Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) održala je peti skup o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga, koji je u Zagrebu okupio predstavnike dionika tržišta, ministarstava, državnih institucija, gospodarstva i medija. HAKOM-ov Dan tržišta, skup je koji to nacionalno regulatorno tijelo organizira jednom godišnje, s ciljem daljnjeg poboljšanja poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje mreža elektroničkih komunikacija i uvođenje novih usluga na tržištima koja HAKOM regulira, uz istodobno zadržavanje tržišnog natjecanja. Na ovogodišnjem skupu predstavljene su najvažnije aktivnosti na tržištima koje HAKOM regulira te ciljevi i zadaci HAKOM-a u budućem razdoblju.

Uvodno izlaganje na temu “Kuda smo pošli? Gdje ćemo stići? I kada?” održao je predsjednik Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić, koji je istaknuo kako su povijesno najveća ulaganja operatora u razdoblju od posljednje tri godine dovela do značajnog porasta gustoće širokopojasnog pristupa Internetu, posebno po brzinama od 30 Mbit/s i većima, što je izravno pridonijelo gospodarskom razvoju i povećanju bruto društvenog proizvoda te stvorilo dobre temelje za razvoj digitalnog gospodarstva i informacijskog društva u Republici Hrvatskoj, kao dijelu jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije.

Društveno odgovorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao ograničenim prirodnim dobrom RH, rezultiralo je, uz ulaganja operatora, tehnološki suvremenim mrežama pokretnih komunikacija, čime je RH prema kakvoći usluga među najboljima u EU, a što je u konačnici rezultiralo i punjenjem državnog proračuna s oko 4 milijarde kuna tijekom posljednjih pet godina, istaknuo je Lučić.

Uvodna izlaganja, osim predsjednika Vijeća HAKOM-a Dražen Lučića, održali su i predsjednik Uprave i generalni direktor Vipneta Jiří Dvorjančanský te predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković.

Povijesna ulaganja

Lučić je istaknuo kako su povijesno najveća ulaganja operatora u posljednje tri godine dovela do porasta gustoće širokopojasnog pristupa Internetu, posebno onih brzinama od 30 Mbit/s ili viših, od 0,5% do preko 20 %, što je izravno pridonijelo gospodarskom razvoju i povećanju bruto društvenog proizvoda te stvorilo dobre temelje za razvoj digitalnog gospodarstva i informacijskog društva u Republici Hrvatskoj, kao dijelu jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije.

“Društveno odgovorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao ograničenim prirodnim dobrom RH, rezultiralo je, uz ulaganja operatora, tehnološki suvremenim, i prema kakvoći usluga među najboljim u mrežama EU pokretnih komunikacija te izravno napunilo državni proračun s oko 4 milijarde kuna u posljednjih pet godina.

Dodatno je povišena razina zaštite korisnika, koja je sada među najboljim u EU (pravilnici, aplikacije, registar Ne zovi, zaštita djece i invalida, stručni skupovi, brošure i priručnici...). Sada korisnici u RH dobivaju znatno bolju uslugu po osjetno manjoj jediničnoj cijeni nego prije”, rekao je predsjednik Vijeća HAKOM-a, dodavši kako je stalan porast pokazatelja razvijenosti informacijskog društva (IDI), prema čemu je RH sada 36. u svijetu.

“Prihodi su lani rasli u telekomunikacijama, uz zadržavanje visoke dobiti, unatoč ukidanju roaminga”, istaknuo je Lučić, najavljujući da HAKOM priprema prijedlog strategije o oslobađanju druge digitalne dividende (raspodjela slobodnih radiofrekvencija), što je, rekao je, važno za uvođenje mreža pete generacije 5G, koja se u svijetu naveliko već testira.

