Dok se sljedeća generacija konvencionalne fiksne širokopojasne infrastrukture (FTTP i DOCSIS3.1/4 kabelske mreže) uvodi diljem Europe zajedno sa svojim 5G mobilnim parnjacima, postaje sve jasnije da će unatoč velikim ulaganjima i svim naporima, samo fiksna infrastruktura neće stići u svaki europski dom do 2030. godine. Naime, prema programu Europske komisije Digital Decade 2030 cilj osigurati da sva europska kućanstva imaju pristup gigabitnoj povezivosti do 2030. godine.

Europska podružnica Expert Intelligence analitičke tvrtke iz Velike Britanije Point Topic izgradila je vlastiti model koji pokazuje koje će europske  zemlje vjerojatno biti najdalje od postizanja 100% gigabitne sposobnosti do 2030. godine putem 'konvencionalnih sredstava' (fiksna infrastruktura).

Dok su zemlje poput Španjolske, Nizozemske i Malte predvodnice, druge, uključujući Njemačku, Finsku i Grčku, bit će daleko do kraja desetljeća.

Međutim, čak i za one zemlje koje su na putu da postignu svoje ciljeve, dosezanje najudaljenijih kućanstava uvijek će biti najskuplje i ekonomski najteže. Velika Britanija, koje bi trebalo uspjeti doseći 100% gigabitnu sposobnost, troši 1,4 milijarde funti kako bi potaknulo mrežne operatere da povežu 785.000 ekonomski neodrživih kućanstava kroz svoj program Project Gigabit (cijena će vjerojatno rasti u budućnosti, kako se dodaje više kućanstava). Druge europske zemlje imaju slične sheme.

FWA i satelitski Internet

Usvajanje 5G tehnologije u Europi donijelo je procvat nove generacije FWA (Fixed Wireless Access), u biti mobilne povezivosti za korisničke domove. Uz FWA i satelitske usluge, poput Starlinka čiji broj korisnika u Europi snažno raste, mogu ponuditi ozbiljno velike brzine s fleksibilnim postavkama. Starlink, na primjer, sada nudi 25 do 220 Mb/s, a FWA uglavnom najveće brzine od 250 Mb/s do 500 Mb/s. Obje usluge imaju značajan pad performansi izvan idealnih uvjeta i nijedna od tih usluga neće moći ponuditi gigabitne brzine krajnjim korisnicima do 2030. godine. Međutim, zasigurno će biti ozbiljna konkurencija za fiksnu širokopojasnu vezu.

I bežični (FWA) i satelitski internet ostvaruju snažan rast korisnika. Između drugog tromjesečja 2023. i 2024. godine, prema Point Topicu, ostvarili su globalni rast od 8,2%, odnosno 29,6%.

Međutim, taj rast se zasniva na početnim vrlo niskim brojkama, pri čemu FWA i satelitski uređaji zauzimaju globalne tržišne udjele u drugom kvartalu 2024. od tek 1,9% odnosno 0,3%. Nadalje, samo oko 8% globalnih satelitskih širokopojasnih pretplatnika je u Europi (daleko največi udio je u Sjevernoj Americi), a 24% FWA pretplatnika (s 38% u Sjevernoj Americi i 26% u Aziji).

Dok GEO (geostationary Earth orbit) i MEO (medium Earth orbit) konstelacije postoje već dugo vremena, najnovija generacija LEO (low Earth orbit) konstelacija, od kojih je Starlink trenutno i u doglednoj budućnosti jedina značajna, učinila je mogućom satelitsku širokopojasnu vezu potrošačke razine. Ostali programi, uključujući britanski/francuski OneWeb i projekt Euroopske unije IRIS², suočavaju se s kašnjenjima, ali bi mogli biti konkurenti do 2030. godine.

Komercijalni jaz

Dok implementacija 5G napreduje, penetracija i iskorištenost nisu tako visoki kao što se očekivalo - tj. ljudi koji imaju pristup 5G-u ne koriste ga koliko se očekivalo. Uslijed toga operaterima je komercijalno vrlo privlačan FWA s kojim dopiru na nova tržišta i do novih zainteresiranih korisnika.

Međutim, nejasno je hoće li i 2030. godine FWA biti toliko komercijalno isplativ. S razvojem 5G tehnologije i očekivanim prijelazom na 5G Advanced  i očekivanog 6G-a koji bi se trebao uvoditi početkom 2030-ih, potrošnja podataka vjerojatno će biti znatno veća i operateri bi mogli odlučiti smanjiti prioritet kućnih potrošača do uvođenje strožih ograničenja brzine ili potrošnje podataka. 

Premda će 5G biti vjerojatno dostupan u većini Europske unije do 2030. godine, 5G se koristi u različitim frekvencijskim pojasevima, a i razlika između mogućnosti "samostalnog" (stand alone, SA) i nesamostalnog (non stand alone, NSA) 5G-a. 5G SA je naravno skuplji za implementaciju i dok god 5G NSA zadovoljava komercijalne potrebe operateri nemaju interesa implementirati skuplju tehnologiju.

Uvođenje optičkih vlakana je skupo, a Europska unija do 2030. godine neće svaki dom povezati fiksnom vezom koja podržava gigabitni prijenos. Iako i satelit i bežična mreža imaju velike potencijale i imati će važnu ulogu u pružanju pristupa određenim demografskim skupinama korisnika, oboje tehnologije imaju inherentna ograničenja, a ta ograničenja mogu postati značajnija kako se potrošnja podataka neizbježno povećava do kraja desetljeća.