Sudeći prema objavljenim informacijama iz medija, čini se da u sveopćoj utrci za prvo mjesto u 5G, uvjerljivo vodi Kina, slijedi je SAD, a Europa drži stabilno, treće mjesto. Novo industrijsko izvješće koje je objavio Northstream, švedski analitičari za bežične i mobilne komunikacije, upozorava kako Europa zaostaje za Azijom i SAD-om u toj utrci te da bi mogla ugroziti svoju digitalnu budućnost upravo zbog kašnjenja s 5G rolloutom. No, činjenice da je početkom lipnja Huawei u Londonu održao svoj 5G roadshow, i vijest da je Ericsson osigurao 5G financijski paket od 250 milijuna eura, pomogli su Europi vratiti se u središte 5G pozornosti. Dok europski operatori uporno naglašavaju transformacijski potencijal pete generacije mobilnih mreža, s pravom podižu buku oko njegova kašnjenja. Često javno komuniciraju kako bi bilo bolje da najprije europski proizvođači 5G opreme nju stave na tržište te da se o njoj manje govori dok nije potpuno standardizirana i testirana. British Telecom (BT) obećao je da će imati potpuno komercijaliziran 5G na tržištu do 2019. godine, a O2 (i njegova matična tvrtka Telefonica) odmah su iskoristili priliku komunicirati kako će bilo koje 5G pokretanje prije 2020. biti ništa više od “5G-Lite”.

Ako BT uspije pokrenuti 5G u četvrtom tromjesečju 2019., Velika Britanija će postati jedna od prvih zemalja u Europi koja će pokrenuti mobilnu tehnologiju sljedeće generacije. Međutim, nedavno zaoštreni međunarodni trgovinski ratovi prijete da će se borbe voditi i u 5G naoružavanju. U svjetlu utrke oko uvođenja 5G, Trumpu je kao naručeno uletjelo kršenje pravila trgovinskog embarga prema Iranu od najvećeg kineskog proizvođača 5G opreme, ZTE (drugom po redu kineskom proizvođaču telekom opreme). Prisjetimo se da je nedavno američki predsjednik Trump zbog američkih čipova ugrađenih u ZTE androide, koje su Kinezi prodavali Iranu, značajno poljuljao poslovanje te kineske kompanije. Jasno je da je tako dobio nekoliko mjeseci u korist američkog razvoja 5G. Taj kinesko-američki slučaj još nije riješen, iako kineski i američki predsjednici pregovaraju oko uklanjanja trenutačnih zabrana poslovanja ZTE. Ne treba zaboraviti niti to da je europski Ericsson prema broju zaposlenih, tri puta manji od drugog po veličini kineskog proizvođača telekom opreme ZTE. U tom smislu, jasno je kolike napore Ericsson i čitava europska 5G zajednica ulažu u razvoj. Stoga, sudeći prema svemu ovome, nameće se pitanje, može li se razvoj gigabitnog društva Europe nositi s onim azijskim i američkim.

Nedavno je Ben Wood, direktor istraživanja američke analitičarske kuće CCS Insight, u nedavnom intervjuu na CNBC-ju izjavio: “Kad je riječ o obvezama i implementaciji 5G, Europa značajno zaostaje za Kinom i SAD-om”. U kontekstu razvoja 5G, fragmentacija regulatornih pravila diljem 28 država članica Europske unije, nedostatak reinvestiranja iz prihoda mobilnih mreža, koje proizlaze iz slabijeg poslovanja i nastavak rasprave o raspodjeli RF spektra, ključni su razlozi zaostajanja Europe. “U SAD-u imamo snažno konkurentno suparništvo među vodećim igračima koje ubrzava ulaganja u 5G, a u Kini nema nikakve sumnje da priliku vide u inovacijama vlastitog 5G. To bi ujedno bila prva generacija 5G tehnologije na temelju koje bi Kina mogla postati neosporni vođa.”

Tu je i Koreja. Na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu u Južnoj Koreji, Korejski telekom predstavio je 5G mrežu sa Samsungovim 5G tabletima i Intelovim čipsetom. Slučajno sam prošlog ljeta sudjelovala na jednom sastanku u Zagrebu s predstavnicima Korejskog telekoma, koji su predložili da u suradnji s njima Hrvatska bude prva europska država koja će uvesti 5G. Prema mojim informacijama, do daljnje suradnje glede ovog pitanja nije došlo.

Kineska vlada potiče razvoj svoje 5G industrije, dakako, preferirajući svoje proizvođače opreme poput Huaweija i ZTE. Zbog veličine vlastitog tržišta, za koje se očekuje da će do 2022. godine biti najveći svjetski poligon za 5G, testiranje će provesti China Mobile, koji je u državnom vlasništvu. Prema podacima tvrtke CCS Insight, i globalno gledajući, kineski Huawei i ZTE prednjače u istraživanju. Huawei se pokušava ozbiljno nametnuti na globalnom 5G tržištu. S obzirom na to da Deutsche Telekom i telekom operatori u njegovom vlasništvu već danas u znatnoj mjeri u coreu koriste i Huaweijevu opremu, može se očekivati da će je u nekim segmentima mreže, uz Ericssonovu opremu, koristiti i za 5G.

