Andrej Mertelj, osnivač i glavni izvršni direktor tvrtke Datalab Tehnologije d.d.

Euro je zajednička valuta Europske unije, koju je dosad uvelo 19 država članica. 1. siječnja 2023. godine eurozoni će se pridružiti i Hrvatska. Tvrtke će morati prilagoditi poslovanje novoj valuti i učincima njezina uvođenja.

Do korištenja eura država i gospodarstvo moraju proći tranzicijsko razdoblje, koje donosi dvojno iskazivanje cijena te usklađivanje arhivskih i tekućih podataka.

Član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor tvrtke Datalab Tehnologije d.d. Andrej Mertelj kaže kako će prijelaz na euro u Hrvatskoj za korisnike Pantheona i partnere, te sve tvrtke koje će se uoči tranzicijskog razdoblja odlučiti za Pantheon, biti jednostavan i bezbrižan.

Gospodine Mertelj, pojasnite što zapravo donosi uvođenje eura za gospodarstvo, državu i za informatičke tvrtke?

Pri uvođenju eura, gospodarstvo, država i korisnici morat će se prilagoditi novoj valuti te se upoznati s njenim učincima. Oni bi za Hrvatsku trebali biti zaista poticajni. Uvođenjem eura mogu se očekivati niže kamatne stope, i s tim povoljniji uvjeti financiranja. Korištenje zajedničke valute pomoći će i jačanju međunarodne trgovine i privlačenju stranih investicija. Također, samo uvođenje eura ne bi smjelo značajno utjecati na rast cijena, jer pokazalo se da je prosječan utjecaj na inflaciju u godini uvođenja eura u novim državama članicama samo 0,23%. Sličan rezultat očekuje se i za Hrvatsku.

Do korištenja eura, država i gospodarstvo moraju proći kroz tranzicijsko razdoblje, koje donosi dvojno iskazivanje cijena, te pritiske kako na poduzeća, tako i na one koji razvijaju poslovno-informacijske sustave, koji će žuriti s pripremom za uvođenje nove valute. Tako one koji razvijaju informacijske sustave očekuju brojne programske prilagodbe na novu valutu. S druge strane, tvrtke bi već sada trebale razmišljati s kojim će poduzećima i programima provesti prijelaz. Pritom su manjak savjetnika i manjak kvalitetne i brze pomoći, očekivani.

Spomenuli ste kako država i gospodarstvo do korištenja eura moraju proći tranzicijsko razdoblje. Kada to razdoblje nastupa i što nam donosi?

Razdoblje dvojnog iskazivanja je razdoblje u kojem se cijene istodobno prikazuju u kunama i eurima. Razdoblje obaveznog dvojnog iskazivanja cijena počinje primjenom prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna 2022. godine. No, subjekti koji žele, mogu početi s dvojnim iskazivanjem cijena već dan nakon što Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura, što je predviđeno u srpnju. Razdoblje dvojnog iskazivanja cijena završava 31. prosinca 2023. godine.

Rokovi za početak tranzicijskog razdoblja počinju teći nakon odluke Vijeća EU o uvođenju eura u Hrvatskoj. Možemo očekivati da će tranzicija nastupiti početkom rujna 2022. godine, a trajat će 12 mjeseci od dana uvođenja nove valute. Tijekom tranzicije bit će obavezno dvojno označavanje cijena, što znači da poduzeća svoje cijene u maloprodaji, u web-katalozima, promocijskim materijalima i sličnom, moraju označavati i u eurima i u kunama.

Obaveza dvojnog prikaza najviše će opteretiti trgovinu na malo, jer je broj raznih artikala koje imaju u ponudi veći negoli u drugim djelatnostima. To također znači veću potrebu stalnog preračunavanja cijena. Pored toga, blagajne i programi koje tvrtke koriste za izdavanje računa, morat će biti prilagođene dvojnim cijenama.

Uvođenje eura donijet će velike promjene za one koji razvijaju poslovno-informacijske sustave. Na kojim područjima će konkretno biti potreban njihov dodatni napor i prilagodba programa?

Proizvođači programske opreme moraju se pobrinuti za brojne korake tijekom pripreme prijelaza na euro. Tako će se, primjerice, morati pobrinuti za pravilno zaokruživanje i preračun cijena, dvojno iskazivanje cijena, fakturiranje, evaluaciju zaliha, plaće, računovodstvene evidencije, glavnu knjigu i bilance – mogao bih nabrajati i dalje...