Predsjednik Uprave i generalni direktor Vipneta Jiří Dvorjančanský, govoreći o spremnosti Hrvatske za jedinstveno digitalno tržište, kao jedan od prioriteta EU podsjetio je na planove EU da se brzi Internet u idućih nekoliko godina proširi na sve urbane i ruralne sredine, dodavši kako je Vipnet već sada tehnički spreman za taj cilj.

“Vidimo napredak u Hrvatskoj, no u procese digitalizacije treba se još snažnije uključiti i razmišljati o ciljevima do 2025., za što bi telekomima i privatnom sektoru općenito trebalo više poticaja za investicije, kao i bolji zakonski i regulatorni okvir. Ne možemo biti zadovoljni pozicijom Hrvatske na 34. mjestu prema informacijskoj i digitalnoj razvijenosti u svijetu”, smatra Dvorjančanský.

Upozorio je kako su visoki parafiskalni nameti ključna prepreka za više ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu, a time i razlog zaostajanja u razvoju digitalnog društva i ekonomije.

Podsjetio je kako je Vipnet, koji je dio AMX Group, posljednjih godina stalno povećavao svoje investicije u Hrvatskoj (2014. 418 milijuna kuna, 2015. 515 milijuna kuna, 2016. 575,1 milijun kuna i 2017. 632,5 milijuna kuna), naglasivši kako planiraju daljnje povećanje investicija kako bi svojim korisnicima, bilo u urbanim, bilo u ruralnim područjima, osigurali najmanje brzine mreže od 100 Mbit/s, odnosno do 2022. godine povećali broj NGA priključaka za najmanje 700 tisuća, odnosno omogućili 4G+ i 5G mrežu i u ruralnim područjima.

Zaostajanje EU

Glavni direktor Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković podsjetio je kako EU zaostaje za svjetskim trendovima u digitalizaciji ekonomije i društva za SAD-om i istočnom Azijom jer ima fragmentirana nacionalna tržišta, neujednačeno zakonodavstvo te slabiju infrastrukturu u odnosu na najrazvijenije dijelove svijeta.

“Europski telekomi bilježe trend pada prihoda te zaostaju u investicijama, što bi dugoročno moglo dovesti do tehnološkog nazadovanja u odnosu na SAD”, upozorio je Tomašković, navodeći kako prihod od bežičnih usluga u SAD-u raste, a u EU pada, te da investicije u telekomunikacije u EU značajno zaostaju za investicijama u SAD-u i regiji Azija – Pacifik.

Tomašković je kao razloge naveo to što u Europi postoji 150 do 200 telekoma, dok ih je u SAD-u samo četiri, kao i slabu infrastrukturu, zbog čega uz ostalo, primjerice, europski telekomi imaju dvostruko manje prihode po glavi stanovnika nego u SAD-u.

“Digitalna ekonomija i dalje raste iznimno brzo, donoseći gospodarstvu EU već više od 400 milijardi eura, i u tome veliku ulogu imaju telekomi, koji se moraju transformirati i uvoditi kombiniranu tehnologiju. Glavna poluga za rast je fiksno mobilna konvergencija. U tome je važna uloga regulatora, ali i države koja mora napraviti iskorake te umanjiti ili ukinuti brojne parafiskalne namete”, istakao je Tomašković.

Glavni direktor Hrvatskog Telekoma istaknuo je kako sve veća očekivanja i buduće navike korisnika određuju razvoj digitalnog tržišta EU, navodeći kako se, prema konzervativnim prognozama, do 2020. očekuje uvećanje podatkovnog prometa 10 puta, 28 bilijuna umreženih uređaja te bilo gdje i uvijek dostupni zahtjevni servisi kao to su Smart city, eHealth...

Tomašković je rekao kako EU ima plan digitalizacije društva do 2025. godine, kojim korisnicima želi omogućiti bolji pristup online proizvodima i uslugama kroz bolje korisničko iskustvo te društvene pogodnosti (Smart city, Connected cars…), telekomima nove poslovne mogućnosti koje će ostvariti da je sve digitalno odmah moguće povezati, pri čemu će infrastruktura biti ključni čimbenik. To bi europskoj ekonomiji trebalo donijeti nove prihode od 415 milijardi eura, stotine tisuća novih radnih mjesta te bi Europu stvaranjem tih vrijednosti trebalo približiti digitalnom trendu Azije i SAD-a.

