Zastupnici Odbora za industriju Europskog parlamenta usvojili su prijedlog izvješća zastupnika Massimiliana Salinija (EPP, Italija) o uspostavi svemirskog programa EU i Agencije EU za svemirski program. Predloženi proračun od 16 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. pokriva programe kao što su Galileo, Copernicus i Inicijativu o svijesti o situaciji u svemiru (SSA). Iako se svemirska strategija EU odnosi na aktivnosti koje se odvijaju u Zemljinoj orbiti, iznimno su važne za građane, kako u njihovim svakodnevnim aktivnostima, tako i u poslovanju.

“Primjerice, moderni, sigurni, konkurentni i održivi sektor prijevoza duboko je povezan sa svemirskim sektorom. Navigacijski sustavi i promatranje zemlje poboljšavaju usluge prijevoza, što donosi brojne prednosti na globalnoj i europskoj razini. Učinkovitije upravljanje prometom smanjuje emisije i pridonosi rješavanju problema klimatskih promjena, veće korištenje bespilotnih letjelica unaprijedit će isporuke i poštanske usluge, a bolje praćenje zrakoplovnog prometa smanjiti broj otkazanih letova i buku”, objašnjava zastupnik Salini.

Svemirska je tehnologija nezamjenjiva za niz važnih usluga o kojima ovise Europljani, i ima ključnu ulogu u učinkovitoj borbi protiv klimatskih promjena, nadzoru granica i sigurnosti. Međutim, niti jedna država članica EU nema kapacitete sama razviti svoj svemirski program, kao što imaju zajednički u EU. Nacionalne svemirske programe imaju velike zemlje kao SAD, Kina ili Rusija.

“Novi svemirski program oslanja se na Europu, i cilj mu je ojačati globalno vodstvo u području promatranja Zemlje, navigacije i tehnološkog istraživanja. Iako je Europa druga svemirska sila u svijetu, trebamo raditi na sve većoj suradnji, želimo li zadržati svoju vodeću poziciju. To je sve važnije kada znamo da su tradicionalne svemirske sile i dalje vrlo aktivne, a novi igrači sve veći su izazov tržišnom položaju europskog svemirskog sektora”, kaže Salini.

EU želi zadržati vodeću poziciju

Europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih u svijetu. Zapošljava više od 231.000 osoba, i stvara dodanu vrijednost koja se procjenjuje u rasponu od 53 do 62 milijarde eura. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Europi. Prema Eurospaceu, vrijednost prihoda iz prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. bila je 8,2 milijarde eura. Taj sektor u Europi zapošljava 41.333 osobe.

Velika ulaganja EU omogućila su napredak koji nijedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno. Galileo i Copernicus referentni su svjetski sustavi za satelitsko određivanje položaja i promatranje Zemlje. S 29 satelita koji su u orbiti, i više od 30 planiranih u sljedećih 10-15 godina, EU je i najveći institucijski korisnik usluga lansiranja u Europi.

No dolaskom novih igrača i razvojem novih tehnologija, stubokom se mijenjaju tradicionalni industrijski modeli, a svemirske aktivnosti EU imaju dodatni neiskorišteni potencijal koji mu može pomoći da odgovori na nove sigurnosne i političke potrebe. 

Cilj je svemirskog programa koji Europska komisija predlaže za razdoblje 2021.-2027. osigurati da EU zadrži vodeću ulogu u svijetu u području svemira. Predloženi će program jamčiti kontinuirano ulaganje u svemirske aktivnosti EU, potaknuti znanstveni i tehnički napredak te poduprijeti konkurentnost i inovacijski kapacitet europske svemirske industrije, osobito malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i inovativnih poduzeća. Program će iskorištavati sve brojnije mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Europljana, pa tako i mogućnosti sinergija civilnog i obrambenog sektora.

Galileo potpuno operativan 2020.

