Naime, istraživači sa šangajskog sveučilišta Jiao Tong u Kini postavili su sićušno računalo sa AI softverom na Googleov prototip pametnih naočala koji je ukinut 2023. godine.

AI algoritmi omogućuju naočalama da istražuju okolinu i šalju signale kako se korisnik približava prepreci ili objektu.

"Kamera može snimiti sliku, informaciju ispred. Te se informacije o slici zatim mogu poslati malom računalu", rekla je istraživačica na šangajskom sveučilištu Jiao Tong Leilei Gu.

"Na primjer, slika stolca mi govori gdje je stolac, zatim se pomaknem do stolca, napravim jedan korak, onda se zapravo informacija promijeni jer se moj položaj promijenio", rekla je, dodajući da također ažurira nove informacije o tome gdje je stolac tako da korak po korak korisnik može pristupiti ciljnoj sigurnosti.

Priključeno računalo maleno je poput kreditne kartice, dopuštajući korisniku da luta uokolo, a da tehnologija ne bude previše nametljiva.

Istraživači su također razvili 'sintetičku kožu', materijal s ugrađenim senzorima koji upozoravaju kada su predmeti u blizini.

Kada se korisnik približi prepreci, šalje se poruka putem koštane kondukcije, načina prijenosa zvuka do unutarnjeg uha slanjem vibracija kroz kosti lubanje. 

Za razliku od zračne kondukcije, koja ide kroz zrak preko bubnjića, ova tehnologija omogućuje slušatelju da čuje čak i ako je ušni kanal začepljen.

Rastezljiva sintetička koža debljine je 0,1 do 0,2 mm pomoću polimera koji se zove PDMS, ali nije povezana sa AI softverom.

"Moramo znati samo sa strane postoji li prepreka ili ne, ne zanima nas je li povezana ili ne, samo da bismo bili sigurni da je sigurna", objasnila je je Gu.

Oko 18 ljudi u Kini sudjelovalo je u istraživanju.

Procjenjuje se da je u Europi više od 30 milijuna ljudi slabovidno ili slijepo, prema savezu slijepih Europske uniji. U prosjeku 1 od 30 Europljana doživi gubitak vida. 

Programeri kažu da su trenutni uređaji prepreka za slijepe osobe koje ih koriste i da su željeli stvoriti sustav u kojem se korisnik ne može razlikovati od ljudi s punim vidom.

Postojeće opcije su skupe, s troškovima obuke psa vodiča do 60.000 eura prema upućenima u industriji nosivih medicinskih uređaja. 

“Mnogi slabovidni ljudi žele ostati što neovisniji”, rekao je nezavisni analitičar za telekomunikacije i pristupačnost Chris Lewis.

"U konačnici, sposobnost kamere montirane na naočale da vam šalje informacije, i putem vaših ušiju i putem povratne informacije na dodir, samo je ogroman korak naprijed", dodao je Lewis.

Kaže da niz različitih uređaja koji koriste AI znači da cijena postaje manje previsoka i da se prilagođavaju većem tržištu, uključujući osobe s invaliditetom.

Istraživački tim koji stoji iza AI naočala nada se da će u budućnosti moći razviti manju kameru koja se čak može staviti na kontaktne leće.