Lagodno je biti agnostik, još je lakše biti ciničan i duhovit, i citirati Yogi Beru: "Teško je predviđati, osobito budućnost". Naravno, da njome ne caruje neizvjesnost, budućnost ne bi bila to što jest. Neizvjesnost joj je u definiciji. No, o budućnosti, osobito bližoj, kao što je 2024. godina, koja je već započela, svejedno se ponešto može reći, a da to ne bude puko naklapanje i pogađanje. Teško, rekao bi Bera, ali ipak. U prvom dijelu članka izdvajaju se i ilustriraju neki opći pristupi koji omogućuju formiranje i analizu onog što se može očekivati u 2024. godini.

Nastavak zbivanja

Prvo, neka će se zbivanja iz 2023. i prethodnih godina nastaviti i u 2024. Primjer je – rat u Ukrajini. Vjerojatno će se razvijati, mijenjati, ishod je nepoznat, ako će ga u bližoj budućnosti uopće biti: možda se jednostavno zamrzne, možda započnu neki pregovori, ali rat u Ukrajini sigurno će biti značajan i u 2024. godini. U predviđanje zbivanja u sljedećoj godini ne kreće se od nule, nego se neka zbivanja i trendovi prenose iz prethodnog razdoblja. Potkraj 2023. godine intenzivirali su se napadi na transportne brodove na izlazu iz Crvenog mora, čime je blokiran promet Sueskim kanalom, upravo u vrijeme kad se slično događa i u Panamskom kanalu zbog suše. Cijene dionica logističke i brodarske kompanije Maersk, koja je sposobnija nego druge tvrtke uložiti u alternativne rute, naglo su porasle. Neka zbivanja prenose se iz prethodnog razdoblja i izazivaju efekte u drugim sektorima.

Sličnih trendova koji će se nastaviti i u budućem razdoblju ima i u demografiji, ekonomiji, tehnologiji, itd. Ne bi se reklo da će se veliki hype koji je izazvao ChatGPT već ispuhati. Naprotiv, razvoj tehnologija nerijetko se međusobno podupire. Pokušaji da se rješenja u umjetnoj inteligenciji kombiniraju s blockchain tehnologijom i virtualnom realnošću, zajedno s blokadom pomorskih puteva, izazvali su rast cijena dionice Nvidije više od 200 posto. Ako se razmišlja o 2024. godini, u obzir se uzima i što se događalo barem u 2023., a dobro dođe prepoznati i neke povijesne obrasce: Historia est magistra vitae.

Drugo, neki su događaji najavljeni, i prilično je vjerojatno da će se najave ostvariti. Primjerice, za sljedeću godinu planirani su izbori za Europski parlament i Hrvatski sabor, i pripreme su već počele.

Treće, očigledno je i točno da sva ta zbivanja i trendovi koji se prenose, i najave koje se trebaju ostvariti, sadrže u sebi (a) očekivanja koja će se više ili manje potvrditi, zatim (b) nepoznanice, potom (c) potpune neizvjesnosti, a napokon i (d) totalna iznenađenja, nešto što nitko nije očekivao ni u primisli (tzv. unknown unknowns). No, teorija informacija i predviđanja s njima su se odavno naučili suočavati i hvatati ukoštac.

S visokom vjerojatnošću može se očekivati (a) da će HDZ dobiti najviše glasova na izborima i najviše saborskih mjesta, vrlo je vjerojatno da mu to ipak neće biti dovoljno da samostalno formira vladu, ali i za HDZ je još (b) nepoznanica kome će ponuditi koaliciju, jer je (c) neizizbvjesno kako će proći druge stranke. Jako je malo vjerojatna oporbena koalicija, a ako bi se i formirala, pitanje je koliko bi trajala, a velika koalicija potpuno je nevjerojatna, ali nije nemoguća. Može je izazvati nešto (d) što nitko nema ni u primisli (unknown unknown). Tu smo situaciju donekle imali početkom devedesetih.