Navigacijski sustav Galileo već je operativan i pruža vrlo precizne i pouzdane informacije o položaju i vremenu. “Početne usluge” sustava Galileo dostupne su od prosinca 2016., nakon opsežnog testiranja i uspostave zemaljske infrastrukture, a u orbiti se trenutačno nalaze 22 satelita. Sve osobe koje imaju uređaj s podrškom za Galileo mogu koristiti njegove signale za određivanje položaja i vremena te navigaciju. Početne usluge Galilea temelje se na vrlo točnim signalima, iako oni isprva neće uvijek biti dostupni. Zato će se u početnoj fazi prvi Galileovi signali koristiti u kombinaciji s drugim satelitskim navigacijskim sustavima, poput GPS-a. Narednih će se godina lansirati novi sateliti radi povećanja konstelacije i postupnog poboljšanja dostupnosti Galilea diljem svijeta, a četiri satelita lansirana su 25. srpnja iz Europskog svemirskog centra u Kourouu u Francuskoj Gvajani. Puni operativni kapacitet, uz upotpunjenu konstelaciju, planira se postići 2020. Detaljne informacije o točnosti i dostupnosti usluga programa Galileo objavljene su na internetskim stranicama Europskog centra za usluge GNSS-a.

Galileo pruža različite usluge, a jedna je od njih šifrirana usluga pod nazivom javne regulirane usluge (PRS), namijenjena za situacije u kojima je važna sigurnost, primjerice, vojne operacije. Cilj je zajamčiti kontinuiranu uslugu za sudionike, čak i u najtežim uvjetima. Galileo preko javne regulirane usluge pruža podršku javnim tijelima kao što su službe civilne zaštite, službe humanitarne pomoći, carina i policija te, ako to žele države članice, vojska. Korisnicima u državnim tijelima u izvanrednim ili kriznim situacijama na nacionalnoj razini (primjerice, u slučaju terorističkih napada) pružat će iznimno pouzdanu i u potpunosti šifriranu uslugu. Usluge PRS-a pokrenute su u prosincu 2016. Njihove se performanse stalno poboljšavaju dodavanjem novih Galileovih satelita i zemaljskih postaja. 

95% čipova na svjetskom tržištu ima podršku za Galileo, a uglavnom se upotrebljavaju u automobilskom, potrošačkom i telekomunikacijskom sektoru, te u poljoprivredi i aktivnostima nadzora. Svi noviji modeli pametnih telefona najpoznatijih marki imaju podršku za Galileo. Usto, u preciznoj poljoprivredi gotovo 80% poljoprivrednika ima koristi od poboljšane točnosti satelitske navigacije pomoću EGNOS-a. 

Satelitski sustav Copernicus čeka nova lansiranja 

Sve su usluge programa Copernicus operativne i služe se podacima koje dobivaju od sedam Copernicusovih satelita Sentinel, ali i iz dodatnih misija drugih javnih i privatnih operatera. Copernicus je treći najveći pružatelj podataka dobivenih promatranjem Zemlje. 

Besplatne, potpune i otvorene podatke programa Copernicus upotrebljavaju tisuće korisnika u javnom sektoru, istraživačka i znanstvena zajednica, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća za stvaranje novih proizvoda i usluga koje su omogućili sateliti. Ta poduzeća stvaraju visokokvalificirana radna mjesta u Europi. 

Sedmi satelit uspješno je lansiran 25. travnja 2018., a do 2021. lansirat će se još satelita. 

Podaci programa Copernicus upotrebljavaju se u mnogim proizvodima i uslugama. Navedeni su samo neki primjeri.

Ribarstvo: Projekt Asimuth pomaže uzgajivačima riba i dagnji da optimiraju svoje planove eksploatacije kako bi smanjili gubitke od cvjetanja algi za najmanje 12,5 %. Zdravlje: HappySun pomaže u prevenciji opeklina aplikacijom koja daje prognoze ultraljubičastog zračenja i personalizirane savjete za zaštitu od sunca, na temelju vrste kože i lokacije korisnika. Proizvodnja vina: Terranis je razvio aplikaciju koja pruža informacije u tjednima prije berbe kako bi proizvođači vina mogli prilagoditi metode uzgoja.