Što biste savjetovali za zaokruživanje i preračun cijena i platnog prometa?

Način preračunavanja cijena iz nacionalne valute u euro reguliran je Uredbom Vijeća EU iz 1997. godine. Cijene su preračunate u euro prema fiksnom tečaju konverzije, sastavljenom od 6 znamenki. To znači da bi u slučaju Hrvatske tečaj konverzije bio sastavljen od glavne znamenke i pet decimalnih mjesta, a kod izračuna cijena potrebno je koristiti neopoziv (fiksni) konverzivni tečaj. Zaokruživanje fiksnog tečaja konverzije na dva decimalna mjesta neće biti dozvoljeno. Tek onda kada budu preračunate iz kune u euro prema fiksnom tečaju konverzije, cijene će se moći zaokružiti na dvije decimale.

Tijekom dvojnog optjecaja bit će potrebna prilagodba programa kako bi bilo omogućeno plaćanje i u kunama i u eurima. Isto tako, programi će morati biti spremni na zaprimanje plaćanja u kunama te obavljanja brzog i automatskog preračuna za povrat u euro. U programsku opremu možemo tako uključiti kalkulator valuta za/iz obje valute, kako bi se smanjilo opterećenje zaposlenika itd.

Ukazali ste na pravilo dvojnog označavanja. Računi su alat preko kojeg poduzeće generira prihod za prodaju proizvoda i usluga te je stoga to posebno važno. Što točno podrazumijeva pravilno dvojno iskazivanje na računima?

Obveza dvojnog označavanja iznosa računa znači da ukupni iznos na računu mora biti iskazan u obje valute, a tome trebaju biti prilagođene blagajne i drugi naplatni uređaji.

POS uređaje na blagajnama nije potrebno posebno prilagođavati, jer će obveza dvojnog označavanja biti ispunjena na glavnom računu. To u stvari znači da se na zaslonu POS uređaja i na ispisnom listiću (potvrdi o plaćanju) neće nužno prikazivati ukupni iznos u obje valute, jer će dvojno označavanje biti iskazano na glavnom računu. Na računu mora također biti označen i fiksni tečaj prema kojem se vrši mijenjanje. Model dvojnog označavanja, tj. način kako će iznosi biti dvojno prikazani, prepušten je na odabir poslovnom subjektu. Preporučujem upute na Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom (hnb.hr).

Što će se trebati prilagoditi u računovodstvenim evidencijama i prilikom isplata plaća?

Sve računovodstvene evidencije bit će pretvorene 1. siječnja 2023. godine: kapital, predmetni računi, (dugovanja/obveze/krediti/...), glavna knjiga, osnovna sredstva, izvanbilančne postavke, platni nalozi te gotovina. Za područje kapitala savjetujem praćenje smjernica za pretvorbu osnovnog kapitala i financijskih instrumenata. Neka poduzeća svoj će kapital morati pretvoriti iz kuna u eure. Dionička društva morat će denominirati svoje dionice ili izdati pojedine dioničke certifikate. Bit će potrebno ažurirati i programsku opremu za dioničke knjige.

Što se tiče plaća, tu se mora pobrinuti da se primatelji plaća s novim platnim listama snalaze i da ih razumiju. Sukladno smjernicama (HNB), na platnim listama trebali bi u obje valute biti izraženi samo ukupni iznosi. Prema tome, bit će potrebno prilagoditi izračun i ispis. Prije svega treba paziti na plaću obračunatu u prosincu, a koja se isplaćuje u siječnju sljedeće godine. Ta plaća vjerojatno će biti obračunata i knjižena u kunama, kao i pripadajući obrasci. Pri prijelazu trebat će neke vrijednosti u kunama iskazati u eurima. Treba razmisliti o tome kako to napraviti.

Temeljni računovodstveni izvještaj je bilanca stanja koja poduzeću pokazuje kumulativno stanje sredstava i obveza do izvora sredstava na točno određeni dan. Koju biste metodologiju za to preporučili?

Zaključna bilanca stanja 31. prosinca 2022. godine bit će napravljena u kunama. Početna bilanca stanja 1. siječnja 2023. godine bit će u eurima. Početno stanje za 2023. godinu treba biti napravljeno po pojedinačnim analitičkim postavkama (osnovna sredstva, sredstva, predmetni računi itd.) prema metodi od dolje prema gore.

