Energetika - Dolaze li offshore vjetroelektrane na Jadran
Potražnja za električnom energijom nije samo europski, nego globalni izazov. Nedavno su mediji objavili kako bi se veći dio Sjeverne Amerike mogao suočiti s nestašicom električne energije, počevši od 2024. godine, koja će trajati sigurno četiri do pet godina. Tijekom sljedećih nekoliko godina, mnoge regije SAD-a i Kanade mogle bi imati problema s osiguravanjem pouzdane opskrbe električnom energijom zbog sve veće potražnje za energijom iz tehnološke industrije te za potrebe elektrifikacije zgrada i vozila. Slična situacija je i u azijskim zemljama, kao i u Europi, iako se ne najavljuju tako dramatični ishodi
Kada se usporede razlozi koji čovječanstvo guraju u energetsku krizu, može se zaključiti da su gotovo identični na svim kontinentima. Velika ovisnost o fosilnim gorivima, (prije svega o uvozu sirove nafte) u vrlo nestabilnim geopolitičkim uvjetima predstavlja velik rizik za energetsku sigurnost većine država. Sve veća zabrinutost u pogledu utjecaja na okoliš povezanih s proizvodnjom i potrošnjom energije, postala je dio mainstream politike najvećih država svijeta. Pritisak na struku koja proizlazi iz političkih odluka i dugoročnih strategija postavlja pred energetski sektor teško rješive zadatke koji se odnose na suzbijanje globalnih klimatskih promjena, kiselih kiša, opasnog onečišćenja zraka, pojava smoga, radioaktivnog otpada i uništavanja staništa. I Hrvatskoj nedostaje električne energije te se aktualizira tema postavljanja pučinskih vjetroelektrana na Jadranu. Iako dio javnosti smatra da vjetroelektrane estetski narušavaju prirodu, kakva je alternativa?
