Sa široko rasprostranjenom promjenom cloud computinga dolaze i značajne strateške posljedice. Naime, od posebne je važnosti koje poduzeće posjeduje i upravlja infrastrukturom cloud computinga i iz koje je zemlje.

Američke i kineske tvrtke dominiraju prostorom cloud computinga i podatkovnih centara, što postavlja pitanja o sigurnosti podataka i neovisnosti trećih zemalja, od kojih mnoge ugošćuju podatkovne centre američkih i kineskih tvrtki i tamo pohranjuju njihove podatke i aplikacije. Među glavnim tvrtkama su Amazon, Google i Microsoft iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i Huawei, Tencent i Alibaba iz Kine.

Istraživanje Vilija Lehdonvirte, Boxija Wúa i Zoe Hawkins sa Sveučilišta u Oxfordu i finskog Sveučilišta Aalto  ukazuje koje zemlje imaju koje vrste podatkovnih centara. Dok nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju i Poljsku, kao i Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva Katar i Bahrein, imaju isključivo američku cloud infrastrukturu, u Njemačkoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u Francuskoj i Nizozemskoj infrastruktura je miješana, američka i kineska. Te zemlje imaju između 14 i 40 posto kineske infrastrukture podatkovnih centara, mjereno udjelom tzv. zona dostupnosti cloud computinga, koje su jedan ili više povezanih podatkovnih centara.

Sjedinjene Američke Države, kao i Kanada, imaju mali udio kineskih zona dostupnosti cloud computinga. Mnogo veći udjeli mogu se primijetiti u zemljama u razvoju Azije i Latinske Amerike. Zemlje u razvoju ocijenjene su kao zemlje koje traže pristupačnost koju nudi kineska infrastruktura, dok su neke i ideološki za kineski model kontroliranog interneta, navodi se u izvješću. Diljem svijeta, 70 posto infrastrukture za cloud computing  je u američkom vlasništvu, dok je gotovo svih preostalih 30 posto u kineskim rukama.

Iako je istina da organizacije mogu odabrati pohranu svojih podataka kod pružatelja usluga u cloudu diljem svijeta, mnoge koriste infrastrukturu koja je u blizini ili lokalna. Vladina ili korporativna pravila često propisuju da se koriste podatkovni centri unutar domicilne zemlje ili druge vrste jurisdikcije. Iako to ima prednosti u smislu pravnog lijeka u odnosu na podatkovne centre, ostaju pitanja u vezi s vlasništvom i zemljom podrijetla korištene tehnologije. Iako su se te zabrinutosti u prošlosti uglavnom usredotočivale na Kinu, u budućnosti bi se mogle više pojaviti prema Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedica vanjskopolitičkih akcija sadašnje Trumpove administracije.