Tokom prošle godine u dva navrata sam radila istraživanje i anketirala relevantni uzorak IT firmi o njihovim očekivanjima za 2020.godinu. Rezultati ankete početkom ljeta su bili nešto konzervativniji u odnosu na ponovljenu anketu u studenom, a ostvareni rezultati su negdje između.

Podaci za 2020. su preliminarni i nisu sve tvrtke još objavile izvješća tako da se te brojke svake godine na kraju povećaju. Bitno je napomenuti da u analizi nisu obuhvaćene mnoge tvrtke koje definitivno spadaju u računalno progamiranje, ali imaju neki drugačiji NKD (poput Ericssona), a nisu obuhvaćeni ni izvještaji tvrtki koje imaju NKD oznake 58.21 (računalne igre) te 58.29 (izdavanje ostalog softvera).

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Evo nekoliko bitnih informacija o strukturi poduzetnika u J62 za 2020.godinu, potrebnih za bolje razumjevanje rezultata poslovanja:

• Ukupni broj poduzetnika: 4.556 (274 više nego u 2019.)
• Prosječni broj zaposlenika: 5 (isti već nekoliko godina)
• Poduzetnici koji posluju s dobiti: 75%, s gubitkom posluje 25% IT poduzeća (1.140 tvtka gubitaša, oko 100-ak više nego 2019)
• Broj poduzeća izvoznika: 1.780 (39% ukupnog broja); 159 više nego 2019.
• 395 IT poduzeća (8,6% ukupnog broja) zapošljavaju 11 i više ljudi, te u ukupnim rezultatima J62 sektora ostvaruju:
  • 74,8% ukupnih prihoda IT sektora, 78% ukupnog izvoza (u 2019. je to bilo 75,5%) te 69% ukupnog broja zaposlenika.
  • Među njima je svega 32 gubitaša što je 6 više nego 2019. (od ukupno 1.140 gubitaša u branši), a u ukupnoj neto dobiti sektora sudjeluju sa 60%
  • 330 poduzeća od 395 su izvoznici (u prethodnoj godini je bilo 302 izvoznika u ovoj skupini)
  • Generatori su istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga (generiraju preko 90% ukupnog ulaganja IT sektora u R&D&I)

U 2019.godini je bilo 20-ak tvrtki manje u ovoj kategoriji.

• Od ukupnog broja firmi koje se predale financijske izvještaje u NKD-u J62, čak 1280 tvrtki nema zaposlenika, 1.548 tvrtki ima jednog zaposlenog, a 1.333 tvrtka 2-10 zaposlenika.

Prihodi IT sektora u 2020. dosegli 14,6 milijardi kuna uz izvoz od 5,3 milijardi kuna. Izražen daljnji rast profitabilnosti, otvoreno 1.400 novih radnih mjesta.

Tablica 1: J62 u brojkama

Izvor: FINA; Obrada: Tajana Barančić i Konter d.o.o.

Izvoz sudjeluje s 38% u poslovnim prihodima, a u apsolutnom iznosu je rastao za cca 700 mil kn, baš kao i godinu ranije.

Prethodnih godina izvoz IT sektora raste za cca 350-400 mil kn godišnje, dok se udio izvoza u prihodima od prodaje zadržavao se na oko 30%. U 2018. je ostvaren solidan pomak na bolje (33-34%), u 2019. je udio izvoza u prihodima od prodaje iznosio 36%, a u 2020. je taj pokazatelj 38%. Obzirom da sam nedavno napravila i analizu poslovanja CISEx članica, mogu i ovdje napisati da su lani, prvi puta, njihovi prihodi iz inozemstva premašili one iz tuzemstva, odnosno, iznose 53% prihoda od prodaje.