Potpuna neizvjesnost i nezamisliva iznenađenja ne sprečavaju da se i za suočavanje s njima pripremi racionalna strategija. Upravo zbog svih tih razina neizvjesnosti i nepoznanica, na tržištima je formulirana poslovica da se "ne stavljaju sva jaja u istu košaru", a viškovi novca bez kojih se može i mogu se i zaboraviti, plasiraju se i u projekte koji "možda mogu", "u nekom dugom roku", napipati nešto prijelomno novo i onima koji su ih izabrali i poduprli osigurati naglu poslovnu prednost i čak neočekivano bogatstvo. Rani, pa čak i malo kasniji ulagači beznačajnih svota u bitcoin danas su ultrabogataši (ako nisu izgubili svoj privatni ključ, hardver na kojem su ih pohranili, etc).

Godina izbora

U 2024. godini održat će se izbori u zemljama u kojima živi ukupno više od pola svjetskog stanovništva, preko četiri milijarde ljudi. Bilo zato što je demokracija u krizi, kako već niz godina pišu politolozi, bilo zato što ustvari nije, razumno je očekivati da će provedba i ishodi izbora izazvati poremećaje. Samo slijepac može ne vidjeti da će izbori utjecati na ekonomske aktivnosti, a i na tehnološke promjene. U ovom ćemo se dijelu članka pozabaviti nekim donekle zanemarenim političkim zbivanjima i trendovima u svijetu.

Politolozi i politički ekonomisti recentno razvijaju teorije prema kojima, rečeno kontradiktorno, valja očekivati potpuno neočekivane događaje: neizdržive vremenske uvjete, visoke vrućine, ekstremne hladnoće i poplave u vrijeme kad bi se očekivala suša, zarazne bolesti koje slabe visoke postotke stanovništva i zaposlenih, nagle promjene životinjskog i biljnog svijeta i prirode nerijetko izazivaju radikalne reakcije onih koji su na vlasti, kao i onih koji nisu, kojima se vlada. Koliko god zvučalo čudno, te se pojave nerijetko tumače kao neželjeni ishod slabo funkcionalnog sustava, primjerice, neumjerenog utroška prirodnih resursa, osobito energije. Sve to dalje izaziva migracije, promjene geopolitičkih odnosa, pucanje lanaca opskrbe, inflaciju. Prema prevladavajućem objašnjenju, okidač (trigger) nedavne inflacije upravo su bili poremećaji izazvani pandemijskim lancem promjena i reakcija na njih.

Sve to utječe i na rezultate izbora. U nekim zemljama glasači se odlučuju za one u koje misle da mogu imati kakvo-takvo povjerenje, recimo za autoritarne ili čak ratne vođe, koji će, suočeni s neizvjesnošću, "poduzeti odlučne korake". U drugima biraju do jučer potpuno nezamislive kandidate, s objašnjenjem da "ovako više ne ide". U trećima priželjkuju funkcionalne institucije, s kojima će znati na čemu su. Tako u Japanu očekuju da vlast sve službe organizira i osposobi za suočavanje s očekivanim, ali ipak iznenadnim, razornim potresima, da se ulaže u razvoj protupotresne tehnologije, itd. Politolozi sugeriraju biranje vlasti i izgradnju institucija koji će biti spremni na sve. To je neka politološka analogija tržišnoj strategiji da se ne stavljaju sva jaja u istu košaru.

U Europi je jedna od dilema koja će sigurno utjecati na ishod izbora, što s migrantskom radnom snagom, i što bez migrantske radne snage. I jedna i druga opcija prijetnja su ekonomskoj aktivnosti i svemu što iz nje proistječe: bez migranata teško se može očekivati da se ne upadne u recesiju i održi barem stagnaciju, a s migrantima moguće je rasplamsavanje ksenofobnih i kulturoloških sukoba. Jednako tako će i ishod izbora povratno utjecati na izbor između dviju politika prema migrantima.

U Sjedinjenim Državama potkraj godine bit će predsjednički izbori, jedni od najvažnijih na svijetu. Dilema donekle analogna prethodnoj, europskoj, odnos je prema "nepredvidivim" (iako učestalim) masovnim ubojstvima: jedan pristup zagovara radikalno ograničenje posjedovanja oružja, praktički da se svi razoružaju; drugi, pak, zagovaraju obratno, da se svi naoružaju, i u slučaju napada, netko će se već snaći i brzo eliminirati ubojicu, što će potencijalne napadače obeshrabriti i odvratiti već od pokušaja. Izgleda to u najmanju ruku vrlo riskantno, ali ima brojne pristaše, a izbor opcije ilustrirat će i koliko je u Sjedinjenim Državama prihvatljivo nasilno i prijeko rješavanje konflikata.

