Većini čitatelja, vrlo vjerojatno više-manje poznat scenarij, još uvijek je dobro primjenjiv ako zahtjevi poslovanja ne traže drukčije. A što točno znači drukčije? Većina industrija i područja poslovanja danas se u svakom pogledu usmjeruje krajnjim korisnicima jer su oni ti koji u konačnici povećavaju dobit poduzeća, tvrtke, koncerna ili industrije. Usmjerenost na korisnike s današnjim razvojem tehnologija nužno znači praćenje trendova – a trendovi više ne uključuju jednostavne izvještaje koje samo relacijski sustav može zadovoljiti.

Podaci koji su korisni i mogu unaprijediti kvalitetu usluge te povećati zadovoljstvo korisnika nalaze se svugdje oko nas – u pametnim uređajima koje koristimo, mobilnim i internetskim aplikacijama kojima često pristupamo, senzorskim uređajima koji podatke prikupljaju i slično. Nebrojeni su primjeri kojima se potkrjepljuje činjenica – “It is all about the data”. I to u strukturama daleko drukčijima od strukturirane relacijske forme koju tradicionalni oblik zahtijeva.

Real-time integracija podataka

Uz oblik i strukturu podataka koji predstavljaju nove i korisne izvore informacija, treći faktor koji današnji način procesiranja podataka bitno mijenja jest vrijeme. Podaci koji pristižu s raznovrsnih izvora i sustava u nekim će slučajevima značiti korisnu informaciju samo ako su u pravom trenutku procesirani i primijenjeni kao korisna informacija. Jednostavnim rječnikom rečeno – podaci koje poslovni korisnici u svrhu donošenja ključnih poslovnih odluka dobiju, predstavljaju pravovrijednu informaciju samo ako su na vrijeme procesirani i dani na uvid. Vrijeme, dakako, ne predstavlja ključnu kategoriju baš u svim slučajevima. Podaci i kasnije mogu biti jednako dobar temelj za donošenje nekih budućih odluka. Međutim, u krugu u kojem zahtjevi poslovanja ovise o očekivanjima i zahtjevima krajnjih korisnika, a oni su, pak, izravno izloženi utjecaju rasta i razvoja novih tehnologija, sve veća brzina rasta posljedično zahtijeva bržu dostupnost informacijama. Time se vremenski okvir obrade informacije minimizira kako bi ona u ispravnom obliku korisnicima bila dostupna u vremenu obrade (engl. real-time).

Podatkovna integracija u oblaku ključni je dio procesa integracije modernih podatkovnih sustava. Zbog svoje jednostavnosti pristupa, načina pohrane i procesiranja, sustavi podatkovne integracije u oblaku omogućuju jednostavnu integraciju raznorodnih sustava, aplikacija i drugih, kako klasičnih, tako i moderniziranih, izvora i odredišta podataka. Sustavi korisnicima nastoje pružiti uvid i korisnu informaciju u trenutku kad je ona potrebna. Međutim, često se informacija koja je korisniku u tom trenutku korisna ne nalazi nužno u istom sustavu ili okruženju. Stoga je potrebno ostvariti komunikaciju s odgovarajućim izvorom podataka kako bi tražena informacija bila pravodobno dostupna. Ako sustavi nisu međusobno povezani ni ovisni, a nalaze se u raznorodnim okruženjima, komunikacija se mora ostvariti nekim drugim (posrednim) kanalom. A kako da se uobičajeno, bez obzira na oblik i namjenu, većina moderniziranih sustava već nalazi u oblaku, podatkovna integracija u oblaku nameće se kao logično rješenje, čak i u slučaju hibridne arhitekture.

Informacijski silosi

U svrhu ostvarenja i kontinuiteta komunikacije između sustava koriste se informacijski silosi. Radi se o middleware ili integracijskom sloju koji služi kao ključna komunikacijska poveznica između aplikacija i sustava. Bilo da se radi o arhitekturalno centraliziranim središtima koja koordiniraju komunikaciju između svih aplikacija u složenom sustavu (engl. hub and spoke) ili sabirnicama – poveznicama koje će koordinirati podatkovnu razmjenu između pojedinih cjelina u odgovarajućem vremenskom intervalu, smanjujući opterećenja i uska grla samo jednog centraliziranog središta – ključna uloga u ostvarenju podatkovne razmjene čini middleware sustave neizostavnim dijelom današnjih modernih podatkovnih arhitektura i sustava. A kako moderna podatkovna arhitektura znači i unaprjeđenje tradicionalnih arhitektura u smjeru danas sve češće migracije podataka u “oblak”, aplikacijska se integracija također odvija u oblaku. Ta činjenica ipak ne isključuje mogućnost jednostavne komunikacije i povezivanja on-premise sustava i drugih tradicionalnih podatkovnih struktura primjenom hibridnog modela komunikacijskog procesa.

Podatkovna integracija u oblaku omogućuje jednostavnu komunikaciju, razmjenu i unaprjeđenje različitih podatkovnih procesa. Komunikacija između raznorodnih izvora i odredišta podataka odvija se korištenjem lako dostupnih i u cloud arhitekturu ugrađenih konektora.

Transformacije ulaznih podataka, njihovo procesiranje i obrada koriste u oblaku pohranjene metapodatkovne obrasce. Proces obrade i procesiranja primjenjuje udaljenim pristupom dostupne resurse unutar oblaka, a brzina procesa ovisi ponajviše o kvaliteti korištene konekcije. Dodatni utjecaj pomanjkanja prostora za pohranu, količine slobodnog prostora na disku i opterećenja postojeće lokalne infrastrukture u oblaku eliminiran je. Izvori i odredišta podataka procesiraju strukturirane i nestrukturirane podatke jednakom brzinom, pružajući jednostavne mogućnosti ekstrakcije potrebnih informacija iz ulaznih komponenti, bez obzira na oblik i strukturu podataka dobivenih na izvoru.