Svemirski otpad i opasnosti iz svemira

Komponente SSA i GOVSATCOM Svemirskog programa važne su za održivost svemirskih aktivnosti i sigurnost EU. 

Svemirski otpad u Zemljinoj orbiti ugrožava životni vijek satelita i kontinuitet njihovih misija. Broj svemirskog otpada većeg od 1 cm procjenjuje se na 780.000. Inicijativa za “nadzor i praćenje u svemiru” u okviru usluge SSA uključuje praćenje svemirskih objekata senzorima (teleskopi, radari i laseri) radi otkrivanja rizika od njihova sudara ili ulaska u Zemljinu atmosferu. Satelitski operateri i tijela za civilnu zaštitu dobivaju potrebne informacije kako bi zaštitili satelite. Druge svemirske opasnosti, poput ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava, koje su posljedica Sunčeve aktivnosti te asteroida i kometa (tzv. objekti blizu Zemlje), mogu ugroziti ključnu infrastrukturu i utjecati na naš svakodnevni život. U Svemirskom programu predlažu se nove komplementarne aktivnosti za praćenje tih pojava i objekata, a cilj je izgradnja autonomnog europskog kapaciteta u tom ključnom području. 

GOVSATCOM objedinjuje kapacitete država članica kako bi zajamčio europsku autonomiju u pružanju usluga sigurne satelitske komunikacije. Usluge satelitske komunikacije preko GOVSATCOM-a znatno će ojačati operativne kapacitete javnih tijela.

Na nacionalnoj razini GOVSATCOM pomaže subjektima u području sigurnosti, kao što su službenici graničnog nadzora, policijske snage, cijela pomorska zajednica, misije civilne zaštite i službe zadužene za praćenje kritičnih infrastruktura.

Na razini EU, njegovi su glavni korisnici agencije Unije, kao što su Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Europska obrambena agencija (EDA) i Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), ali koristi se i u humanitarnim intervencijama diljem svijeta. Ojačat će se kapaciteti civilnih i vojnih operacija EU za upravljanje kriznim situacijama, a nacionalne će se diplomatske službe i Europska služba za vanjsko djelovanje povezati sigurnijim komunikacijskim vezama s našim veleposlanstvima i delegacijama diljem svijeta.

Besplatne i komercijalne usluge

Copernicus pruža besplatan, potpun i otvoren pristup svim podacima i uslugama preko svojih internetskih stranica i namjenskih podatkovnih centara. Broj korisnika programa Copernicus naglo raste: registrirano je više od 150.000 korisnika (2015. registrirano je bilo samo 7.870 korisnika). Od lipnja 2018. korisnicima programa Copernicus, odnosno građanima, javnim tijelima i poduzećima, na raspolaganju će biti nova usluga pristupa podacima i informacijama (DIAS). Korisnici će moći izravno koristiti podatke u okruženju računalstva u oblaku, uspostaviti svoje usluge, ali i iskoristiti te podatke za inovativne nove usluge i primjene. Usto, moći će obrađivati i pohranjivati podatke pod komercijalnim uvjetima.

Cilj je DIAS-a spriječiti skupa i nepotrebna preuzimanja podataka i stvoriti korisničke zajednice. 

I Galileo i EGNOS pružaju signale koji su od iznimne koristi za europske građane. Galileov je signal besplatan. Pomoću čipova s podrškom za Galileo u pametnim telefonima ili sustavima za navigaciju u automobilima, korisnici se mogu koristiti Galileovim uslugama za određivanje položaja i vremena te za navigaciju. Besplatno mogu upotrebljavati i EGNOS-ov signal za sigurno slijetanje zrakoplova ili za preciznu poljoprivredu. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.