Za (historijske) analize svima preporučujem da sve podatke pretvore u eure. Pritom treba koristiti srednji tečaj Hrvatske narodne banke na taj određeni datum. To ne vrijedi samo za računovodstvene evidencije, već i za sve podatke (prodajni/nabavni nalozi, radni nalozi itd.). Tako ćete dobiti usporedive analitičke podatke, jer kod višegodišnjih analiza nerazumno je zbrajati jabuke i kruške. Kao zaključak, ovdje bih dodao da će prijelaz na euro u poduzećima uglavnom obaviti računovođe. Mi, proizvođači programske opreme, ovdje moramo osigurati pravilnu matematičku pretvorbu svih podataka.

Spomenuli ste pomoć podrške. Realno je u razdoblju prijelaza na euro očekivati pritiske na odjele podrške svih ponuđača programske opreme. Što biste savjetovali poslovnim subjektima?

Najprije treba znati kako bi dostupnost osoblja podrške i opseg njihovih usluga tijekom razdoblja prijelaza na euro mogla biti ograničena, što može biti rizik, ne samo zbog eventualnog kašnjenja potrebnih prilagodbi, već i zbog povećanja troškova – savjet je da s prilagodbom počnete čim prije.

U ovom je koraku potrebno proučiti Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene HRK s EUROM, nacrt prijedloga zakona i predzakonske akte koji će uređivati to područje.

S obzirom na vaša iskustva u više država, koji je taj "pravi put" koji bi poduzeća trebala slijediti prilikom prelaska na europsku valutu?

Ne treba pokušavati sve napraviti odjednom. Treba napraviti plan. Prije 31. prosinca 2022. godine pretvoriti one idente, šifrante koje najviše trebaju. Ispise otvorenih stavaka saldakonti u obje valute poslati na potvrdu svojim poslovnim partnerima. Ne gubiti vrijeme s pretvaranjem podataka koje je moguće izvesti naknadno (primjerice, inventura, evaluacija zaliha i sl.). Pobrinuti se za arhive (pohranite najmanje jednu kopiju posljednjeg dana nepretvorenih podataka) te testirati produkt i znanje zaposlenih. Pritom treba biti oprezan, jer sve upute i zakoni te dopune zakona od države mogu kasniti ili biti nedovoljno jasni.

Veći problem može biti pomanjkanje osoblja za podršku. Moj je savjet da ih se unaprijed rezervira, uz fiksno određeni datum.

S ponuđačem poslovne programske opreme treba napraviti plan i također definirati financijske troškove prijelaza. Iz iskustva znamo da će neki proizvođači (primjerice, naš Pantheon) nadogradnju na euro imati uključenu u godišnje održavanje, dok drugi to zaračunavaju kao posebnu stavku. Svakako treba planirati i troškove svojih zaposlenika. Preračunavanje je kod dobro pripremljene programske opreme automatsko, ali svakako je preračun potrebno dodatno provjeriti. Moj je savjet pokušati sa savjetnicima predvidjeti i to vrijeme pri planiranju prijelaza.

Korisnicima Pantheona savjetujemo sklapanje Ugovora o održavanju i dogovor o terminu prelaska na euro. Brojna pitanja dobivamo o cijeni verzije s podrškom za nadogradnju na euro. Naglašavam da je nadogradnja besplatna za korisnike Pantheona koji imaju sklopljen ugovor o nadogradnji te za one koji koriste Pantheon u računalnom oblaku.

Na kojem području poduzeća očekuje najviše poteškoća?

Sukladno slovenskom iskustvu, rekao bih da najviše poteškoća treba očekivati baš na području financija i računovodstva. Radi se konkretno o poteškoćama koje mogu nastati zbog odstupanja ili oscilacija tečajne liste prilikom obrade računa izdanih u drugim valutama, otvorenim bilancama, amortizaciji osnovnih sredstava, glavnim knjigama i dokumentima koji se odnose na poslovna događanja u godini 2022./2023.

Očekujemo li probleme i na području fakturiranja, zaliha te na području poreznih knjiga i izvještaja?

Da. Poteškoće koje se mogu pojaviti pri fakturiranju su nedefinirano zaokruživanje, koje bi trebala odrediti centralna ustanova, kako iskazati cijene koje su u eurima prilično niže negoli u kunama (primjerice, cijena jednog čavla = 0,003 € = 0,022604 HRK), te izdavanje računa u 2022. za 2023. godinu, dodatno sniženje cijena, povrat već kupljene robe, obračun naknadnih popusta (primjerice, super rabat za 2022. godinu izdan u 2023. godini).