U ovom trenutku čini se vjerojatnim da izbor Donalda Trumpa, skoro sigurnog kandidata Republikanske stranke, neće spriječiti ni tužbe za pokušaj rušenja ustavnog poretka. Sukobi, ali i nagodbe s velikim kompanijama iz tehnološkog sektora u uređivanju unutrašnjeg poretka (sloboda izražavanja, zaštita privatnosti) nisu mu strani, kao ni prijeka i neočekivana rješenja u međunarodnim odnosima. Kako će se Trump postaviti prema Putinu, koji će bez sumnje pobijediti na ruskim izborima.

Da, i Rusi izlaze na izbore, kao i Indija, najveća svjetska demokracija (1,4 milijarde stanovnika), u kojoj – očekivano – najviše izgleda za pobjedu ima dosadašnji nacionalni lider Narendra Modi: poziva se na zahuktali ekonomski rast, a ne nedostaje mu ni argument čvrste ruke. Prije kojeg desetljeća kinesko je ekonomsko čudo povuklo nekolicinu zemalja koje su se nazivale Azijskim tigrovima. Danas zemlje jugoistočne Azije (Tajland, Malezija, Indonezija, Vijetnam, Filipini) love impulse iz Indije, i opet očekuju puno više stope rasta nego što su one u europskim zemljama, a kad se zbroji, imaju više stanovnika nego Europa. Teško da i Trump u tim okolnostima može sasvim izolirati Kinu. U 2023. godini udio Zapada u svjetskom gospodarstvu prvi je put od 19. stoljeća pao ispod 50 posto, što indicira slabljenje utjecaja na svjetske tijekove. Koga će više pogoditi zabrana Huaweija, Zapad ili Aziju? Može li se uopće Kinu izolirati ako se slabo u tome uspjelo s puno manjom Rusijom?

Već od 2020. godine u Africi su učestali vojni udari i građanski ratovi, kojima se na Zapadu zasad posvećuje neopravdano malo pozornosti. Nije to stalo ni u 2023., a razumno je očekivati da se trend nastavi. Istodobno, u mnogim zemljama Afrike u 2024. godini održavaju se izbori. Uz njihovu upitnu demokratsku regularnost i mogućnost da intenziviraju oružane sukobe, otvaraju se prigode mogućnosti da se umiješa i vanjski faktor, ne samo iz susjedstva, nego i Zapad i Daleki istok, a ni Rusija i arapske zemlje neće sjediti prekriženih ruku. Premda se neki trendovi prenose, a najave i planovi će se ostvarivati, u 2024. može se očekivati novo neočekivano, kao novo normalno. Iz povijesti se može naučiti i kako se iz povijesti ništa pouzdano ne može naučiti, da je pokreću iznenađenja od kojih se, uostalom, i sastoji.

Fintech i trendovi

Kad se u Google utipkaju očekivanja u fintechu za 2024. godinu, većina se sadržaja odnosi na crypto, blockchain i njihovo ispreplitanje s drugim tehnologijama, umjetnom inteligencijom, virtualnom realnošću, big datom, itd. Vrlo brzo se, međutim, informacije počnu ponavljati – opisuje se što se dogodilo u 2023., i može li se očekivati da će se trend nastaviti. Prevladavajuće je uvjerenje da su zbivanja u cryptu i blockchainu u 2023. godini predstavljala jedan oblik blagotvornog čišćenja. Zatim se ističe što je već najavljeno i planirano za sljedeću godinu, a također se i fantazira. Kakav bi, uostalom, bio svijet bez fantazije? CoinDesk objavio je seriju od 15 članaka o očekivanjima u 2024., a i u samim njima ima ponavljanja i praznog naklapanja.

Ipak, praktički je neupitno da u drugoj polovici travnja slijedi najnoviji bitcoin halving, prepolavljanje količine bitcoina, kojima su rudari nagrađeni sa svakim novim izrudarenim blokom. U ovom trenutku svakih se desetak minuta kreira 6,25 bitcoina, a od travnja će sa svakim novim blokom uključenim u "knjigovodstvo transakcija" biti kreirano 3,125 bitcoina. Emisija bitcoina, dakle, prepolovit će se. Nepoznanica je kako će to utjecati na cijenu.