Obilježja integracije u oblaku

Bez obzira na primijenjeni model, jednostavnost i brzina pristupa i smanjeni troškovi održavanja samo su neke od ključnih karakteristika koje potvrđuju prednosti podatkovnih integracija u oblaku i njihovu sve veću dominaciju. U današnjoj internetskoj eri, podaci se nalaze svugdje oko nas i korisnici ih stvaraju, mijenjaju, razmjenjuju, osvježavaju uporabom aplikacija i sustava tipično smještenih u “oblaku”. Tako on postaje centralizirana platforma za razmjenu informacija između raznorodnih sustava i aplikacija korištenjem udaljenog pristupa. Time je značaj podatkovne integracije u oblaku još i veći. Budući da su svi sustavi, programi i pripadna infrastruktura smješteni u oblak, ne postoje više troškovi instalacije, održavanja i licencnog korištenja, kao ni dodatni troškovi dodavanja novih korisnika.

Uz jednostavnost pristupa i skalabilnost, problemi vezani uz nedostatak memorije i prostora za pohranu riješeni su smještanjem podataka na udaljene servere. Tako lokalna infrastruktura smanjuje opterećenje stvoreno nedostatkom prostora za pohranu, a uz odgovarajuće se uvjete može dobiti i uvid u performanse dodijeljenog prostora u oblaku (servera i pripadne arhitekture). U slučaju potrebe za povećanjem prostora za pohranu, skalabilno se trenutačno korištenu infrastrukturu u oblaku jednostavno proširuje dodavanjem novih resursa. Pohrana podataka omogućena je uz nizak trošak održavanja, a backup podataka ostvaren je na jednostavan način, uz niske troškove održavanja, s obzirom na to da su podaci spremljeni unutar centraliziranog podatkovnog središta uz odgovarajuće opcije backup i restore procesa (ovisno o poslovnim zahtjevima tvrtke). Svi podatkovni obrasci, izvori i odredišta konfigurirani su jednostavno korištenjem velikog broja konektora koji će, bez obzira na odabir oblika integracija, omogućiti potpuno integriranu okolinu za ostvarenje pune funkcionalnosti.

S druge, pak, strane, treba biti svjestan i sljedećeg – podatkovna integracija u oblaku traži povezanost s udaljenim računalima pa je dostupnost i stabilnost internetske konekcije nužna i ključna stavka. I ne samo dostupnost i stabilnost, nego i dobra propusnost, kako bi u slučaju povećanja broja korisnika pristup sustavima i procesu integracija bio neometan i nenarušen. Dodatni zahtjev koji udaljeni pristup nameće jest osiguranje sigurnosti pristupa. To znači da će podatkovna integracija morati osigurati raznovrsne obrasce sigurnosne zaštite i provjere, poput autentifikacije i autorizacije, enkripcije i odgovarajućih prava pristupa do definiranih i izgrađenih procesa i struktura u oblaku.

Zašto odabrati “oblak”?

Tradicionalni proces pohrane podataka sa svojom on-premise komponentom već odavno predstavlja neučinkovit način procesiranja podataka s izvora koje donose nove tehnologije. Internet of Things, Big Data i appliance sustavi, senzori, aplikacije, napredni uređaji, takav način procesiranja jednostavno čine neprimjenjivim i zastarjelim. Informacije koje izvještajni procesi koriste nisu procesirane u stvarnom vremenu, niti reflektiraju trenutačnu sliku stanja koju se nastoji dobiti njihovom analizom. Ako potrebe poslovanja bivaju zadovoljene primjenom gornjeg modela, prethodna informacija ne predstavlja tako bitan faktor. Međutim, većina industrija svoje poslovanje nastoji prilagoditi i razviti u skladu s vremenom i razvojem tehnologije svojstvene tom vremenu.

Rast i razvoj tehnologije i globalna dostupnost Interneta donose velike i brze promjene, kako u dostupnosti informacija, tako i u načinu njihova procesiranja. Korisnici pristupaju podacima u stvarnom vremenu, žele imati uvid u informacije u trenutku kad su one potrebne, žele informacije imati dostupne kad su one potrebne bez potrebe za dodatnim vremenom obrade. Stoga se i efektivan modernizirani sustav nužno mora prilagoditi krajnjim korisnicima. Kako? Kao ključni igrači u toj situaciji nalaze se aplikacije koje su odavna postale neizostavni dio krajnjih uređaja, senzori i uređaji koji korisniku omogućuju trenutačni uvid u situaciju i daju informaciju koja je korisniku u danom trenutku zanimljiva, nova i korisna. Kroz korisnikovu se integraciju tako prikupljaju podaci za analizu i poboljšanje korisničkog iskustva. Regulativa GDPR u tom smislu uključuje zaštitu osjetljivih i privatnih podataka korisnika, ali podaci koje korisnici pristaju podijeliti omogućuju analizu i uvid te oblikovanje korisnih informacija za daljnju interakciju. Pogled na stvarnost koju tehnologija i njezin napredak donose usmjerava krajnje korisnike i informacijske sustave u prostor “u oblaku”. Stoga i sam pojam njihove integracije korištenjem cloud tehnologija postaje jednim od logičnih izbora prilikom implementacije suvremenih i modernih sustava na kojima je poslovanje tvrtke ili poduzeća ključno temeljeno.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.