer takve besplatne usluge kakvu pruža Facebook, i s druge strane svojim prikupljanjem podataka, ostvaruje dominantnu poziciju na tržištu za oglašavanje. Stručnjaci ističu kako se Facebook kao dominantna tvrtka na tržištu mora pridržavati pravila i zakona koji se primjenjuju u Njemačkoj i u Europi. Stručnjaci upozoravaju da Facebook neće imati argumente za navode njemačke antitrust agencije. Objašnjenje je kako je šteta za korisnike Facebooka u nemogućnosti kontrole onime što se radi s prikupljenim podacima. Korisnici ne mogu niti predvidjeti što će Facebook uraditi s njihovim podacima, navodi Bundeskartellamt.

Među problematičnim prikupljanjima podataka je i to što Facebook može pratiti korisnika bilo gdje u svijetu te bilo gdje na Internetu, jer, primjerice, svaki like ili share prema toj društvenoj mreži, koji se pojavljuje skoro na cijelom Internetu, omogućuje Facebooku praćenje korisnika i na web-stranicama koje nisu njegove. Naime, Facebook nije opravdao kako je prikupljanje takvih podataka u interesu korisnika. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.