Moram opet naglasiti da je podatak o izvozu potcijenjen. Razlog tome je što i dalje puno IT poduzetnika ne iskazuje ispravno prihode iz inozemstva u GFI POD-u u Dodatnim podacima. Analizirajući pojedine tvrtke, odgovorno tvrdim da ima puno propusta u ispravnom izvještavanju jer nailazim na one za koje znam da puno izvoze, a iskazali su doslovno nula kuna prihoda od izvoza. Molim vas, prije nego predajete godišnja financijska izvješća, provjerite da li je ova rubrika ispunjena kao i da li je pravilno ispunjena. Naime, kod nekih izvoznika koji imaju i do 100% prihoda iz inozemstva, iskazano je na prihodima iz inozemstva tek nekoliko tisuća kuna (očito samo „robni“ izvoz). Moram samo pojasniti da ovo ne znači da tvrtke nisu iskazale sve prihode, jesu, ali u statističkim podacima nisu iskazale koliko do tih prihoda dolazi iz inozemstva.

Izdaci za razvoj su gotovo udvostručeni na razini cijelog sektora, no pokazatelj je varljiv jer se rast gotovo isključivo odnosi na početak poslovanja jednog poduzetnika u 2020. godini koji je sam evidentirao 143 mil kn ulaganja u razvoj. Ukoliko umanjimo ukupna ulaganja za taj iznos, vidjet ćemo da su IT poduzetnici ipak lani usporili s ulaganjima u razvoj novih proizvoda, u odnosu na stope rasta tog segmenta prethodnih godina. Neizvjesnost koja je bila prisutna dobar dio prošle godine, ipak je utjecala na odluke o usporavanju investicija i zadržavanju profitabilnosti i likvidnosti.

Profitabilnost raste unatoč sporijoj stopi rasta prihoda uslijed pada troškova nabavne vrijednosti prodane robe te povećanih ostalih poslovnih prihoda. Bruto dobit u odnosu na prihode raste u 2020.godini te iznosi 13,1% u odnosu na prethodnu godinu kad je iznosila 11,7%. Analizirala sam uzroke rasta profitabilnosti te sam zaključila da su 2 ključna razloga: struktura prihoda se promijenila lani u korist usluga, a smanjili su se prihodi od prodaje hardvera pa je samim time smanjen trošak nabavne vrijednosti prodane robe u odnosu na ukupne prihode. Također, uslužni dio je uvijek profitabilniji od ovog trgovačkog segmenta pa se to najviše odrazilo na rast profitne margine. Istovremeno, došlo je i do rasta udjela ostalih poslovnih prihoda koji sudjeluju s 3,5% u ukupnim prihodima u 2020., dok su u 2019. iznosili 2,5%. U ovaj segment se evidentiraju prihodi od potpora i vjerujem da je veći dio porasta upravo uslijed uspješnog apliciranja IT kompanija na EU natječaje u prethodnim godinama, posebno na natječaje za istraživanje, razvoj i inovacije.

Plaće i dalje rastu, značajno je povećanje neoporezivih isplata radnicima te je otvoreno manje novih radnih mjesta nego prethodnih godina.

Prosječna neto plaća u 2020. godini je iznosila 10.464 kn (u 2019. je iznosila 9.888 kn) u IT tvrtkama s 11 i više zaposlenika te 6.033 kn u IT tvrtkama do deset zaposlenika. Pri tome je u tvrtkama s 1 zaposlenikom prosječna neto plaća iznosila 4.715 kn neto (malo iznad „direktorskog minimalca“)

Zanimljiv je porast neoporezivih isplata za zaposlenike, a koje su porasle s 10.435 kn prosječno po zaposlenom na 12.662 kn po zaposleniku godišnje. Istovremeno, kod tvrtki koje zapošljavaju do 10 ljudi, ovaj iznos prosječno po zaposlenom iznosi 10.457 kn, što je također povećanje u odnosu na prethodnu godinu, ali ostavlja prostor pitanju—jesu li mikro tvrtke dovoljno dobro informirane o mogućnostima neoporezivih isplata radnicima. Provjerite znate li sve o tome i koristite li optimalno sve što možete.

Drama koja je krenula lani na globalnoj razini, utjecala je na zadršku poduzetnika oko novog zapošljavanja. Negdje u ožujku 2020. ste malo „stali na loptu“ jer je neizvjesnost bila velika i to je trajalo negdje do početka jeseni, kad su zapošljavanja opet počela „kao luda“. Ova polugodišnja stanka je utjecala na prosječni broj zaposlenika tokom godine, a kojeg pratimo i analiziramo. Vjerujem da će već ove godine ići sve natrag u normalu i da će stopa povećanja broja zaposlenika opet biti dvoznamenkasta, kako smo navikli.

