U siječnju je službeno pokrenut projekt AI4EU, a prvi sastanak partnera u tom projektu održan je 10. siječnja 2019. godine u Barceloni. Projektom se okuplja 79 vrhunskih istraživačkih europskih instituta, MSP-ova i velikih poduzeća iz 21 zemlje s ciljem stvaranja središta za resurse za umjetnu inteligenciju (Artificial Intelligence, AI), uključujući spremišta podataka, snažna računala, alate i algoritme. U okviru projekta potencijalnim korisnicima te tehnologije nudit će se usluge i podrška, kao i pomoć testiranjem i integracijom AI rješenja u procese, proizvode i usluge. AI4EU, kao otvorena i suradnička platforma, nudit će i tečajeve za usavršavanje i prekvalifikaciju.

Primjena u robotici

Projektni tim AI4EU tijesno će surađivati s digitalnim inovacijskim centrima za robotiku te s budućom mrežom centara izvrsnosti za umjetnu inteligenciju, kako bi dodatno olakšao pristup tehnologiji umjetne inteligencije. Potpredsjednik Europske komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip te povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Marija Gabriel istaknuli su kako “sve prednosti inovacija vezanih uz umjetnu inteligenciju Europa može iskoristiti samo ako ta tehnologija svima bude jednostavno dostupna. Projektom AI4EU umjetna inteligencija približit će se malim poduzećima, netehnološkim poduzećima i javnoj upravi diljem Europe”. 

Projekt, koji predvodi francusko poduzeće Thales, tijekom sljedeće tri godine dobit će sredstva u ukupnom iznosu od 20 milijuna eura. Platforma će se uspostaviti tijekom ove godine.

Europska komisija je još 25. travnja 2018. predstavila svoju strategiju u području umjetne inteligencije te najavila razvoj platforme za umjetnu inteligenciju na zahtjev. Ukupno gledano, Europska komisija, u okviru programa Obzor 2020., povećat će ulaganja u istraživanja i inovacije u području umjetne inteligencije u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Očekuje se da će do kraja 2020. godine ukupna javna i privatna ulaganja u EU dosegnuti vrijednost od najmanje 20 milijardi eura. Na temelju svoje strategije, Europska komisija je u prosincu 2018. godine predstavila usklađeni plan poticanja suradnje s državama članicama EU, Norveškom i Švicarskom u četiri glavna područja za razvoj umjetne inteligencije: povećanju ulaganja, povećanju količine dostupnih podataka, poticanju talenta i jamstvu povjerenja.

Maksimalno povećanje ulaganja preko partnerstava

Razine ulaganja u umjetnu inteligenciju u Europskoj uniji niske su i fragmentirane u usporedbi s drugim dijelovima svijeta, kao što su SAD i Kina. U skladu sa strategijom za umjetnu inteligenciju, predstavljenom u travnju 2018. godine, planom je predviđena bolja koordinacija ulaganja kako bi se povećale sinergije i ostvarila javna i privatna ulaganja u istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije, od najmanje 20 milijardi eura do 2020. i više od 20 milijardi eura godišnje tijekom sljedećeg desetljeća.

Europska će komisija nacionalna ulaganja dopuniti iznosom od 1,5 milijardi eura do 2020. godine, što je 70% više u odnosu na razdoblje 2014. – 2017. U okviru sljedećeg dugoročnog proračuna (2021. – 2027.) EU je predložio ulaganja u umjetnu inteligenciju u iznosu od najmanje 7 milijardi eura iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa.

Za razvoj umjetne inteligencije potrebni su veliki, sigurni i pouzdani skupovi podataka. Europska komisija će s europskim zemljama stvoriti zajedničke europske podatkovne prostore kako bi omogućila neometano prekogranično dijeljenje podataka. koje je potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR).

Osobito zdravstveni sektor može imati koristi od umjetne inteligencije: u suradnji s državama članicama, Europska će komisija pružiti potporu razvoju zajedničke zdravstvene baze podataka s anonimiziranim snimkama, koje dobrovoljno dostave pacijenti kako bi se poboljšalo dijagnosticiranje raka i liječenje pomoću umjetne inteligencije. Europska komisija će do sredine 2019. pokrenuti centar za podršku razmjeni podataka, koji će svim europskim sudionicima u podatkovnom gospodarstvu pružati praktične savjete.

Njegovanje talenta, vještina i cjeloživotnog učenja

Europski talent ključan je za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije, ali države članice suočavaju se s nedostatkom stručnjaka za ICT i specijaliziranih visokoobrazovnih programa u području umjetne inteligencije. Zato će Europska komisija s europskim zemljama podupirati stjecanje diploma u području umjetne inteligencije, primjerice, namjenskim stipendijama. Europska će komisija također nastaviti podupirati digitalne vještine i cjeloživotno učenje za cijelo društvo, a posebno za radnike na koje umjetna inteligencija najviše utječe, kako je navedeno u njezinoj strategiji za umjetnu inteligenciju. Za razvoj umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka važno je da umjetna inteligencija bude prisutna u obrazovnim programima i u drugim disciplinama, kao što je pravo.

Umjetna inteligencija otvara nova etička pitanja, primjerice, o mogućnoj pristranosti pri donošenju odluka. Radi stvaranja povjerenja, koje je potrebno kako bi društva prihvatila i koristila umjetnu inteligenciju, usklađeni plan usmjeren je na razvoj tehnologije kojom se poštuju temeljna prava i etička pravila. Europska skupina stručnjaka koja predstavlja akademsku zajednicu, poslovni sektor i civilno društvo, radi na etičkim smjernicama za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije. Prva je verzija tih smjernica objavljena krajem 2018.godine, a stručnjaci će Europskoj komisiji predstaviti konačnu verziju u ožujku ove godine, nakon opsežnog savjetovanja u okviru Europskog saveza za umjetnu inteligenciju. Sljedeći je cilj taj europski etički pristup proširiti na globalnu razinu. Europska komisija pruža mogućnosti za suradnju svim zemljama izvan EU koje su spremne dijeliti iste vrijednosti u razvoju umjetne inteligencije. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.