Reuters je početkom godine objavio kako je Peking potpisao 25 sporazuma s telekom operatorima širom svijeta za posudbu 5G opreme za testiranje. Također, kineska je vlada objavila plan za ukidanje domaće naknade za roaming i smanjenje cijena mobilnog Interneta. Takav pristup odozgo (vlada) prema dolje (građani) pomaže u jačanju napora lokalnih proizvođača opreme i mobilnih operatora da razviju 5G i dodatno ojačaju svoje gospodarstvo. Ili, kao što bi inženjeri s FER-a za Kinu rekli: “Tako je to u zemlji u kojoj vladu čini 70% inženjera”.

EU zaostaje u pogledu 5G

U SAD-u, mobilni operateri AT&T i Verizon najavili su da će tijekom 2018. i 2019. započeti s implementacijom 5G u odabranim gradovima. Ostali mobilni operatori u SAD-u i Aziji najavljuju kako će komercijalni 5G rollout započeti u drugoj polovici 2019., dok europski operatori očekuju da će taj proces započeti u 2020. godini. Analitičari već dugo naglašavaju kako su europski R&D uredi za 5G zapravo treća violina svojim susjedima s Istoka i Zapada. Bez obzira na to koliko brzo Velika Britanija može pokrenuti 5G, opći konsenzus je da će se Europa boriti da dovede 5G na tržište prije druge polovice 2020 ili čak 2021. CEO švedske konzultantske kompanije Northstream Bengt Nordström, u izvješću o razvoju 5G, istaknuo je: “Uvođenje 5G u Europi započet će u 2020. godini, a zatim će u sljedećih sedam godina doći do sveobuhvatnije pokrivenosti stanovništva. Uvođenje 5G varirat će od regije do regije. Kina i SAD ulažu više – za sada nemaju boljih poslovnih uspjeha nego mi, dok je u američkoj kulturi veća vjera u sposobnost napretka nego u Europi i Aziji. U Kini će dodatni razvoj 5G biti potaknut utjecajem industrije, a kineska je vlada objavila direktive za njeno poticanje. Sa stanovišta američke vlade, dovoljno je reći da je 5G bio dio Trumpova političkog programa u utrci za Bijelu kuću”.

Kuriozitet za američke prilike predstavlja inicijativa s početka ove godine, vezan uz izgradnju 5G, a tiče se prijedloga Nacionalnog vijeća za sigurnost SAD-a, koje je sugeriralo čelnicima Trumpove administracije da Sjedinjene Države trebaju nacionalizirati svoju 5G mrežu, kako bi se SAD zaštitio protiv kibernetičkih i gospodarskih prijetnji. Uz to, izgradnju nacionalizirane 5G mreže nazvali su “ekvivalentom Eisenhowerova projekta izgradnje nacionalnih autocesta za 21. stoljeće”. Službeni je odgovor Bijele kuće kako taj stav ne predstavlja reprezentativno mišljenje same administracije. Prema toj se ideji Savezna komisija za komunikacije izjasnila tako da bi svaki savezni napor izgradnje nacionalizirane 5G mreže bio kontraproduktivan za politiku SAD-a u tome da osvoji 5G pobjedu.

Općenito gledajući, velika razlika u američkom, kineskom i europskom tržištu je u tome što su prva dva potpuno jedinstvena; u SAD-u će operatori pokrenuti 5G na jedinstvenom tržištu od 350 milijuna korisnika, a u Kini će to tržište biti od 1,5 milijardi korisnika. U Europi je to tržište znatno rascjepkano između pojedinih manjih proizvođača opreme i pojedinačnih operatora. Manji europski proizvođači opreme teško mogu proizvesti jeftiniju opremu od onih kineskih i američkih, a svaki od pojedinačnih telekom operatora nastoji kupiti svaku opremu po što nižim cijenama, nerijetko od kineskih i američkih proizvođača. Stav Northstreama je da je glavna razlika u razvoju mobilnih europskih mreža u tome što u Europi imamo vrlo usmjerenu potrošačku politiku. Northstream smatra kako europski regulatori imaju predodžbu o tome da je Europa savršeno tržište (za potrošače), kako potiču pojeftinjenje cijena za mobilni širokopojasni pristup, da imamo konkurenciju između ključnih mobilnih operatora te kako cijene mobilnih usluga u konačnici i dalje padaju. Northstream smatra da je to dovoljno za stagnaciju 5G u Europi.

Međutim, to svakako nije sve. Europa mora dodatno uložiti u širenje optičke mreže, bez koje 5G ne postoji. Njemačka je vlada najavila da će u razvoj optičke infrastrukture investirati 12 milijardi eura, odnosno izgradit će više od 60.000 km nove optičke infrastrukture. Hrvatska u tom pogledu još uvijek znatno zaostaje za europskim državama, ali odluka o gradnji agregacijske infrastrukture prema ruralnim područjima ipak predstavlja određeni pomak.

