Umjetna inteligencija možda neće puno doprinjeti povećanju produktivnosti, ali bi mogla povećati jaz u prihodima između vlasnika kapitala i radnika.

U članku The Simple Macroeconomics of AI, objavljenom pri National Bureau of Economic Research,  profesor ekonomije na Massachusetts Institute of Technology Daron Acemoglu tvrdi kako su predviđanja da će umjetna inteligencija poboljšati produktivnost i potaknuti plaće pretjerano optimistična .

Jedna optimističnijih prognoza predviđa kako će pojava umjetne inteligencije dovesti do rasta BDP-a od 100 posto tijekom sljedećeg desetljeća. 

Skromnija prognoza Goldman Sachsa najavljuje rast od sedam posto (ili gotovo sedam bilijuna američkih dolara) povećanja globalnog BDP-a i povećanje rasta produktivnosti za 1,5 postotnih bodova tijekom desetogodišnjeg razdoblja. 

Prošlogodišnje izvješće McKinsey Global Institutea je sugeriralo kako bi umjetna inteligencija i druge tehnologije automatizacije mogle povećati godišnji prosječni rast BDP-a za 0,5 do 3,4 postotna boda u naprednim gospodarstvima tijekom sljedećeg desetljeća.

Puno skromnije procjene

Acemoglu je skeptičan jer je ranije uvođenje automatizacije putem robotike koristilo vlasnicima tvrtki i menadžerima, dok su radnici imali više posla s negativnim posljedicama.

Na temelju prošlogodišnjeg istraživanja koje je procijenilo da bi umjetna inteligencija mogla obaviti oko pola posla za oko 20 posto američkih radnika, Acemoglu procjenjuje da umjetna inteligencija može uštedjeti 27 posto troškova rada ili 14,4 posto ukupnih troškova.

Prema njegovom izračunu, učinci ukupne faktorske produktivnosti  u sljedećih deset godina ne bi trebali biti veći od ukupno 0,66 posto – ili približno 0,064 posto povećanja rasta godišnje.

Stoga predviđa da će umjetna inteligencija potaknuti rast BDP-a za samo 0,93 posto do 1,16 posto tijekom sljedećeg desetljeća.

Čak i to može biti preoptimistično jer procjene produktivnosti dolaze temeljem poslova koje je razmjerno lako automatizirati. Drugi poslovi su kompliciraniji i manje podložni automatizaciji. Stoga tvrdi kako će u sljedećih deset godina doći do skromnijeg povećanja ukupne faktorske produktivnosti i BDP-a – reda veličine 0,53 posto, odnosno 0,90 posto.

Dio tog rasta BDP-a možda neće poboljšati ukupnu ekonomsku dobrobit ako ulaganje u umjetnu inteligenciju sa sobom donosi dodatne troškove, poput zahtjeva za većom potrošnjom energije.

Acemoglu dalje tvrdi da umjetna inteligencija vjerojatno neće značajno poboljšati plaće. Čak i ako poboljša produktivnost radnika s niskim i srednjim učinkom, možda neće smanjiti nejednakost.