Europska komisija predstavit će do kraja 2018. etičke smjernice o razvoju umjetne inteligencije zasnovane na Povelji EU o temeljnim pravima, uzimajući u obzir načela kao što su zaštita podataka i transparentnost te doprinos Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj, Europska komisija će do sredine 2019. objaviti i smjernice za tumačenje Direktive o odgovornosti za proizvode do sredine 2019., kako bi korisnicima i proizvođačima osigurala pravnu jasnoću u slučaju neispravnih proizvoda.

Europski smjer razvoja AI

Europa mora uspostaviti regulaciju i njenu primjenu držati pod kontrolom, upozorava bivši predsjednik Uprave Nokije i poduzetnik, dioničar SAP-a i Netcompanyja Pekka Ala-Pietilä, u intervjuu za Politico. On je na čelu Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama, savjetodavnog tima Europske unije od 52 stručnjaka. Plan institucija EU je ostvariti globalnu tehnološku konkurentnost u razvoju i primjeni umjetne inteligencije, posebno u odnosu na SAD i Kinu. Ala-Pietilä smatra kako Europa treba napraviti regulativu za umjetnu inteligenciju, ali to ne smije učiniti prerano, kako time ne bi stvorila prepreke za njen razvoj i još veće zaostajanje za SAD-om i Kinom.

Plan institucija EU je do kraja ove godine izraditi dvije skupine smjernica razvoja istraživanja umjetne inteligencije, koje bi se u ožujku iduće godine našle u institucijama EU na usvajanju; smjernice se odnose na definiranje etičkog kodeksa za primjenu umjetne inteligencije te povećanje ulaganja u istraživanje.

Europski savez za umjetnu inteligenciju zasad okuplja 24 članice EU i Norvešku. Glavni ciljevi Saveza su maksimalno povećati učinak ulaganja na razini EU i država članica, poticati suradnju u cijelom EU, razmjenjivati najbolje prakse i zajedno definirati budući smjer, kako bi se osigurala globalna konkurentnost EU u tom području.

Pekka Ala-Pietilä ističe kao je za EU bitno uspostaviti standarde za istraživanje umjetne inteligencije te za njenu primjenu. Ističe kako se standard EU za umjetnu inteligenciju ne može temeljiti na postojećim zakonima, nego se moraju oblikovati novi zakoni koji će osigurati tehnološki napredak, odnosno da načela ex ante trebaju biti široko postavljena, a ex post utvrđivati što treba prihvatiti a što ne u zakonsku regulativu.

Ala-Pietilä ističe kako EU ne može više s margina promatrati globalnu utrku u razvoju i primjeni umjetne inteligencije. Strategija EU za aktivnosti u razvoju umjetne inteligencije, predstavljena u travnju, ukazuje na drugačiji smjer od američkog ili kineskog u etički odgovornoj umjetnoj inteligenciji, prije svega kroz javno dostupne algoritme prema kojima će djelovati umjetna inteligencija, te kroz pravila djelovanja koja se temelje na vrijednostima EU. Takva primjena umjetne inteligencije, kako smatra Ala-Pietilä, bila bi njena konkurentska prednost, ističući pri tome kako istraživanje, razvoj i primjena umjetne inteligencije ne može ostati pod kontrolom nekoliko privatnih tvrtki iz SAD-a i Kine, kao što su Google, Amazon i Alibaba. Naveo je kako je usmjerenje tih privatnih tvrtki u primjeni umjetne inteligencije prije svega na poslovnoj ravni te u odnosu prema potrošačima, a nema nikakvih usmjerenja prema javnim službama i uslugama. Upravo u tome Ala-Pietilä vidi potencijal u kojem bi EU mogao biti globalni predvodnik.

20 milijardi eura investicija u AI

Europska komisija je u travnju 2018. godine, na zahtjev europskih čelnika za oblikovanje pristupa umjetnoj inteligenciji, predložila trostrani pristup za povećanje javnih i privatnih ulaganja u umjetnu inteligenciju, pripremu za socioekonomske promjene i pružanje odgovarajućeg etičkog i pravnog okvira. Predviđeno ulaganje EU u razvoj umjetne inteligencije je 20 milijardi eura do 2020. godine.

Kako bi se ostvarilo planirano ulaganje u razvoj umjetne inteligencije, Europska komisija će povećavati svoja ulaganja na 1,5 milijardi eura do 2020. godine u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Očekuje se da će se time potaknuti dodatno financiranje u iznosu od 2,5 milijarde eura u okviru postojećih javno-privatnih partnerstva, primjerice, u području velikih podataka i robotike. Ulaganjima će se potaknuti razvoj umjetne inteligencije u ključnim sektorima, od prometa do zdravstva, povezati i ojačati centri za istraživanje umjetne inteligencije u Europi te potaknuti testiranja i pokusi. Europska komisija poduprijet će razvoj “platforme o umjetnoj inteligenciji na zahtjev”, koja će svim korisnicima omogućiti pristup relevantnim izvorima o umjetnoj inteligenciji u EU. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.