Isprva se činilo kako će umjetna inteligecija oteti posao grafičkim dizajnerima i sličnim kreativcima. Ispostavilo se kako im je, barem zasad, donijela nove poslove. Naime, sve su češće traženi kako bi popravili loše uratke, poput primjerice logotipa, generirane umjetnom inteligencijom.

Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom rijetko sam po sebi stvara zadovoljavajući konačni proizvod. Zahvaljujući tome, pisce se traži kako bi popravili ili uljepšali pisanje ChatGPT-ja, a umjetnike kako bi zakrpali loše slike. Čak su i programeri softvera zaduženi za popravak aplikacija s greškama.

Nedavno izvješće MIT-a otkrilo je kako 95 posto pilot projekata generativne umjetne inteligencije u tvrtkama ne ostvaruje nikakav povrat ulaganja. Ključna prepreka skaliranju nisu infrastruktura, propisi ili talenti, već učenje.

Ponekad je dovoljno tek nekoliko manjih popravaka, ponekad treba sve napraviti od početka. U pojedinim slučajevima umjetna inteligencija daje nedovoljno temeljite odgovore i uratke. Popravljanje nije idealan posao jer je plaćen manje nego tradicionalni kreativni poslovi. Ali, malo koji slobodni strijelac odbit će novi izvor prihoda. 

Platforme Upwork, Freelancer i Fiverr zabilježile su ove godine porast potražnje za raznim vrstama kreativnog rada, s naglaskom na one koji znaju raditi uz umjetnu inteligenciju. Sve su traženiji i radnici za složenije poslove, kao što su izrada strategije sadržaja ili kreativno umjetničko usmjeravanje.