Prema izvještaju Global risk report, koji je prošle godine, u režiji Marsh&McLennan i Zurich Insurance grupe, predstavljen tijekom foruma u Davosu, glavni rizici za gospodarstvo uvelike su izašli iz ekonomske sfere pa sada glavnu riječ vode teme vezane uz okoliš, klimu i tehnologiju. Tako su u prvih pet globalnih rizika, prema izglednosti pojave, isključivo okolišne teme, kao što su gubitak biološke raznolikosti, neprilagođenost industrije klimatskim promjenama, okolišne katastrofe izazvane ljudskom pogreškom te ekstremni vremenski uvjeti prouzročeni klimatskim promjenama.
Također, kada govorimo o ozbiljnosti utjecaja, posebno se ističu: neprilagođenost industrije klimatskim promjenama, gubitak bioraznolikosti te ekstremni vremenski uvjeti prouzročeni klimatskim promjenama.

Iz navedenog lako je zaključiti da sve gospodarske grane moraju početi sagledavati klimatske promjene i očuvanje okoliša kao ključne čimbenike u poslovanju, i sukladno tome, redefinirati svoje strateško promišljanje.

Digitalna tranzicija

U turizmu, prilagodba klimatskim promjenama i zaštita okoliša, u službi brendiranja destinacija u Hrvatskoj, ali i ne samo zbog toga, mora biti na prvom mjestu. Naime, gledajući naglaske iz svjetskih medija koji govore o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji, jasno je da su naša glavna prednost čista i netaknuta priroda, bilo da se radi o kontinentalnom turizmu, bilo obali, gdje je more daleko najvažniji adut. Isto govore i lokalna istraživanja zadovoljstva turista. Prema istraživanju Tomas Hrvatska 2019, Instituta za turizam, među deset najvažnijih turističkih aktivnosti, čak pet njih izravno je povezano s okolišem, što istodobno znači da u slučaju narušavanja ravnoteže neće više biti naš glavni adut.

S druge strane, ista istraživanja govore da je Internet vodeći izvor informacija za naše goste pa se Strategija razvoja turizma do 2030. godine temelji na digitalnoj tranziciji i prepoznaje održivost te prilagodbu klimatskim promjenama, uz turističku valorizaciju prirodne i gastronomske baštine, kao ključne teme i pravce razvoja. To ujedno znači da Hrvatska ima priliku korištenjem recentnih trendova u tehnologiji usmjerenih na očuvanje okoliša te brendiranjem kao “zelena destinacija” ostvariti komparativnu prednost u odnosu na konkurentske destinacije.

Internet osjetila i povezana stvarnost

Internet sljedeće generacije, odnosno Internet osjetila, podržan najnovijim tehnološkim trendovima, mnogim turističkim destinacijama, kao temelj turističke ponude i doživljaja, može pružiti priliku za održivi razvoj, pozicioniranje i brendiranje kao environment friendly destinacija koja prepoznaje važnost zdravih okolišnih ekosustava bogatih bioraznolikošću. Tu prije svega govorimo o trendovima povezane stvarnosti, koja briše jasnu granicu između fizičkog i digitalnog svijeta te svakom pojedincu dopušta da paralelno živi u obje dimenzije koje će se u budućnosti sve više prožimati i bit će vrlo teško odvojive.

Također, kako bi turisti zaista i iskreno vrednovali ono što Hrvatsku čini posebnom, čist okoliš i izrazito bogatu bioraznolikost, potrebno je da turističku destinaciju dožive kao svoju. Kako bismo što lakše postigli osobnu povezanost naših gostiju s destinacijom, potrebno je primijeniti informacijsko-komunikacijske tehnologije koje će turistima omogućiti pristup turističkim doživljajima prije nego što dođu u destinaciju, za vrijeme pripreme putovanja te nakon što se vrate svojim domovima. Konstantna veza preko digitalnih kanala može osnažiti tu povezanost i motivirati turiste da ponovno posjete istu destinaciju ili barem istu zemlju.

Na kraju, zato što se vrlo često susrećemo s raznim prijevarama u digitalnom svijetu, potrebno je naše posjetitelje uključiti u verifikaciju turističkih doživljaja koji se plasiraju preko digitalnih kanala i tako destinaciju učiniti relevantnom u digitalnom svijetu, jednako kao i u fizičkom.