Prethodna prepolavljanja datiraju iz studenoga 2012. godine, zatim iz srpnja 2016. godine, te iz svibnja 2020. godine. Ritam im je nešto kraći od svake četiri godine. Analitičari tvrde da je upravo iza prepolavljanja i zbog prepolavljanja, a ne zbog nekog drugog razloga, slijedilo bikovsko tržište, tj. snažni rast cijene koji se održavao nešto kraće od polovice ciklusa, otprilike godinu i pol. Drugim riječima, uzlet cijene bitcoina iz 2013. godine nije posljedica Ciparske krize, kad su ruski oligarsi spašavali svoju imovinu iz propalih ciparskih banaka, nego prepolavljanje ponude bitcoina.

Od kraja 2013. godine, cijena se višestruko stropoštala, s tada astronomskih 1100 dolara, na tek oko 150 dolara, a zatim je sa sljedećim halvingom iz 2016. počela novi bikovski uspon. Prema tom tumačenju, uzlet na dvadesetak tisuća dolara s kraja 2017. godine, nije posljedica ICO euforije i manipuliranja cijenom tethera na Bitfinexu, nego upravo prepolavljanja emisije. Krivulje između prepolavljanja naoko su slične. Kao što je poznato, prema kraju 2022., bitcoin je dosegao cijenu od sedamdesetak tisuća dolara, ponovno se stropoštao, i u trenutku kad ovo pišem, ususret skorom sljedećem halvingu, teži razini od čak 44.000 dolara. Ispada, vrijeme je da se uloži. Kada bi barem stvari bile tako jednostavne. Pogleda li se krivulju između dva prethodna prepolavljanja, vide se vrhunci, ali i padovi.

Prema jednoj prognozi, bitcoin bi sa sadašnje cijene mogao prije sljedećeg uzleta pasti na 25 tisuća dolara, ili čak još i niže. Treba li čekati te cijene, kupiti i uvišestručiti dobitak? K tome, možda je trenutačna cijena rezultat predviđanja da će cijena nakon prepolavljanja rasti. Možda su investitori koji na to računaju već uložili koliko su htjeli, i sada samo čekaju "veću budalu". Već se pomaljaju prognostičari koji najavljuju cijenu od 100.000 dolara i višu, a na opskurnim mjestima mogu se naći i oni koji prognoziraju milijun "u dugom roku". Osim toga, halving ponovno dovodi u središte pozornosti isplativost naknada za provedbu transakcija i trgovanje njima, podsjeća David Duong. Očito, osim krivulje cijene između prepolavljanja, treba uzeti u obzir i druge, vanjske faktore.

Očekivanja odobrenja

Jedan od faktora koji će utjecati na kretanje u području fintecha, posebno crypta i blockchaina, očekivanje je da američka Komisija za vrijednosne papire (SEC, njihova HANFA) napokon odobri BlackRock bitcoin ETF, čime bi kripto bio nepovratno legaliziran, što bi neizostavno utjecalo i na cijenu. Iako na odobrenje čeka nekolicina kripto-ETF-ova, BlackRock upravlja najvećom imovinom na svijetu, i već je njegov zahtjev za odobrenje bitcoin ETF-a financijska vijest. Francuska banka Société Générale posljednjeg dana studenoga 2023. godine izdala je Ethereum blockchain obveznicu. Već prije, na početku 2023. godine, Europska centralna banka izdala je svoju obveznicu na Ethereum blockchainu, nominiranu u britanskim funtama. U jednom od prošlih brojeva Mreže pisali smo da kompanije iz područja platnog prometa sve više usvajaju stablecoin (PayPal, Visa). Nerealne procjene o rastu stablecoina ovdje je nepristojno navoditi, iako je riječ o jednoj od ključnih inačica kriptofinancija. Ipak, očekuje se da se trend isprepletanja tradicionalnih i decentraliziranih financija nastavi.

