Digitalizacija medijskog svijeta neprestano napreduje, i konačno je stigla do radija – medija kojem se najviše vjeruje i koji svakodnevno prati značajan dio populacije.

Krajem prošle godine završeno je testno odašiljanje DAB+ u Hrvatskoj, koje je započelo još 2017. godine, u suradnji OIV-a, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom) i Agencije za elektroničke medije (AEM), s ciljem popularizacije nove radijske platforme. U prvoj godini testnog odašiljanja emitiralo se s četiri odašiljača, a u studenom 2021. godine kompletirana je prva faza izgradnje mreže prema dozvoli za komercijalni rad.

U dosegu više od 96% stanovništva

OIV nastavlja projekt proširenja mreže pa je tako u kolovozu ove godine započela druga faza izgradnje, tijekom koje će broj lokacija odašiljača narasti na 26. U skladu s time, pokrivenost stanovništva iznosit će 96,3%, dok će pokrivenost autocesta biti 93%.

Isto tako, sve više država oslanja se na digitalni radio i počinje uvoditi nove digitalne programe. U zemljama gdje je DAB+ prisutan već dulje vrijeme, ponuda programa značajno se povećala. U određenim zemljama udio digitalne, u usporedbi s analognom slušanošću, već je toliko visok da planiraju potpuni prelazak na DAB+.

Što je DAB+?

DAB+ moderni je radio današnjice. DAB (Digital Audio Broadcasting) označava digitalno audioemitiranje, a + se odnosi na poboljšanu verziju DAB-a. Nasljednik je analognog radija, a signal se odašilje i prima na jednak način kao i FM signal, ali razlika je u tome što se provodi u digitalnom obliku. Više audioprograma kodira se i multipleksira na jedan VHF kanal, odnosno jedan odašiljač emitira desetak i više programa.

Naime, FM spektar na nacionalnoj i regionalnoj razini te u većim gradovima popunjen je, i nema novih dostupnih frekvencija, a najveća prednost digitalnog radija, kako za slušatelje, tako i za nakladnike, mogućnost je odašiljanja, odnosno prijema, većeg broja programa. Tom platformom otvara se dodatni prostor za nove nakladnike, a postojeći dobivaju mogućnost proizvodnje novih sadržaja. Novi nakladnici tako mogu doprijeti do slušateljstva, a postojeći povećati slušanost na širem području pokrivanja nego na FM platformi te ujedno proširiti svoj portfelj.

S druge strane, slušatelji dobivaju prijam radijskog signala bez smetnji, mogućnost većeg i jednostavnijeg izbora programa čistog zvuka, i dodatne usluge kao što su elektronički programski vodiči, naslovnice albuma u boji, vijesti ili prometne informacije. Uz navedeno, DAB+ ne donosi dodatne troškove i ne opterećuje internetske kvote podataka, i može ga primiti velik broj krajnjih uređaja bez gubitka kvalitete.

DAB+ kao zelena tehnologija

Održivi razvoj i digitalna transformacija dulje su vrijeme u središtu europske, kao i svjetske politike. Napredak tehnologije potiče mnoge organizacije da daju svoj doprinos očuvanju okoliša i okrenu se zelenoj i digitalnoj tranziciji. Na tom putu bitno je prepoznati kvalitetna rješenja te ih implementirati tako da ispunimo potrebe sadašnjih i budućih naraštaja.

Namjera Europske unije je postati klimatski neutralna za manje od 30 godina. Kako bi se ta vizija ostvarila, i Hrvatska kao dio EU, ima svoju ulogu. Razvoj tehnologije mijenja način kako se zvuk prenosi i konzumira, a migracija s analognog na digitalno, proces je koji donosi brojne izazove, ali i prilike za sudjelovanje u ostvarenju održivosti. Također, spektralna učinkovitost DAB+ višestruko je bolja od FM-a, a postoji i značajno smanjenje neionizirajućeg EM zračenja po odašiljačkoj lokaciji. Emitiranjem radija preko DAB+ platforme štedi se energija, odnosno ekološki i ekonomski bolji je od postojećeg analognog FM sustava odašiljanja. Upravo znatno manja potrošnja energije najznačajniji je doprinos očuvanju okoliša, jer se smanjenjem emisije stakleničkih plinova, odnosno smanjenjem ugljičnog otiska, postiže održivije, tzv. zeleno emitiranje.

Dugoročna održivost dug je proces i ne može se realizirati u kratkom roku, ali potencijal digitalne tehnologije u doprinosu za očuvanje okoliša dovodi nas bliže cilju.