Kada smo počinjali, i sama riječ fintech mnogima je bila nepoznata – mnogima smo strpljivo morali objašnjavati da je u pitanju složenica koja spaja financije i tehnologiju. Neko vrijeme definicija fintecha bila je i relativno stroga – puno smo puta čuli primjedbe u stilu "bankarske aplikacije za mobitele nisu fintech!". Pa, strogo uzevši, možda i nisu, no nama je fintech naziv konferencije, brend eventa, nemamo ništa protiv ako se neka tema bavi i tako "banalnim" – a zapravo nimalo banalnim – temama kao što su bankarske aplikacije.

Slična stvar bila je i s kriptovalutama, blockchainom, eurom… "kripto nije fintech!", "blockchain nije samo za crypto!"… ma, znamo, ali sve su to u širem smislu tehnologija i financije.

Knjiga sjećanja

Prvu konferenciju F2, u studenome 2017. godine, keynote predavanjem, pod nazivom Paradigm and promise of blockchain, otvorio je Dimitri de Jonghe, Application Director at BigchainDB. Preko 250 gostiju sudjelovalo je u bogatom cjelodnevnom programu, koji je obuhvaćao 18 predavanja i prezentacija, dva plenarna (keynote) predavanja i dvije panel-diskusije.

"Prošle godine konferenciju smo održali na vrhuncu hypea oko kriptovaluta, i kvalitetnim sadržajima objasnili stanje na tom polju, tako da posjetiteljima Future of Fintecha događaji koji su uslijedili nisu trebali biti nikakvo iznenađenje. Upravo to i jest ideja takvih konferencija – da uz networking i ekspertna izlaganja svi vidimo što se iza brda valja, koliko je opasnost stvarna ili ne, kakva disruptivna tehnologija mijenja svijet financija kakav znamo, i kako da se na to pripremimo" – rekao je direktor konferencije F2 Oleg Maštruko na otvaranju drugog F2, 2018. godine.

"Pod utjecajem promjena koje donosi tehnološka revolucija, bankarstvo je postalo zrela industrija" – naglasio je u svojem keynoteu "Kraj bankarstva kakvo znamo?" ekonomski analitičar Velimir Šonje. "Tradicionalno bankarstvo danas je sve više nalik pružateljima usluga klasične i mobilne telefonije, s tom razlikom što je još uvijek mnogo reguliranije.

Iako niže prikazan trend broja zaposlenih u bankarstvu u Hrvatskoj nije plod samo tehnoloških promjena, nego se u tome očituju snažno lokalni utjecaji – dugotrajna ekonomska kriza, pad broja stanovnika, promjene starosne strukture i loše regulacije i politike, sličan trend vidi se i u razvijenim zemljama.

Broj zaposlenih u tom sektoru u EU u opadanju je posljednjih deset godina. Tradicionalna slika o moćnim i ekstremno profitabilnim bankama tako blijedi u usporedbi sa sudbinom tradicionalnih prerađivačkih industrija, koje opstaju i napreduju samo uz krajnje napore, inovacije i borbu za učinkovitost na svakom koraku. Nekada se razlika između ‘financijskog’ i ‘realnog’ sektora ogledala prema kriteriju profitabilnosti, plaća, rasta zaposlenih, a danas su sve industrije postale slične."

Sljedeće, 2019. godine, konferencija je bila proširena na dva dana, jer je tema spajanja tehnologije i osiguranja bliska fintech trendovima. Iako je prvog dana u središtu pozornosti bila fintech tematika, a drugoga insurtech, dani nisu bili strogo podijeljeni prema sadržaju.

Disrupcija

Četvrto izdanje F2 – Future of Fintech, konferencije o fintechu, održano je, kako je naglasio direktor konferencije i glavni urednik časopisa Mreža za IT profesionalce Oleg Maštruko, u nemogućim pandemijskim uvjetima. Uz ograničen broj onih koji su fizički bili na konferenciji u Kaptol Boutique Cinema, prvi put organizirano je i kvalitetno interaktivno praćenje konferencije streamingom.

