Za novi europski Zakon o autorskom pravu (Copyright in the Digital Single Market), osvježen za digitalno doba, glasovalo je na zasjedanju polovicom rujna 438 zastupnika Europskog parlamenta. Njih 226 glasovalo je protiv, a 39 ih je bilo suzdržano. 

Glasovanju su pristupila 703 zastupnika. S jedne strane, nova direktiva znatno osnažuje položaj kreativnih industrija – svih onih koji stvaraju sadržaje i objavljuju ih na mreži nad mrežama. Članci 11 i 13 pružaju im nove mogućnosti unovčavanja vlastita rada, jer će im platforme koje prenose poveznice na njihove sadržaje, mreže kao što su Google, YouTube, Facebook, Instagram, itd., morati to platiti. Uz to, Članak 13 traži od internetskih platformi i društvenih mreža da spriječe svaku objavu nelicenciranog sadržaja.

Porez na poveznice

Kritičari nove Direktive tvrde da su te dvije odredbe novog Zakona o autorskim pravima – katastrofalne. Za članak 11, porez na poveznice, tvrde da narušava slobodu govora jer sprečava slobodno objavljivanje vijesti. Uz to, tvrde kritičari, novo zakonodavstvo EU o autorskom pravu ne može medijima vratiti izgubljene pretplatnike niti nadoknaditi prihode od oglašavanja. Ako je problem u novcu od reklama – onda to treba riješiti propisom o online oglašavanju, jer upravo tako tvrtke kao što su Google i Facebook zarađuju novac i vrše pritisak na neovisne proizvođače sadržaja.

Dodatno, novinski članci već su zaštićeni autorskim pravom – ako ih netko koristi neovlašteno i nije ih platio, krši zakon. Dodatni sloj zaštite tu je nepotreban. Štoviše, porez na poveznice nešto je što se pokušalo uvesti i prije (u Njemačkoj prije pet godina, primjerice) – neuspješno. Puka nada da će to djelovati ovaj put, kažu kritičari (među kojima je najglasnija eurozastupnica Piratske stranke, Julia Reda – juliareda.eu, i @Senficon na Twitteru), jednostavno ne predstavlja rješenje.

Strojni nadzor sadržaja

Članak 13 je za kritičare novog Zakona EU o autorskom pravu još i gori. On od internetskih platformi – bilo da su globalno veliki kao Google i Facebook, ili tek mali portal s lokalnim vijestima – zahtijeva da aktivno surađuju s vlasnicima autorskog prava u sprečavanju korisnika Interneta u neovlaštenom objavljivanju sadržaja koji je zaštićen tim pravom.

Takav oblik nadzora objave sadržaja može se provesti samo strojno – kompjutori će skenirati sve sadržaje koji se objavljuju na Internetu i automatski izbacivati sve ono za što procijene da je postavljeno neovlašteno. Kritičari tvrde da će taj sustav financijski dodatno opteretiti sve manje internetske platforme, a može poslužiti i za sveobuhvatnu, globalnu cenzuru sadržaja. Predlagatelji zakona kažu da će ti filtri blokirati samo nelegalan sadržaj – no kritičari kažu da stroj koji funkcionira kao automat jednostavno neće moći to raditi sam. Sve dok algoritmi ne budu imali smisao za humor, neće znati razlikovati štos od povrede autorskog prava.

Još jedan korak

Ljudi koji su podržali uvođenje spornih članaka – primjerice, Axell Voss (www.axel-voss-europa.de, na Twitteru: @AxelVossMdEP), zastupnik Pučke stranke i izvjestitelj Parlamenta za Direktivu, tvrde da kritičari pretjeruju u izražavanju svojih bojazni te da su podlegli zastrašivanju velikih američkih tehnomagnata, Googlea, Facebooka i ostalih, koji žele zadržati sadašnji nadzor nad time što se objavljuje na Internetu.

U novoj Direktivi o autorskom pravu postoje, tvrde podupiratelji tog zakona, drugi članci koji onemogućuju zloporabu Članaka 11 i 13 na opisani način. Primjerice, od primjene članka 13 izuzete su mrežne stranice poput Wikipedije, a članak 11 ne sprečava prenošenje poveznica na druge sadržaje. Sam Zakon o autorskom pravu nije još pravomoćan, o njemu Europski parlament treba dati svoj konačni pravorijek u siječnju sljedeće godine, nakon čega će ga u svoja zakonodavstva unijeti sve zemlje članice. Svaka zemlja članica odlučuje sama kako će interpretirati tekst Direktive.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.