No, tu se pojavljuje i jedna nepoznanica. Pretpostavlja se da će tijekom 2024. godine europska i američka centralna banka smanjivati kamatne stope, kako bi se izbjegla ili minimizirala recesija nakon što inflacija izgubi dah. Prema jednoj logici, zato što je crypto rastao upravo u vrijeme dizanja kamatnih stopa, kad su financijske usluge poskupljivale, hoće li njihovo smanjivanje negativno utjecati na cijenu. Prema drugoj logici, smanjivanje kamatnih stopa oslobodilo bi dodatni novac za ulaganje u rizični i manje rizični tehnološki sektor. Doduše, u razmatranju kriptofinancija u 2024. godini sasvim je pogrešno ograničiti se na komplikacije na Zapadu. CoinDesk uočava kontrast između sve manje živahnih konferencija u Sjedinjenim Državama i u Europi, i njihovo bujanje u Aziji. U 2024. već se uvelike pripremaju Korea Blockchain Week i Token2049 u Singapuru, zatim skupovi u Bangkoku, Ho Chi Minh Cityju, Jakarti, Manili, Kuala Lumpuru, i u nekolicini indijskih gradova, uz, važno je napomenuti, državnu potporu. U svakom slučaju, iako još nepotpuno legaliziran, a pogotovu nereguliran, crypto je dovoljno odrastao da se shvaća kao realna financijska opcija, barem za jednu skupinu ulagača.

Crypto i blockchain trajno se suočavaju s dva problema: s kreiranjem prijateljskog korisničkog pristupa/iskustva, a koje neće otvoriti mogućnost prijevarama (FTX), te s pitanjem kakve veze imaju s realnim svijetom. Rješavanje prvog problema trajni je zadatak, čije se unapređenje stalno najavljuje, pa i u 2024. godini. O tokenizaciji, pak, realne imovine govori se već godinama, lani je navodno uhvatila zamah, no kad se pogledaju brojke, stopostotni rast s milijarde dolara na dvije milijarde, i dalje je ustvari beznačajan. U jednom trenutku perspektivnije je izgledala aktivacija kriptofinancija u svojoj vlastitoj realnosti. Nakon spektakularnog uzleta, tržište NFT-a prošle je godine skoro zamrlo.

Spomenuta konferencija u Singapuru, gdje se i započeo prvi uzlet, posvećena je njegovu oživljavanju, ali sad na drugim osnovama, koje podrazumijevaju konvergenciju tehnologija, virtualne realnosti, umjetne inteligencije i razvoj blockchain igara, u čemu svemu bi NFT imao skromniju ulogu, više u formiranju zajednice, nego u kreiranju ekskluzivnih, rijetkih i skupih proizvoda kao u prvom valu. Sve je to, dok se ne pokrene i ostvari, još uvijek samo priča.

Kladionice

Od samog početka blockchain se činio pogodnim za aukcijske platforme i kreiranje takozvanog prediction market, tržišta predviđanja, to jest kladionica. Zgodno je ovaj pregled očekivanja za 2024. godinu završiti pogledom na prognoze na tim platformama.

Korisnici kladioničarskih platformi ulažu na ishode događaja u stvarnom svijetu, tako što sklope ugovor u kojem ulažu na određeni ishod – da će se neko predviđanje ostvariti ili neće, da ili ne. Kad istekne datum, oni koji su pogrešno prognozirali gube sve, a oni koji su točno prognozirali dijele uloge gubitnika sukladno svojem ulogu. Pitanja se kreću od toga hoće li Trump pobijediti na američkim izborima, hoće li do zadanog datuma završiti rat na Srednjem istoku, do toga hoće li se Taylor Swift razići s partnerom do kraja sezone američkog nogometa. Naravno da se prognoze mijenjaju kako se datum isteka oklade približava. Prema stanju stvari, u trenutku pisanja ovog članka samo je šest posto vjerojatnost da Taylor Swift bude slobodna do kraja sezone. No ako bi se dogodilo, 94 posto uloga dijelilo bi se ulagačima u onih preostalih šest posto. Trump, prema kladioničarima, skoro sigurno dobiva, a prije veljače Hamas neće biti poražen u Gazi, niti će Iran službeno ući u rat.

Za kraj, izdvojeno je i nekoliko crypto predikcija: Od nešto više od 64 tisuće dolara oklada, 45 posto ne vjeruje da će do kraja siječnja bitcoin dostići cijenu od 50.000 dolara, ali većina očekuje da će do kraja ožujka dostići dosad najvišu cijenu (znači, preko 70.000). Vrlo su pozitivne procjene za Solanu, ali neće u siječnju rasti bolje nego ETH (kao u prosincu). Napokon, ne očekuje se da će Kraken uskoro na burzu. Marc Hochstain podsjeća da su kriptokladionice bolje predvidjele ishod izbora nego ankete.