Prvo keynote predavanje narednog, petog izdanja F2, pod nazivom "S tehnologijom ili bez nje – o čemu će ovisiti vaša mirovina", održao je Andrej Grubišić. Predstavio je ključne značajke hrvatskog mirovinskog sustava, usporedivši ga s drugim mirovinskim sustavima, ukazao na moguća očekivanja i prijetnje koje dolaze zbog pada stanovništva i iseljavanja. Smanjenje radnog stanovništva, visoka zaduženost zemlje, nizak kreditni rejting i drugi faktori, utječu na niske mirovine u Hrvatskoj, istakao je Grubišić, navodeći kako imamo nizak postotak zaposlenih radno sposobnih stanovnika (62%), znatno niži od zapadne Europe (75%), pa i niži od srednjoeuropskih zemalja (65%).

Lani, na šestom F2, iza brda valjalo se uvođenje eura. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upoznao je sudionike konferencije s detaljima uvođenja eura u Hrvatskoj, odnosno zamjenom dotadašnje nacionalne valute kune valutom Europske središnje banke. Vujčić je napomenuo kako je euro druga najvažnija valuta u svijetu, nakon američkog dolara, naglasivši kako Hrvatska ulaskom u eurozonu iz područja tzv. egzotičnih valuta, ulazi u financijski sustav jedne od međunarodnih rezervnih valuta. Objasnio je uvjete koje je Hrvatska trebala ispuniti za ulazak u eurozonu, te sâm proces uvođenja eura.

Ukazao je na sve prednosti koje Hrvatskoj donosi euro. Guverner HNB-a rekao je i kako ECB od 2021. godine radi na pripremama uvođenja digitalnog eura, naglasivši kako digitalni europski novac neće biti uveden prije 2025. godine. Uvođenje digitalnog eura, kako smatra Vujčić, neće biti ukidanje gotovine, nego mogućnost izbora.

Momenti i lekcije

Konferencija je tijekom svih godina održavanja obrađivala teme aktualne u tom momentu, ali i svojim sadržajem najavljivala buduće trendove. Prve tri godine event se održavao isključivo na old school, pretpandemijski način, uživo, u glavnoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema, sa 185 sjedećih mjesta i nekoliko manjih dvorana s 55 mjesta. Keynotei, odnosno kako smo ih u početku nazivali – "plenarni govori" – bili su pred popunjenom glavnom dvoranom. Sadržaj se kasnije dijelio na više trackova, što je praksa od koje smo vremenom odustali. Naime, nema jasne podjele na grupe sadržaja koje zanimaju jednu skupinu, a ne zanimaju drugu, u svijetu fintecha sve se isprepliće, pa smo često čuli primjedbe kako jedno predavanje netko ne može pratiti jer se istodobno u drugom tracku i u susjednoj dvorani, održava nešto drugo, marginalno zanimljivije. Za konferencije tog tipa, sadržaj u jednom tracku, i jednoj dvorani, bolje je rješenje.

Kako kvaliteta, ali ni količina, sadržaja ne bi bila umanjena, konferenciju smo, još prije pandemije, produžili na dva dana. Te, posljednje pretpandemijske godine, nešto snažnije smo u sadržaj, pa i naziv konferencije ubacili insurtech – tehnologiju industrije osiguranja. Insurtech sadržaji činili su relativno mali dio sadržaja, pa smo se nakon tog izleta vratili imenu koje spominje samo fintech, iako smo, dakako, i dalje otvoreni sadržajima iz industrije osiguranja, i nastavljamo ih promovirati.

Pandemija je donijela velike promjene u sve aspekte event industrije, pa i u našu konferenciju. S ponosom možemo reći da smo event održali i vrlo teške 2020. godine, i to bez pada u količini i kvaliteti sadržaja. Te godine prvi put uveli smo i streaming, za sve one kojima ne odgovara, ili ne mogu, doći na event uživo, a kakvih je za trajanja pandemije bilo mnogo. Navika praćenja događaja videostreamingom, kada se jednom uhvatila, solidno se zadržala, pa su svi Bugovi i Mrežini eventi nakon toga pokriveni i videostreamingom. Dio gledatelja preferira ga i dalje, što je sasvim u redu. I sedmi F2, u studenome ove godine, bit će hibridan event – uživo u dvorani za one kojima tako bolje odgovara, ali i videostreamingom za sve one koji žele pratiti sadržaje iz fotelje kod kuće ili u uredu.