Zadaci za telekome

Predstojeći zadaci za telekome u tom planu su implementacija IoT tehnologija (NB IoT...), implementacija 5G mreže, korištenje clouda te fleksibilizacija mreže (slicing).

Tomašković je istaknuo kako je ključni izazov za telekome i regulatora ostvariti ravnotežu između tržišne konkurentnosti, inovacija i ulaganja.

“Za nastavak investicija nužno je poticajno regulatorno okruženje kako bi se osiguralo stabilnije i sigurnije poslovno okruženje”, upozorio je predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma, istaknuvši kako je naknada za pravo puta previsoka i destimulirajuća za izgradnju mreže te i diskriminatorna jer ju plaća samo HT; da Hrvatska ima najviše troškove za RF spektar u EU te kako ima skup i dugotrajan postupak izdavanja dozvola za izgradnju mreže, odnosno da je potrebno naknade za uporabu neuparenog RF spektra i upravne pristojbe smanjiti na razinu prije povećanja iz 2014. godine.

U radu okruglog stola na temu “Koliko smo spremni na izazove jedinstvenog tržišta EU?”, kao panelisti, sudjelovali su državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Ivan Barać, savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture Igor Radić i potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja stranih ulagača i predsjednik Uprave Tele2 Viktor Pavlinić, a rad okruglog stola moderirao je pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Marko Čavlović.

Na panel-raspravi bilo je govora koliko je Hrvatska spremna za svijet digitalne ekonomije i digitalno gospodarstvo te koja su očekivanja dionika tržišta po pitanju istog, kao i njihovim planovima i prioritetima, odnosno ključnim poslovnim odlukama i ulaganjima u nadolazećem razdoblju.

Izrada regulacije EU mreže pokretnih 5G komunikacija

HAKOM će intenzivno raditi na izradi novog europskog regulatornog okvira za područje elektroničkih komunikacija, u čijem su fokusu mreže pokretnih komunikacija 5. generacije (5G)

Uoči svoje godišnje konferencije Dan tržišta, HAKOM je objavio svoje glavne smjernice i planove djelovanja u ovoj godini. Otkako je 2010. pokrenuta e-Agencija, implementiran je niz programskih aplikacija s fokusom na unaprjeđenje poslovnih procesa korištenjem internetski orijentiranih tehnologija. Program e-Agencije temeljen je na konceptu elektroničke uprave, orijentiran prije svega na internetski pristup, i to kroz komunikacijski kanal regulator – građani i regulator – gospodarstvo.

Integrirani, modularni informacijski sustav e-Agencije otvoren je prema drugim tehnologijama i standardnim protokolima, a okrenut prema korisničkim potrebama. Program e-Agencija u 2018. usredotočit će se na implementaciju na webu temeljenih, i korisnicima orijentiranih aplikacija, smanjivanje vremena koje korisnik mora provesti u interakciji s regulatorom kroz aplikativna rješenja, bez višekratnog podnošenja podataka, daljnju automatizaciju poslovnih procesa, koja će ubrzati obavljanje zadataka i unaprijediti praćenje ključnih pokazatelja te povećanje sigurnosti i raspoloživost informacijskog sustava.

Tijekom 2018. HAKOM će nastaviti projekt uspostave baze podataka o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi (EKI-ju) te se nastavlja s postupcima ozakonjenja, odnosno sređivanjem stanja oko korištenja postojećeg EKI-ja bez ugovora.

