Puna primjena uredbe eIDAS započinje 29. rujna ove godine. Još 2017. godine uspostavljen je HR eIDAS čvor, kojim je omogućeno državljanima EU prijavljivanje na elektroničke usluge Republike Hrvatske s njihovim nacionalnim vjerodajnicama.

“U skladu sa Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, od 23. srpnja 2014. godine, o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, koji je u lipnju 2017. godine usvojio Hrvatski sabor, započete su i izvršene određene pripremne aktivnosti (NIAS audit), vezane uz proceduru eIDAS notifikacije (prijave) našeg Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava NIAS, kao nacionalne sheme za elektroničku identifikaciju, prema drugim državama članicama preko Mreže suradnje (Cooperation Network), radi međusobnog priznavanja elektroničkih identiteta hrvatskih građana u online pristupu prekograničnim javnim uslugama u EU”, rekli su nam iz Uprava za e-Hrvatsku.

Umrežavanje eIDAS čvorova

Ministarstvo uprave u srpnju ove godine uspješno je završilo proces eIDAS notifikacije NIAS sustava i vjerodajnice eOI – elektroničke osobne iskaznice koja je prihvaćena s ocjenom razine sigurnosti “visoka”, čime će se hrvatskim građanima omogućiti korištenje nacionalnih vjerodajnica razine sigurnosti “visoka” za prijavu na javne e-usluge koje se budu pružale u drugim državama članicama, slično kako se sada prijavljuju na e-usluge u sustavu e-Građani.

U rujnu 2018. započinje spajanje hrvatskog eIDAS čvora s eIDAS čvorovima u drugim državama članicama.

Ustvari, 29. rujna uspostavljena je razmjena podataka nacionalnih eID sustava između članica Europske unije, odnosno uspostavljene su prekogranične mreže elektroničkih nacionalnih identifikacija eIDAS (electronic Identification Authentication Security).

Njemačka je svoj eID sustav otvorila drugim zemljama EU još u kolovozu 2017. godine, a Italija je to učinila nekoliko mjeseci kasnije. Hrvatska, Estonija, Luksemburg i Španjolska to su učinile u veljači ove godine.

Prekogranična mreža eIDAS nije samo namijenjena građanima, nego i poslovnim subjektima kroz usluge elektronička identifikacija (eIdentification) te sigurnosne provjere poput ePotpisa (eSignature), eDatuma (eTimestamp) i ePečata (eSeal).

Uredbom eIDAS promiče se interoperabilnost u 28 članica EU, osiguravajući da zemlje međusobno priznaju međusobno prijavljene elektroničke identifikacijske sheme preko granica. Također, osigurava se da se usluge povjerenja koje pružaju davatelji usluga koji zadovoljavaju zahtjeve navedene u Uredbi (primjerice, kvalificirani pružatelji usluga) mogu biti prihvaćeni kao dokazi u pravnim postupcima.

Cilj Uredbe je povećati sigurnost transakcija tvrtki na cijelom području EU, smanjiti administraciju kroz elektroničke oblike komunikacije, ne samo između tvrtki, nego i s klijentima i kupcima, ubrzati poslovne procese, smanjiti troškove poslovanja, osigurati veće povjerenje potrošača i slično.

Korištenje nacionalnih eID sustava u prekograničnim poslovnim transakcijama između zemalja EU ovisi o spremnosti članica za takav sustav, spremnosti i mogućnosti da se nacionalni eID sustav uključi zadovoljavajućom kvalitetom i sigurnošću u eIDAS mrežu. Svi prijavljeni nacionalni eID sustavi Europskoj komisiji morat će se priznavati u drugim članicama EU. Postoji mogućnost da države članice odluče kako svoj eID sustav ne otvore privatnom sektoru, premda ih Europska komisija kroz Uredbu potiče na to.

Rascjepkanost digitalnog tržišta, nedostatak interoperabilnosti i povećanje mrežnog kriminala, prepoznati su kao glavne prepreke uspješnom ciklusu digitalnog gospodarstva. U svome Izvješću EU o građanstvu iz 2010. godine pod nazivom Ukidanje prepreka za prava građana EU, Europska komisija dodatno je istaknula nužnost rješavanja glavnih poteškoća koje građane Europske unije priječe u korištenju pogodnosti digitalnog jedinstvenog tržišta i prekograničnih digitalnih usluga.

Uredba eIDAS trebala bi pridonijeti jedinstvenom digitalnom tržištu stvaranjem odgovarajućih uvjeta za uzajamno priznavanje ključnih prekograničnih čimbenika, kao što su elektronička identifikacija, elektronički dokumenti, elektronički potpisi i usluge elektroničke dostave te uvjeta za interoperabilne usluge e-uprave širom Europske unije.

ePoslovanje proširenje funkcionalnosti eGov

U tijeku su pripreme za početak provedbe projekta e-Poslovanje (do kraja rujna bio je rok za potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava) koji će omogućiti jedinstveni pristup elektroničkim uslugama za poslovne korisnike, preuzimanje dokumentacije na svom računalu, primjerice, potrebnih dokumenata iz porezne uprave, zdravstvenog osiguranja i mirovinskog sustava. Za uspostavu sustava i trogodišnji projekt predviđeno je 50 milijuna kuna, od čega su do 85 posto bespovratna sredstva iz fonda ESF.

Njime će se u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju projekta ePoslovanje omogućiti online pristup javnim uslugama na jednome mjestu, i sigurna elektronička komunikacija javnog sektora s poslovnim subjektima i drugim pravnim osobama preko Poslovnog korisničkog pretinca.

Projekt e-Poslovanje ostvarit će se kroz proširenje funkcionalnosti triju postojećih sastavnica zajedničke infrastrukture javnog sektora, a to su Središnji državni portal (gov.hr), Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i sustav Osobnog korisničkog pretinca (OKP), koji su ranije uspostavljeni u sklopu realizacije projekta e-Građani.

Republika Hrvatska je među prvim državama članicama Europske unije omogućila korištenje svojih e-usluga građanima ostalih država članica EU, tako da će građani Europske unije, koristeći svoje nacionalne vjerodajnice, moći, između ostalog, dobiti elektroničku potvrdu o radno-pravnom statusu, izvršiti online prijavu na programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i dobiti e-potvrdu o učeničkom statusu te će elektronički biti omogućena dodjela OIB-a.

Te mogućnosti plod su projekta Omogućavanje pristupa hrvatskim javnim e-uslugama unutar platforme e-Građani za EU/EEA građane (The Ensuring Access to Croatian Public e-Services within e-Citizens Platform for EU/EEA Citizens, 2015-HR-IA-0069) koji je sufinancirala Europska unija. (G. K.)

  NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.