Neto dobit i prosječna efektivna porezna stopa

Efektivna stopa poreza na dobit je za naš IT sektor iznosila svega 12,8% za 2020. godinu, dok je u 2019. porez na dobit prosječno u IT sektoru iznosio 14,3%.

Na smanjenje poreznog opterećenja je, naravno, utjecala promjena praga za oporezivanje stopom od 12% koja je za 2020. povećana s 3 milijuna kuna prihoda na 7,5 mil kn. Napravila sam analizu razlika u porezu koja je nastala uslijed ove zakonodavne promjene, da do nje nije došlo, efektivna porezna stopa IT sektora iznosila bi 13,7%. Razlika do ostvarene prosječne porezne stope od 12,8% je rezultat toga što naši IT poduzetnici sve više koriste dva zakonska instrumenta kojima se porez na dobit značajno smanjuje ili dolazi do nule, neovisno o dobiti koju ste ostvarili. Riječ je, dakako, o Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte o kojima vrlo često pišem i podsjećam na tu mogućnost. Svi koji pratite rad CISEx-a, znate da smo kroz to udruženje zagovarali ova dva Zakona te dodatno uspjeli ispregovarati uvjete prilagođene baš za IT sektor. Opet ću ponoviti – informirajte se o mogućnostima. Npr.,  rezultati za članice CISEx-a za 2020. pokazuju da su te firme prosječno platile 10% poreza na dobit za 2020. (a većina ih spada u skupinu koja ima nominalnu stopu od 18%). Uštedite legitimno na porezu na dobit, dobro će vam doći ta ušteda jer će vam puno drugih troškova narasti (rast plaća ubrzava, bar mi tako izgleda).

Usporedba rezultata ankete i realizacije za 2020. za IT sektor

Anketu sam provela u dva navrata, prije ljeta i u studenom 2020. Očekivanja su bila dosta različita.

Dakle, očekivani rast prihoda je bio u rasponu 5,4-8,7%, a ostvareni rast prihoda je 8-9%, što znači da smo ovu kategoriju dobro „pogodili“ i pravilno uprosječili na cijeli sektor.

Izvoz je u realizaciji podbacio, očekivanja su bila da će rasti 18-23%, na kraju je rast izvoza 15%, ali i dalje solidno. Razlika je primarno nastala kod nekolicine velikih anketiranih IT izvoznika koji ipak nisu realizirali očekivane izvozne rezultate u 2020., a kako značajno utječu na model, rezultat modela primjenjen na cijeli sektor je ispao preoptimističan. Također, veliki broj anketiranih su članovi CISEx-a (CISEx članice su ostvarile rast izvoza od 30% u 2020.) i nisam uzela dovoljan faktor umanjenja za primjenu za cijelu IT industriju.

Rezultati ankete su ukazivali na rast broja zaposlenika za 10%, realizirano je prema satima rada 7%. Kod povećanja broja zaposlenika do ove razlike plana i ostvarenja je došlo primarno zbog metodologije. Poduzetnici su u anketi odgovarali na ovo pitanje imajući u vidu koliko će radnih mjesta otvoriti do kraja godine, a sada ga uspoređujem s prosječnim brojem zaposlenika prema satima rada. Naravno da je prosjek prema satima rada manji, posebno jer su zapošljavanja usporila od ožujka do rujna 2020. pa su potom ponovno eksplodirala.

Zaključak

IT sektor je, u konačnici, poslovao jako dobro. Rast prihoda od 8-9% i izvoza od 15% je za 2020. godinu, specifičnu kakva je bila, solidan uspjeh. Za usporedbu, čitavo hrvatsko gospodarstvo (140 tisuća firmi) je, na žalost, ostvarilo pad prihoda od prodaje za 8%, pad izvoza 6% dok je broj zaposlenika jedva održan na približno istoj razini kao prethodne godine.

Očekujem da će ova godina biti stvarno jako dobra i da ćemo moguće i nadoknaditi što smo sporije rasli u 2020.

I za kraj još jedan zaključak – uopće nisam loš anketar za prvi put.