Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), koji djeluje u sastavu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koordinirat će novi projekt Twinning coordination action for spreading excellence in Aerial Robotics – AeRoTwin iz programa H2020 Twinning.

Projekt AeRoTwin je koordinacijska akcija za širenje izvrsnosti i sudjelovanja u zračnoj robotici. Partneri projekta su Imperial College of London, University of Sevilla i Technological Corporation of Andalusia.

Ukupna vrijednost projekta je gotovo 7,5 milijuna kuna i započet će 1. rujna 2018. godine. Koordinatori projekta su prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i mag. ing. Ivana Mikolić.

Vrhunac istraživanja

“AeRoTwin je prvi projekt iz programa H2020 koji će koordinirati LARICS. To je vrhunac našeg desetogodišnjeg istraživanja robotike i bespilotnih letjelica”, istaknuo je Stjepan Bogdan.

“Projekt će omogućiti LARICS-u, a time i FER-u, uključivanje u europski istraživački prostor i izjednačiti nas s vodećim međunarodnim institucijama u EU. Projekt će kroz brojne aktivnosti stručnog usavršavanja pridonijeti povećanju znanstveno-istraživačkog kapaciteta Laboratorija”, rekla je Ivana Mikolić.

Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja osnovan je na FER-u 1996. godine. U njemu djeluje 13 istraživača, tri profesora FER-a, od kojih su dva doktori znanosti.

LARICS-ovo područje istraživanja su: procesna automatizacija, inteligentni sustavi upravljanja, upravljanje proizvodnim sustavima i upravljanje multiagentskim sustavima, a u zračnoj robotici: formacija robota (Swarms), servisna i uslužna robotika i bio‐inspirirana robotika.

LARICS je proveo niz istraživanja za industriju 4.0, poput umrežavanja strojeva, skladišnih procesa, korisnika i logistike (Cyber Physical System), istraživanja s umreženim proizvodnim sustavima...

Na FER-u su do sada završili studiju izvodljivosti za središte hrvatske digitalne inovacijske robotike u sklopu programa za industriju 4.0 EU, odnosno projekt Procjena i kontrola za sigurne bežične visoke mobilne kooperativne industrijske sustave CROBOHUB.

LARICS-ovi stručnjaci sada rade na projektima Redefiniranje robotike za robotiku u kompanijama budućnosti (Rethinking Robotics for the Robot Companion of the future), Logistika za malo i srednje poduzetništvo (Logistics for Manufacturing SMEs), Sigurna interakcija čovjeka i robota u logističkim aplikacijama za fleksibilna skladišta, te Centar izvrsnosti za autonomne i kooperativne robotske sustave (Safe human-robot interaction in logistic applications for highly flexible warehouses Centre of Excellence for Autonomous and Cooperative Robotic Systems).

U pripremi su projekti Učinkovito robotsko grijanje površinskih površina pomoću okvira HORSE (Effective Robotic GriNDing of Surface Areas through HORSE framework) i Fleksibilno rješenje za autonomno odabiranje slučaja (A flexible solution for autonomous case picking).

Bespilotni sustavi imaju najveći potencijal primjene u inspekciji i održavanju, logistici i dostavi, pretragama i spašavanju te u nadgledanju okoliša.

Procjena je kako rast tržišta bespilotnih letjelica od 2016. do 2021. godine iznosi 27 posto godišnje, najveći rast događa se u potragama i spašavanju i iznosi 127 posto. Komercijalni sustavi bespilotnih letjelica trebali bi dostići vrijednost od 67,7 milijardi primjeraka; u 2015. godini broj bespilotnih letjelica bio je 6,4 milijuna.

Prihod od prodaje

Prihod od prodaje bespilotnih letjelica za nadzor vjetroelektrana do 2024. godine trebao bi dostići 6 milijardi američkih dolara, tržište dijelova u 2015. godini iznosilo je 137 milijuna dolara, a očekuje se kako će 2022. godine vrijediti 2,7 milijardi dolara.

Područje interesa istraživanja u razvoju zračnih robota njihova su smislena interakcija s okolišem, prijenos tereta (pick-and-place), umetanje/postavljanje predmeta (peg-in-hole) te manipulacija (applying contact force).

Sustav Mixed-initiative Adjustable Autonomy (MIAA) ima mogućnost predložiti razinu autonomnosti bespilotne letjelice, redefiniranje korisničkog sučelja (harder i softver) te višekanalnu komunikaciju.

Heterogeni robotski sustavi (aerial, ground and marine robots) zajedničkim snagama mogu obavljati misije koje samostalno jedan robot ne može obaviti, sustavi su osposobljeni za različite vrste razmjene informacija (collaborative sensing, collaborative mapping, data fusion and information sharing, target tracking) zajedničko planiranje misija, dekompoziciju zadataka (task decomposition – what do we do?), pridjeljivanje zadataka (task allocation – who does what?)... (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.