Tko i koliko u Europi ulaže u umjetnu inteligenciju?
Europa se suočava s izazovima u usvajanju umjetne inteligencije, uključujući regulatorne prepreke i nedostatak kvalificiranih stručnjaka
Kroz projekt Next Generation EU izdvojila je 4,4 milijarde eura za inicijative umjetne inteligencije, s dvije zemlje južne Europe koje prednjače u investicijama.
Umjetna inteligencija (AI) preoblikuje globalno gospodarsko okruženje, ključni je poticaj u digitalizaciji te pokretač inovacija u različitim sektorima. Optimisti očekuju da će AI do 2030. godine donijeti više od 11 trilijuna eura u globalno gospodarstvo. Predviđa se da će umjetna inteligencija i robotika kroz digitalizaciju gospodarstva i javnih usluga zajedno potaknuti stvaranje oko 60 milijuna novih radnih mjesta na globalnoj razini do 2025. godine.
U snažnom razvoju umjetne inteligencije i golemim investicijama u njen razvoj pitanje je koliko je Europa sposobna pratiti taj korak.
Europsko zaostajanje
Velina Lilyanova, istraživačica u Službi za istraživanje Europskog parlamenta upozorava na sporo usvajanje umjetne inteligencije u Europi u kritičnim sektorima kao što su zdravstvo i javna uprava.
"Europa ima slabost u tom pogledu", tvrdi Lilyanova u svojoj nedavnoj studiji pod naslovom Ulaganje u umjetnu inteligenciju u nacionalnim planovima oporavka i otpornosti.
Lilyanova u studiji ističe da se Europa suočava s nekoliko izazova koji sprječavaju šire i brže prihvaćanje umjetne inteligencije, uključujući regulatorne prepreke, probleme s povjerenjem, nedostatak digitalnih vještina i niske razine digitalizacije poduzeća.
"Države članice moraju se pozabaviti tim preprekama kako bi olakšale široko prihvaćanje", istaknula je, naglašavajući potrebu za regulatornim reformama, unapređenjem digitalnih vještina i poticanjem digitalizacije poduzeća.
Koliko EU zemlje ulažu u AI
Strategije ulaganja u umjetnu inteligenciju značajno se razlikuju među državama članicama EU-a, u rasponu od izravnog financiranja istraživanja i razvoja (R&D) do neizravne potpore putem digitalizacije poslovanja i javnih usluga, navodi Lilyanova.
Španjolski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NRRP) posebno dodjeljuje sredstva za jačanje razvoja umjetne inteligencije, s ciljem pozicioniranja zemlje kao lidera u znanstvenoj izvrsnosti i inovacijama umjetne inteligencije. Plan je usmjeren na razvoj AI alata i aplikacija na španjolskom jeziku za povećanje produktivnosti u privatnom sektoru i učinkovitosti u javnoj upravi.
Talijanski strateški program za umjetnu inteligenciju (2022. – 2024.), usklađen sa širom strategijom EU-a o umjetnoj inteligenciji, ima za cilj učiniti Italiju globalnim središtem za istraživanje i inovacije umjetne inteligencije unapređenjem vještina i privlačenjem vodećih talenata za umjetnu inteligenciju.
Danska iskorištava svoj snažan ekosustav istraživanja i razvoja i visok digitalni intenzitet među malim i srednjim poduzećima kako bi unaprijedila svoju nacionalnu digitalnu strategiju, uključujući AI za poboljšanje javne uprave kroz reforme.
Predvodnice Italija i Španjolska
Zajednički istraživački centar Europske komisije proveo je iscrpnu analizu financiranja povezanog s umjetnom inteligencijom u zemljama EU-a.
Prema studiji Papazoglua i suradnici iz 2023. godine, instrument Next Generation EU (NGEU) i njegov Instrument za oporavak i otpornost (RRF) čine 70% ukupnih ulaganja u digitalnu transformaciju.
Konkretno, od 116,8 milijardi eura koje je NGEU RRF dodijelio za Digitalno desetljeće, 4,376 milijardi eura namijenjeno je projektima umjetne inteligencije.
Analiza nacionalnih ulaganja otkriva Italiju kao predvodnika, planirajući 1,895 milijardi eura za projekte povezane s umjetnom inteligencijom. Slijedi Španjolska s 1,2 milijarde eura. Zajedno, dvije južnoeuropske nacije predstavljaju 71% ukupnih ulaganja dodijeljenih projektima povezanim s umjetnom inteligencijom unutar NGEU RRF.
Danska prednjači na relativnoj osnovi, posvećujući 8,7% svog proračuna za digitalni RRF projektima umjetne inteligencije. slijede Španjolska sa 6,4% i Irska sa 5,2%.
Europske zemlje u prosjeku izdvajaju gotovo 3% svojih sredstava za digitalizaciju projektima umjetne inteligencije.
Švedska, Nizozemska, Belgija i Austrija nalaze se na donjoj granici, izdvajajući manje od 1% svojih RRF proračuna za projekte povezane s umjetnom inteligencijom.