Kod inventure radi se prije svega o razlikama pri amortizaciji, zaokruživanju artikala s niskim cijenama, pomanjkanju smjernica, odnosno pravila prilikom prijelaza na drugačiju metodu vrednovanja zaliha.

Posebno kompleksno je kod poreznih knjiga, gdje se može pojaviti pitanje kamo smjestiti račune za nabavu i uvoz koji su, primjerice, bili izdani u 2022. godini, a mi smo ih zaprimili tek u 2023. godini. Poteškoće su također kod Intrastata (naročito kod računa izdanih 31. prosinca 2022.). Na tom području je kod korisnika, usprkos ponešto konkretnije postavljenim smjernicama, još uvijek ponekad zbrka i priličan broj pitanja.

Kažete kako prijelaz na euro uz korištenje Pantheona može biti jednostavan i bezbrižan. Zašto?

Pantheon, naša podrška i pomoć spremni su već sada. Naime, pri prijelazu drugih država na euro već smo razvili alat koji korisnika vodi pri prijelazu na novu valutu. U Pantheon su ugrađeni čarobnjaci koji korisnike vode od potrebnih izmjena u šifrantima, korekcija u postavkama, ispravaka potrebnih u robnim dokumentima, pa sve do poslovne analitike. Većina prilagodbi (one za koje će zakonske odredbe biti definitivne) bit će u Pantheonu spremna već od svibnja 2022. godine, tako da će naši korisnici imati dovoljno vremena za pripremu.

Konačno, spremna je i naša služba za podršku. U Datalabu imamo uspostavljen sustav za podršku, koji omogućuje istodobno rješavanje većeg broja korisničkih upita. Pripremit ćemo česta pitanja i odgovore te uz pomoć partnerske mreže pokušati osigurati konstantnu i kvalitetnu podršku vezano uz ranija iskustva koja imamo u drugim državama.

Kretanje zahtjeva za Pantheonovu podršku u prva tri tjedna nakon prijelaza Slovenije na euro

Korisni linkovi i dodatne informacije:

• Countries That Use the Euro 2022 (https://worldpopulationreview.com/country-rankings/countries-that-use-the-euro)
• Uvedba evra v PANTHEON (http://ftp.datalab.si/Marketing/E_novice/September_2006.pdf)
• Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom (https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/Nacionalni-plan-zamjene-hrvatske-kune-eurom_prosinac-2020.pdf/6bcd2d43-5ef8-1a8d-00d1-86b9a71c696f)
• Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom (https://euro.hnb.hr/)
• Prednosti EURO (https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/euro/benefits_hr)
• Kako će se preračunavati cijene iz kune u euro? (https://euro.hnb.hr/-/kako-ce-se-preracunavati-cijene-iz-kune-u-euro-)
• Europska Središnja Banka (https://www.ecb.europa.eu/ecb/html/index.hr.html)
• RRiF – Prelazak na euro i utjecaj na hrvatsku praksu i temeljni kapital društva (https://www.rrif.hr/clanak-2085/)
• Ministarstvo financija Republike Hrvatske – Uvođenje eura (gov.hr) (https://mfin.gov.hr/vijesti/ustrojen-upravljacki-odbor-i-koordinacijski-odbori-radi-provedbe-aktivnosti-iz-nacionalnog-plana-zamjene-hrvatske-kune-eurom/3133)
• Kontaktirajte EU (europa.eu) (https://european-union.europa.eu/contact-eu_hr)
• Prelazak na euro: evo što Vlada RH savjetuje informatičarima (https://www.bug.hr/propisi/prelazak-na-euro-evo-sto-vlada-rh-savjetuje-informaticarima-25269)
• Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom (https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/h-smjernice-zamjena-hrvatske-kune-eurom_sijecanj-2022.pdf/41a06aed-f094-7d7e-d5e4-fbdf5c8f4584?t=1642409233015)

Andrej Mertelj: Iskustvo prelaska na euro iz Slovenije, Malte i Slovačke

Andrej Mertelj osnivač je i glavni izvršni direktor tvrtke Datalab Tehnologije d.d., koja već 25. godinu nastoji poduzećima olakšati i poboljšati poslovanje razvojem poslovno-informacijskoga sustava Pantheon. On danas ima više od 73.000 korisnika u državama Jugoistočne Europe.

2006. godine je kao predstavnik razvijatelja programske opreme koordinirao informacijske aspekte uvedbe eura u Sloveniju, a godinu kasnije kao ekspert Europske komisije pomagao je pri uvedbi eura na Malti i u Slovačkoj.