5G će potaknuti evoluciju digitalnih ekonomija širom svijeta, i konačno, dovest će do velikog povećanja učinkovitosti i profitabilnosti na radnim mjestima. Uspjeh ekonomije u četvrtoj industrijskoj industriji temelji se na sveprisutnoj povezanosti na Internet – koliko nam danas FTTH u gradovima znači za ekonomiju, toliko će sutra značiti duboko pokrivanje 5G signalom. Stoga, sporiji razvoj 5G, za Europu znači puno više od gubitka prilike za hvalisanje ispred SAD-a i Kine.

Northstream upozorava da će europski regulatori morati prihvatiti ovu činjenicu kako bi zaustavili klizanje Europe u stanje digitalne letargije. “Pokušavamo to komunicirati s europskim regulatorima, ali čini se da ne shvaćaju. Čini se da misle kako će se 5G dogoditi sam od sebe. Regulatorima se čini da je za Europu dovoljno da pokuša održati korak s SAD-om i Kinom. Povijesno gledajući, prije 30 godina, kada se radilo na GSM standardizaciji, u Europi su u prekograničnoj suradnji radili svi zajedno. Sada radimo kao da ne pamtimo tu baštinu”.

Kako Hrvatska pliva u 5G vodama

EU je itekako svjestan svoje pozicije oko ulaska u gigabitno društvo. U ožujku ove godine, u okviru Digital Daya 2018, Europski parlament, Vijeće i Komisija, postigli su privremeni politički sporazum u vezi s novim telekomunikacijskim pravilima i politikom RF spektra. Postignut je dogovor o više ključnih mjera predviđenih Europskim kodeksom elektroničkih komunikacija. Radi se o raspoloživosti RF spektra za 5G do 2020. godine u EU, 20-godišnjoj predvidljivosti licencija za RF spektar i pojačanoj koordinaciji planiranih postupaka dodjele RF spektra. Privremeni sporazum postavlja temelje za implementaciju 5G mreža diljem EU, uzimajući u obzir prethodne sporazume o naknadama za RF spektre i uklanjanju prekograničnih interferencija. Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo EU, Mariya Gabriel na Digital Dayu 2018 izjavila je: “Ovim političkim dogovorom zakonodavci su postavili okvire unutar frekvencijskog plana za 5G koji smo objavili prošlog listopada. Taj plan utire put viziji 5G gigabitnog društva, kakvu je Komisija zamislila do 2025. godine. To će se ostvariti samo ako telekomi, vertikalne industrije i javne vlasti udruže napore i krenu u istom smjeru”.

Što se Hrvatske tiče, na ovogodišnjoj je međunarodnoj konferenciji Mipro, u okviru okruglog stola za 5G, s jedne strane komunicirano kako je javna vlast učinila mnogo oko priprema za uvođenje 5G. Radi se o procesu oslobađanja RF spektra i pojednostavljenju procesa ishođenja dozvola za postavljanje baznih stanica mobilnih operatora. Domaći su se mobilni operatori složili oko toga da su MMPI i regulator obavili određene pripremne radnje za uvođenje 5G, ali i nadalje vide problem u lokalnoj samoupravi. Smatraju da je i nadalje kočnica uvođenju 5G u Hrvatskoj vrijeme ishođenja dozvola za postavljanje baznih stanica. Prema njihovim riječima, u Hrvatskoj je mobilnim operatorima u prosjeku potrebno 12 mjeseci da ishode dopuštenja za postavljanje jedne bazne stanice. S obzirom na očekivan puno veći broj baznih stanica koje će mobilni operatori morati postaviti za 5G, to bi u hrvatskim okvirima zaista mogao postati značajan problem. Ipak, postoje indicije da bi mobilni operatori mogli doći do dogovora o značajnijem korištenju zajedničke pristupne mreže prema RAN (Radio Access Network) sharing modelu nego što je to do sada bio slučaj. Takva bi suradnja, koja je globalno gledajući, pozitivna praksa, ubrzala implementaciju 5G, smanjila operativne troškove mobilnim operatorima te izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu učinkovitije iskoristila. Takvo je promišljanje dobrodošlo i u kontekstu negativnih reakcija javnosti, kad je u pitanju postavljanje antena i elektromagnetskih zračenja, pri čemu, svi bi telefonirali, ali bez baznih stanica.

Primjerice, u Velikoj Britaniji prošle je godine raspisan javni natječaj za postavljanje 5G mikro baznih stanica u velikim gradovima. Arqiva, britanski TV i radijski broadcaster, poput naših Odašiljača i veza, dobio je koncesiju za postavljanje 15.000 uličnih svjetiljki za 5G mikro bazne stanice u Londonu koje će koristiti svi mobilni operatori.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.