To je ključna prekretnica u inicijativi koju financira EU za integraciju automatiziranih vozila u sustave javnog prijevoza. 

Norveško tesiranje je prvo od tri planirana u sklopu inicijative ULTIMO. Istraživački tim ima za cilj postaviti temelje za prve velike usluge javnog prijevoza autonomnih vozila na svijetu na zahtjev. 

Ozelenjavanje i digitalizacija prometnog sektora ključni je politički cilj EU-a, koji ulaže 500 milijuna eura u javno-privatno partnerstvo za kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost (CCAM). 

Cilj je razviti mogućnosti javnog prijevoza usmjerene na građane, sigurnije, ekološki prihvatljivije i uključive, a istovremeno pružiti važne nove prilike za europsku industriju.

Gradski prijevoz na zahtjev

Očekuje se da će druga dva probna servisa započeti kasnije ove godine, u gradu Herfordu u sjeverozapadnoj Njemačkoj i u okrugu Greater Champagne u kantonu Ženeva, u Švicarskoj. 

Tim ULTIMO okuplja tvrtke i udruge koje se bave prometnom tehnologijom, prometne vlasti, proizvođače, sveučilišta i konzultantske kuće iz sedam zemalja EU-a, te Norveške i Švicarske. Među njima su Međunarodno udruženje javnog prijevoza, Siemens i Capgemini.

Suradnja, koja će trajati do rujna 2026. godine, ima za cilj stvoriti ekonomski održiv model za automatizirana vozila koja "odgovaraju zahtjevima" za prijevoz ljudi i gradske robe. To znači da, za razliku od podzemne željeznice bez posade koja samo slijedi svoju unaprijed definiranu liniju, na primjer, rute mogu varirati u skladu sa zahtjevima putnika.

Tehnologija

Ključna značajka automatizacije koja odgovara zahtjevima je da su vozila potpuno autonomna unutar jasno definiranih područja kao što je Groruddalen. Sustav se oslanja na 3D karte, radar, kamere i povezanu infrastrukturu za donošenje odluka.

"Razgovaramo o integraciji zajedničkih autonomnih vozila kao dijela javnog prijevoza", rekao je izvršni savjetnik za radikalne inovacije u Ruteru, upravi za javni prijevoz u Oslu Christian Willoch.

Novi automatizirani sustavi koristit će električna vozila. To bi trebalo značajno smanjiti utjecaj cestovnog prometa na okoliš, za koji se procjenjuje da je odgovoran za gotovo četvrtinu globalnih emisija CO² povezanih s energijom, prema podacima UN-a. 

Poticaj integracije automatiziranog prijevoza u sustave javnog prijevoza vidljiv je u cijelom svijetu. 

EU je vodeći igrač u istraživanju CCAM-a, koje podržava kroz javno-privatna partnerstva i inicijative za istraživanje i razvoj koje financira EU kao što je ULTIMO. 

Kroz takva nastojanja razvija se usluga javnog prijevoza na zahtjev i eventualnu integraciju različitih javnih i privatnih mogućnosti mobilnosti u jedinstvenu digitalnu platformu kako bi se bolje zadovoljile potrebe stanovnika gradova ili čak regija. 

Jeftinije od osobnog automobila

Nakon početne probe za procjenu korisničkog iskustva, ULTIMO je izbacio svoju aplikaciju za javnu upotrebu u Oslu. Omogućuje putnicima da rezerviraju i dijele luksuzni električni SUV – Nio ES8 – koji je naknadno opremljen tehnologijom za samostalnu vožnju. 

Namjera istraživača je dodati druge marke vozila u kombinaciju, posebice europskih, kako usluga bude postajala sve etabliranija. Korisnicima se usluga sada ne naplaćuje, budući da je dio istraživanja koje se provodi procjena strategija cijena.

Willoch je rekao da su početne povratne informacije vrlo pozitivne, ali priznaje da će se potencijalna flota od 10 do 15 automobila do kraja projekta morati značajno povećati kako bi funkcionirala kao prava javna služba. 

“Vjerujemo da će nam trebati oko 500 vozila, kako bismo imali utjecaja na našem području i potaknuli ljude da ponovno razmisle o korištenju svojih osobnih automobila”, rekao je Willoch te dodao: "Naši izračuni pokazuju da ćemo s razmjerom postići cijenu po putničkom kilometru koja je niža nego za osobne automobile." 

Brojni izazovi

Konzultant za autonomnu vožnju u DB Regio Bus, regionalnoj autobusnoj podružnici njemačke željezničke kompanije Deutsche Bahn, odgovoran je za koordinaciju velikog dijela posla koji obavljaju partneri ULTIMO Andreas Fehr vjeruje da će se sustavi autonomnih vozila na zahtjev mogu učinkovito primijeniti dugoročno, no treba prevladati brojne izazove. 

Vozila koja se koriste u eksperimentu još uvijek imaju operatera za zaštitu ljudi. To već smanjuje ljudsku pogrešku, pruža brže vrijeme reakcije i dosljednije ponašanje u vožnji, a još uvijek ima ljudsku podršku za složene situacije.

Dugoročno gledano, cilj je da nema sigurnosnog operatera, ali to bi zahtijevalo daljnji napredak u tehnologiji autonomnih vozila, s poboljšanim senzorima i sposobnošću rješavanja neočekivanih događaja. Također bi trebala postojati sveobuhvatna tehnologija daljinskog nadzora koja kombinira ljudski nadzor i AI softver.

Također će zahtijevati automatizirane usluge u vozilu kako bi se ispunili sigurnosni zahtjevi putnika, budući da više neće postojati vozač. 

Daljinski nadzor omogućit će uvide u stvarnom vremenu i pregled stanja na cesti od 360 stupnjeva, dok će i dalje omogućiti ljudima da interveniraju kada je to potrebno.

Drugi izazov je potreba za stvaranjem standardiziranih sustava autonomnih vozila za javni prijevoz, koji bi omogućili lakšu koordinaciju različitih usluga međusobno i s tradicionalnim opcijama javnog prijevoza. 

"Vodimo detaljne razgovore s različitim proizvođačima kako bismo razumjeli osnovne informacije na kojima možemo graditi kako bismo stvorili mapiranje i API standarde", rekao je Fehr, govoreći o sučeljima za programiranje aplikacija, koja obuhvaćaju veze između računala ili njihovih programa.

Dio misije za čiju je provedbu tim ULTIMO-a financiran jest učiniti mobilnost pristupačnijom za one s manje dostupnih opcija javnog prijevoza. 

“To je velika prilika za pružanje povećane mobilnosti ljudima kojima je potrebna”, rekao je Fehr koji se nada se da će modeli koje tim osmisli dovesti do održivih promjena u urbanoj i prigradskoj mobilnosti, kao i do boljeg pristupa prijevozu u ruralnim i manje naseljenim područjima.