Također, nastavljaju se aktivnosti oko rješavanja zahtjeva vlasnika nekretnina za utvrđivanjem naknade za pravo puta. Nastavit će se projekti nadzora nad održavanjem sigurnosti i cjelovitosti elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture, kao i praćenje parametara kvalitete pruženih usluga (HAKOMetar i HAKOMetar Plus) te zaštita pristupa otvorenom Internetu kroz nadzor i praćenje izvršenja obveza propisanih Uredbom (EU) 2015/2120 i pripadajućim BEREC-ovim smjernicama.

HAKOM će i u 2018. godini intenzivno nastaviti s aktivnostima koje se odnose na provedbu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) te na razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije, a koje su sufinancirane sredstvima Europske unije. U okviru navedenih aktivnosti, HAKOM će predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnoj razini te jačati stručne kompetencije i usvajati relevantne mjere vezane za unapređenje širokopojasnog pristupa u RH.

Također, HAKOM će i dalje intenzivno raditi na izradi novog europskog regulatornog okvira za područje elektroničkih komunikacija, u čijem su fokusu mreže pokretnih komunikacija 5. generacije (5G). 5G tehnologije trebale bi omogućiti cijeli niz novih primjena u zdravstvu, energetici i prometu, kao i nove i kvalitetnije usluge u pokretnim komunikacijama.

HAKOM će u 2018. nastaviti s radom u radnoj skupini koja se bavi izazovima koje postavlja 5G, u tehničkom i regulatornom pogledu. Cilj skupine je predvidjeti sve moguće poteškoće pri implementaciji 5G tehnologije te njihovo otklanjanje.

U 2018. nastavit će se raditi na izradi prijedloga Strategije i provođenja aktivnosti definiranih Strategijom prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjele frekvencijskog pojasa 700 MHz. S obzirom na to da je u suradnji s regulatorima susjednih zemalja tijekom 2017. usklađen frekvencijski plan za DTV u pojasu 470-694 MHz, tijekom 2018. očekuju se još dogovori oko parametara za odašiljače lokalnih televizija.

Također, očekuje se daljnje međunarodno usklađivanje frekvencijskih pojaseva namijenjenih za digitalni radio, čija će uspješnost ovisiti i o spremnosti susjednih zemalja na dogovore.

HAKOM planira nastaviti aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu koje bi pridonijele uklanjanju preostalih nekoordiniranih talijanskih TV odašiljača, kao i rješavanju problema talijanskih smetnji na području FM radija. Naime, HAKOM je mjernom akcijom potvrdio isključivanje većine dominantnih ometajućih TV odašiljača iz Italije, što je pridonijelo rješavanju najvećeg dijela talijanskih TV smetnji koje datiraju unazad nekoliko desetljeća te je time značajno poboljšan prijam hrvatskih televizijskih programa u digitalnim regijama D5 (Istarska županija i Primorsko-goranska županija), D7 (Zadarska županija i Šibensko-kninska županija), D8 (Splitsko-dalmatinska županija) i D9 (Dubrovačko-neretvanska županija). Nažalost, rad talijanskih odašiljača na hrvatskim TV kanalima nije još u potpunosti prestao, što je važno i za buduće replaniranje digitalne TV mreže u Republici Hrvatskoj, kako bi se omogućilo uvođenje novih mreža pokretnih komunikacija u frekvencijskom pojasu 700 MHz.

Kao regulator tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM će i u sljedećem razdoblju posebnu pozornost posvetiti edukaciji korisnika, s ciljem zaštite njihovih prava te će se nastaviti projekt edukacije roditelja i učenika o sigurnosti djece na Internetu. Riječ je o radionicama koje HAKOM-ovi stručnjaci sustavno provode u suradnji s osnovnim školama, a planirana je i objava nove, redizajnirane, brošure koja treba pridonijeti odgovornom ponašanju prilikom korištenja mrežnih tehnologija, prije svega Interneta, prevenciji cyberbullyinga i sigurnijoj upotrebi društvenih mreža.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.